REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2586/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆBV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Željko Živković i Josipa Simsig Zorić u Šibeniku, protiv tužene ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Gović, odvjetnik u Šibeniku, radi uknjižbe, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž- 696/2024-2 od 26. veljače 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-2128/2021 od 15. svibnja 2024., u sjednici održanoj 9. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-696/2024-2 od 26. veljače 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-2128/2021 od 15. svibnja 2024.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li uknjižbom temeljem ugovora sklopljenog sa vlasnikom stjecatelj stekao pravo vlasništva nekretnine, pa ukoliko je tome tako, a sud na temelju pregledane isprave i pregledanog upisnika u zemljišne knjige koji je izvršen na temelju te isprave, ipak zaključi da do stjecanja vlasništva nije došlo, da li je time ostvaren razlog apsolutno bite povrede odredbi Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st.2. toč. 11., odnosno u svezi s pitanjem br. 2.?
2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 11. jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
3. Pri primjeni odredbi čl. 125. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od kakvog je značaja činjenica da je upisani stjecatelj nesavjestan (uknjižen temeljem presude, a temelj za ishodovanje presude je ugovor temeljem kojeg stranke nisu još ispunile sve obveze i još nisu bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva), tj. da li sukladno čl. 125. Zakona o vlasništvu nesavjesni stjecatelj ima prednost pred savjesnim stjecateljem, ako se nalazi u posjedu nekretnine?
4. Je li valjana uknjižba vlasništva temeljem presude kojom je stranka ovlaštena na upis vlasništva neke čestice, a da u tom postupku na pasivnoj strani nisu bile obuhvaćene osobe upisane u zemljišnim knjigama?
5. Ima li presuda donesena u postupku u kojem nisu sudjelovali zemljišnoknjižni i stvarni vlasnici nekretnine pravni učinak prema stvarnim vlasnicima?“.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog nije osnovan.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužitelja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Prvo i drugo postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se radi o pitanjima od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora jer predmetna pitanja polaze od procesnih pretpostavki koje u predmetnom postupku nisu ostvarene.
8. Revizijski sud je ocijenio da treće pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora.
9. Naime, nižestupanjski sud je utvrdio da tužitelj nije niti tvrdio, pa niti dokazivao, da je tužena imala saznanja o tome da je NB s njime zaključio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, niti je tužitelj nakon sklapanja ugovora bio u samostalnom posjedu ,slijedom čega nije ispunjena dodatna pretpostavka za utemeljenost zahtjeva u smislu odredbe čl. 125. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14 i 81/15
- službeni pročišćeni tekst) na koje se treće postavljeno pitanje referira.
10. Četvrto i peto postavljena pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu se smatrati pravnim pitanjima koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni i/ili za razvoj prava obzirom tužitelj nije iznio odgovarajuće razloge važnosti.
11. Naime, odluke koje predlagatelj prilaže uz prijedlog za dopuštenje revizije ne predstavljaju odgovarajući razlog važnosti s obzirom da u tim odlukama nije zauzeto shvaćanje o postavljenim pitanjima.
12. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
