REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5320/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćniku Josipu Tomasu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Rafaju, odvjetniku u Sisku, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-392/2024-3 od 25. ožujka 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp-10/2022-16 od 4. siječnja 2024., u sjednici održanoj 9. lipnja 2026.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-392/2024-3 od 25. ožujka 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp-10/2022-16 od 4. siječnja 2024.
2. Tužitelji, postavljajući četiri pitanja, navode da se radi o pravnim pitanjima važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao i da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, s aspekta prava na pristup sudu, prava na obrazloženu sudsku odluku i pravo na učinkovito pravno sredstvo jer im je uskraćeno pravo na zaštitu posjeda. Stoga da se radi o povredama odredbe čl. 14. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustav RH).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Naime, predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da ih je tuženica smetala u zadnjem mirnom posjedu nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 1057 m2, na dijelu koji je u geodetskom nalazu vještaka Ivice Hapčića od 15. veljače 2022. označen plavim kosim crtama, uznemiravanjem na način da je na tom dijelu nekretnine tužitelja skinula gornji površinski sloj zemlje, te zahtjev da joj se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
4.2. Na temelju utvrđenih činjenica, prvostupanjski sud je zaključio da su stranke u suposjedu spornog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da tuženica svojim postupanjem, odnosno time što su po njezinom nalogu izvedeni zemljani radovi uklanjanja gornjeg površinskog sloja zemlje, poravnavanje i utabavanje sporne površine, nije isključila tužitelje kao suposjednike, niti im je bitno ograničila dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, jer spornu površinu i nakon poduzetih radova tužitelji mogu koristiti za pristup i parkiranje vozila, dakle u svrhu i na način na koji su je do tada koristili, pa da stoga tužitelji, sukladno odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje u tekstu: ZVDSP) nemaju pravo tražiti zaštitu svog suposjeda u odnosu na suposjed tuženice, slijedom čega je tužbeni zahtjev odbijen.
4.3. Odredbom čl. 24. st. 1. ZVDSP propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
4.4. Ocjena je drugostupanjskog suda da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da se parnične stranke nalaze u suposjedu spornog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle osim tužitelja da spornu površinu održava i koristi tuženica, kao i da tužiteljima uslijed radova koje je tuženica izvela na spornoj površini početkom svibnja 2020. nije bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Obzirom se parnične stranke nalaze u suposjedu spornog dijela nekretnine, tužitelji neosnovano traže pružanje posjedovne zaštite u odnosu na isključivi posjed tog dijela nekretnine.
5. Postavljenim procesnopravnim pitanjima tužitelji ukazuju na počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbama čl. 8. ZPP, čl. 338. st. 4. ZPP i čl. 375. st. 1. ZPP. Takve povrede pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene, a drugostupanjski sud je ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značenja za rješenje ovog spora u smislu odredbe čl. 375. st. 1. ZPP. Pritom je za navesti da tužitelji nisu priložili druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozivaju, a što su trebali učiniti prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP.
6. Vezano uz navode tužitelja koji se tiču povrede prava na pravično suđenje - prava na pristup sudu, na obrazloženu sudsku odluku i na učinkovito pravno sredstvo, valja odgovoriti da se sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljima bilo omogućeno pravo na pristup sudu, nižestupanjske odluke sudova su obrazložene, pri čemu je prvostupanjska odluka iscrpno obrazložena, dok drugostupanjska pobijana odluka sadrži ocjenu žalbenih navoda koji su od odlučnog značenja. Stoga se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Prema ocjeni ovog suda tužitelji nisu učinili vjerojatnim da im je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP.
7. Obzirom u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda po prijedlogu za dopuštenje revizije sukladno odredbi čl. 385.a ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci pod točkom I. te na temel ju čl. 389.a st. 4. ZPP kao u izreci pod točkom II., sve u vezi čl. 400. st. 2. ZPP.
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
