REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2214/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. JH, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 10. veljače 2025., broj Pp-104/2025-6, u sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. JH, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 10. veljače 2025., broj Pp-104/2025-6, okr. JH je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 970,00 eura, koju je dužan platiti u roku 60 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 20,00 eura.
2. Protiv te presude, okrivljenik je putem branitelja odvjetnika Ivana Lalića podnio žalbu, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da se preinači na način da ga se oslobodi optužbe, ukine izrečena sankcija i određeni troškovi prekršajnog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano prigovara ocjeni izvedenih dokaza.
5. Okrivljenik se, i u odnosu na prvu optužbu i u odnosu na optužbu izmijenjenu u dijelu datuma počinjenja djela, branio alibijem. S obzirom na takvu obranu, točan datum počinjenja djela je potrebno utvrditi s potpunom izvjesnošću, kako bi se izvođenjem dokaza mogla provjeriti vjerodostojnost okrivljenikove obrane.
6. Prvom optužbom je okrivljeniku stavljeno na teret da je inkriminirani prekršaj počinio 30. lipnja 2024., a izmjenom optužbe ga se teretilo da je djelo počinio 30. lipnja 2023. Žrtva nasilja svjedokinja AH je u iskazu koji je dala 5. prosinca 2024. u PP Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje iskazala da se inkriminirano ponašanje okrivljenika dogodilo 30. lipnja 2024., dakle pet mjeseci prije nego li je iznosila iskaz. Ispitana na glavnoj raspravi 22. siječnja 2025., žrtva nasilja svoj iskaz započinje navođenjem datuma 30. lipnja 2024., nakon toga opisuje inkriminirani događaj i na kraju svog iskaza navodi da se taj događaj dogodio 30. lipnja 2023.
7. Kako je to vidljivo iz zapisnika o glavnoj raspravi od 22. siječnja 2025. (kao i zapisnika od 31. siječnja 2025. i 10. veljače 2025.), prvostupanjski sud nije razjasnio razloge takvog različitog iskazivanja žrtve nasilja u pogledu datuma počinjenja djela, niti je dodatnim ispitivanjem žrtve nasilja pokušao utvrditi je li i na temelju čega sigurna kada se inkriminirani događaj dogodio. U tom smislu, prvostupanjski sud je propustio i svjedokinju ČH ispitati je li i na temelju čega sigurna u datum inkriminiranog događaja. Osim toga, s obzirom da je svjedokinja ČH iskazala da joj je žrtva nasilja o inkriminiranom događaju pisala poruke, prvostupanjski sud je propustio, ispitivanjem navedene svjedokinje i žrtve nasilja, utvrditi nalaze li se te poruke još uvijek u njihovim mobilnim telefonima ili utvrditi je li tužitelj, kada mu je žrtva nasilja predala screenshot poruka, izvršio provjeru autentičnosti te vremena i sudionika tog razgovora.
8. U pravu je okrivljenik i kada u žalbi ističe nedostatak razloga pri ocjeni iskaza svjedoka ĐH i NH. Ocjenjujući njihove iskaze prvostupanjski sud je samo naveo da je iste „držao pristranim“, ne navodeći nikakve, a kamoli relevantne, razloge za takav svoj stav, a ovaj sud pretpostavlja da je razlog rodbinska povezanost tih svjedoka s okrivljenikom. Ovakvo automatsko neprihvaćanje iskaza ispitanih svjedoka ĐH i NH, pretpostavlja se isključivo zbog činjenice rodbinske povezanosti s okrivljenikom, nije prihvatljivo jer se radi o postupanju suprotnom čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, u kojoj zakonskoj odredbi je jasno propisano da je sud dužan s jednakom pažnjom utvrditi kako činjenice koje terete okrivljenika, tako i one koje mu idu u korist, što prvostupanjski sud nije učinio. U tom smislu su i razlozi o ocjeni iskaza svjedokinje ČH manjkavi jer je prvostupanjski sud samo naveo da navedena svjedokinja „nije bila očevidac događaja, ali je imala saznanja o ranijem nasilničkom ponašanju okrivljenika prema supruzi AH“. Stoga, ni ocjena iskaza ove svjedokinje ne sadrži ozbiljne i relevantne razloge.
9. Potrebno je naglasiti da je kod počinjenja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji verbalnom komunikacijom, a o tome se, između ostalog, radi u ovom predmetu, odlučan je sadržaj izgovorenih riječi, jer se tek iz konkretnih izraza i riječi može utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosno da bi se osobu kojoj su te riječi upućene moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Pritom je notorna činjenica da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi. Okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret, a tako je i prvostupanjskom presudom proglašen krivim, da je prekršaj psihičkog nasilja u obitelji počinio upućujući supruzi riječi: „Gdje si bila, s kim si bila“, a prvostupanjski sud ne iznosi ni jedan razlog zašto smatra da navedene riječi sadrže dostatan stupanj agresivnosti i grubosti u mjeri koja bi dovela do zaključka da je počinjeno psihičko nasilje.
10. Slijedom svega navedenog, ne mogu se, za sada, prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri zaključivanju pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom, kao i druge dokaze za koje se ukaže potreba izvođenja te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
