REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2668/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene RH, [adresa], koju zastupa punomoćnik Goran Katura, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1216/2025-2 od 15. rujna 2025., kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru broj P-2609/2019-65 od 3. ožujka 2025., u sjednici održanoj 9. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1216/2025-2 od 15. rujna 2025., kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru broj P-2609/2019-65 od 3. ožujka 2025.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17 – dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li parnični sud dužan, primjenom osobito odredbe čl. 109. st. 1. ZPP te načela otvorenog pravosuđenja, pozvati tužitelja ispraviti tužbeni zahtjev kojim se potražuje utvrđenje tužitelja suvlasnikom nekretnine ukoliko je taj suvlasnički dio nekretnine u tužbi specificiran odnosno konkretiziran oznakom položaja tog suvlasničkog dijela i površine tog suvlasničkog dijela?
2. Je li parnični sud ovlašten i dužan usvojiti tužbeni zahtjev kojim se potražuje utvrđenje tužiteljevog suvlasništva nekretnine glede točno (realno) određenog dijela nekretnine iako nekretnina nije pravno podijeljena odnosno etažirana, odnosno je li tužbeni zahtjev kojim se potražuje utvrđenje tužiteljevog suvlasništva nekretnine glede točno (realno) određenog dijela nekretnine proturječan tj. može li osoba biti suvlasnik nekretnine (koja se sastoji od višekatne kuće i dvorišta) te ujedno i vlasnik posebnog dijela nekretnine (stana odnosno apartmana)?“.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužiteljice nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu obzirom se radi o pitanjima od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora.
7. Naime, u odnosu na prvo postavljeno pitanje valja reći da je nižestupanjski sud utvrdio da predmetna tužba nije imala nedostataka da se po njoj ne bi moglo postupati radi čega posljedično nije trebalo postupanje sukladno čl. 109. st. 1. ZPP. Nadalje, predmetnim tužbenim zahtjevom traži se utvrđenje da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine u idealnom dijelu, a ne točno (realno) određenog dijela nekretnine od čega pogrešno polazi drugo postavljeno pitanje.
8. Također valja napomenuti da su odluke na koje se tužiteljica pozvala donesene u različitim činjeničnim i pravnim situacijama od one u ovoj parnici, pa ne predstavljaju odgovarajući razlog za postavljena pitanja.
9. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i to pravo na pravično suđenje.
10. Naime, odluka nižestupanjskog suda donesena je u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskoj odluci obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način.
11. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke ovog rješenja.
12. Nadalje, s obzirom da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije, te odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
