Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7595/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CROATIA AIRLINES HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRKA d.d. i dr., zbog prekršaja iz čl. 249. st. 1. i dr. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 31. srpnja 2023., broj: 25. Pp-1413/2022, u sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 31. srpnja 2023., broj: 25. Pp-1413/2022, na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. (ispravno: čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. CROATIA AIRLINES HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRKA d.d. i okr. HF su oslobođeni optužbe da bi, na način činjenično opisan izreci pobijane presude, počinili prekršaje iz čl. 249. st. 1. odnosno čl. 249. st. 4. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.). Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, tužitelj je podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se okrivljenu pravnu osobu i okrivljenu odgovornu osobu proglasi krivima i kazni novčanim kaznama u točno propisanim iznosima.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud nesporno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, ali ih je, primjenjujući načelo blažeg zakona iz čl. 3. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe jer prekršajno djelo za koje se optužuju od 1. siječnja 2023. po propisu više nije prekršaj s obzirom da je tog dana Republika Hrvatska postala punopravna članica schengenskog područja, čime je prestala vrijediti Odluke Vlade Republike Hrvatske o jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi, za tranzit ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana (dalje: Odluka Vlade Republike Hrvatske).
5. U pravu je tužitelj kada ističe da je Odluka Vlade Republike Hrvatske bila tzv. temporalni podzakonski akt, jer je sadržavala izričitu odredbu do kojeg dana će biti na snazi („prestaje vrijediti od dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj“). Zbog navedenog, za primjenu Odluke Vlade Republike Hrvatske relevantna je odredba čl. 3. st. 5. Prekršajnog zakona koja propisuje da će se propis koji je na snazi samo za unaprijed određeno vrijeme ili unaprijed odredivo vrijeme primijeniti na prekršaj počinjen u tom vremenu i nakon njegova prestanka važenja ako tim propisom nije drukčije propisano.
6. Osim navedenog, važno je istaknuti da su i u sada važećim odredbama Zakona o strancima konstitutivni elementi inkriminiranog prekršaja ostali nepromijenjeni, a to znači da volja zakonodavca nije bila dekriminaliziranje protupravnog ponašanja koje je predmet ovog prekršajnog postupka. Treba akceptirati i stav Suda pravde izražen u odluci broj C-218/15 od 6. listopada 2016. da primjena povoljnijeg zakona nužno podrazumijeva sukcesivnu primjenu zakona u vremenu i temelji se na činjenici da je zakonodavac promijenio stajalište bilo u vezi s kaznenom kvalifikacijom činjenica ili u vezi s kaznom koju na kažnjivo djelo treba primijeniti, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi, jer su, kao što je već rečeno, konstitutivni elementi inkriminiranog prekršaja ostali nepromijenjeni.
7. Stoga, suprotno stavu prvostupanjskog suda, činjenica da je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. postala punopravna članica schengenskog područja, zbog čega je državna granica preko koje je okrivljena pravna osoba prevezla državljanku treće zemlje postala unutarnja državna granica Republike Hrvatske, ne može utjecati na tijek i odluku u ovom prekršajnom postupku, jer izmjena tih okolnosti (neki dijelovi državne granice Republike Hrvatske su postali unutarnje granice na kojima se više ne primjenjuje kontrola viza i sl.) nema značaj „blažeg zakona“.
8. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
