Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1469/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆV, zbog prekršaja iz čl. 34. st. 1. t. 1. i dr. Zakona o javnom okupljanju („Narodne novine“, broj 128/99., 90/05., 139/05., 150/05., 82/11. i 78/12.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv oslobađajućeg dijela presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2025., broj: Pp-15235/2025, u sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda u oslobađajućem dijelu.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2025., broj: Pp-15235/2025, okr. ĆV je, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođena optužbe da bi počinila prekršaj iz čl. 34. st. 1. t. 1. Zakona o javnom okupljanju, dok je, na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona, odbijena optužba da bi počinila prekršaj iz čl. 37. st. 1. t. 1. istog Zakona. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv oslobađajućeg dijela te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupa te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati, a prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ukine te da se novom presudom okrivljenica proglasi krivom, kazni propisanom kaznom i obveže na plaćanje troškova prekršajnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. U pravu je prvostupanjski sud kada zaključuje da činjenični opis prekršaja iz čl. 34. st. 1. t. 1. Zakona o javnom okupljanju, kako je on naznačen u optužbi, ne sadrži konstitutivne elemente bića tog djela, jer se okrivljenici stavlja na teret da se u memoriji mobilnog telefona Xiaomi Redmi 9 (pri čemu se ne navodi ni o čijem mobilnom telefonu se radi) nalaze zapisi povezani s organiziranjem i sudjelovanjem u neprijavljenom javnom skupu. Odredbom čl. 34. st. 1. t. 1. Zakona o javnom okupljanju se sankcionira osoba koja organizira mirno okupljanje ili javni prosvjed bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno, a činjeničnim opisom optužbe se okrivljenici nije stavilo na teret poduzimanje ni jedne radnje koja bi imala karakter organiziranja mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda bez prijave kada je prijavljivanje obvezatno.

6. Ostvarenje bitne povrede odredaba prekršajnog postupka tužitelj vidi u činjenici da je prvostupanjski sud donio oslobađajuću presudu bez da ga je, sukladno čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, pozvao da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog zbog nedostatka činjeničnog opisa, iako oslobađajuću presudu nije donio odmah, tijekom ispitivanja optužnog prijedloga, po čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

7. Pogrešno smatra tužitelj da propust prvostupanjskog suda da oslobađajuću presudu donese po čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (u fazi ispitivanja optužnog prijedloga) znači obvezu prvostupanjskog suda da zove tužitelja na ispravak odnosno dopunu optužnog akta i priječi donošenje oslobađajuće presude po čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona. U procesnim situacijama kada djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, a o tome se radi u ovom predmetu, prvostupanjski sud nema obvezu postupiti po čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona i pozvati tužitelja da ispravi odnosno nadopuni optužni prijedlog. U ovom prekršajnom predmetu, u činjeničnom opisu optužbe, nedostaju konstitutivni elementi bića prekršaja iz čl. 34. st. 1. t. 1. Zakona o javnom okupljanju i prvostupanjski sud je trebao, već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, donijeti oslobađajuću presudu po čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona. S obzirom da to nije učinio, nego je započeo i vodio prekršajni postupak, tijekom kojeg tužitelj nije izmijenio odnosno nadopunio činjenični opis optužbe u odnosu na prekršaj iz čl. 34. st. 1. t. 1. Zakona o javnom okupljanju prekršajnim, prvostupanjski sud je pravilno i osnovano oslobađajuću presudu donio na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona.

8. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a žalbene navode iznesene u okviru žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud nije imao osnove razmatrati jer u optužbi nedostaju konstitutivni element bez kojih opisano djelo nije prekršaj pa je izlišno bilo kakvo analiziranje dokaza.

9. Stoga je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 9. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu, braniteljicu i tužitelja.