Poslovni broj: P-300/2025-20

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Trg žrtava fašizma 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda mr. sc. Zvonimiru Dodig, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HB iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Mraz, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika TB iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Indiri Isaković Ivanković, odvjetnici iz Zagreba, radi predaje i utvrđenja, nakon usmene, glavne i javne rasprave održane 20. travnja 2026. i zaključene u prisutnosti stranaka i punomoćnika stranaka, 8. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

1.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je tuženik DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bespravno postavio željeznu žičanu ogradu i čelične stupove na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 234/6, u naravi pašnjak Žbelj, površine 24 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postavivši ju sve od točke A pa do točke B u dužini od 1,71 m u smjeru istok-zapad, te od točke B sve do točke C u dužini od 12 metara u smjeru sjever-jug, ukupne dužine 13,71 m, a sve prema Skici lica mjesta koja čini sastavni dio Geodetskog elaborat identifikacije i izmjere katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 30. listopada 2025. godine i koji Geodetski elaborat čini sastavni dio ove presude, te na taj način bespravno zaposjeo dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, zapadno od predmetne ograde, u površini od 59 m2.

Nalaže se tuženiku DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da ukloni željeznu žičanu ogradu i čelične stupove sa zk.č.br. 234/6, u naravi pašnjak Žbelj, površine 24 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja HB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i da mu preda zaposjednuti dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio se nalazi zapadno od predmetne ograde, u površini od 59 m2, sve prema Skici lica mjesta koja čini sastavni dio Geodetskog elaborat identifikacije i izmjere katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 30. listopada 2025. godine i koji Geodetski elaborat čini sastavni dio ove presude, odnosno da uspostavi stanje onakvo kakvo je bilo prije nego li je postavljena željezna žičana ograda i čelični stupovi te mu se zabranjuje bilo kakvo daljnje sprječavanje tužitelja u vršenju njegovih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, a sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 15 dana."

2.Utvrđuje se da je tuženik DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] (raniji broj: 4236) k. o. [katastarska općina], i to: k. č. br. [katastarska čestica], koja se u naravi sastoji iz pašnjaka Žbelj površine 24 čhv, a što je tužitelj BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan priznati i trpjeti upis tuženika DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u zemljišne knjige kao vlasnika te nekretnine.

3.Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 700,00eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u ovoj parnici tvrdi da je vlasnik nekretnine upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] (ranije 4236) k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica], Pašnjak Žbelj od 24 čhv, koju je stekao kupnjom od ranije vlasnice NB. Tvrdi usto da je tuženik na dijelu te nekretnine postavio željezne stupove i razapeo žičanu ogradu, čime da mu je oduzeo posjed stvari, pa stoga predlaže sudu donošenje presude sadržaja kao u izreci uz nadoknadu troškova parnice.

2.Tuženik se u svom odgovoru na tužbu, kao i tijekom parnice, usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporavajući istinitost svih tužbenih navoda i tvrdeći da je predmetnu nekretninu kupio još 2010. i da je stupio u njezin posjed, čime da ju je stekao dosjelošću, pa zbog toga podnosi protutužbu i predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, a usvojiti njegov protutužbeni zahtjev, uz nadoknadu troškova parnice.

3.Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u geodetsku situaciju, fotografije mjesta spora, izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Žbelj od 24 čhv, k. o. [katastarska općina], izvode iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor od 5. svibnja 2023., ugovor o prodaji nekretnine od 11. siječnja 1996., izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška], ugovor o kupoprodaji nekretnina od 11. svibnja 2010., ugovor o darovanju nekretnina od 23. lipnja 2006. i u aneks ugovora o darovanju nekretnina od 31. ožujka 2008., saslušane su stranke i svjedoci ČB, PB i NB, te je proveden očevid na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika JB.

3a.Druge dokaze sud nije izvodio, jer se nisu pokazali potrebnim za utvrđivanje spornih činjenica važnih za donošenje pravilne i zakonite odluke. Naime sud nije saslušao javnog bilježnika na okolnosti ovjere potpisa ugovornih strana na ugovoru o darovanju od nekretnina dana 23. lipnja 2006. i na aneksu tomu ugovoru od 31. ožujka 2008. s obzirom da je posve nerealno očekivati da se, obzirom na priličan vremenski odmak, javni bilježnik sjeća okolnosti njegove puke javnobilježničke ovjere potpisa koja mu ne nalaže da ulazi u sadržaj ugovora i objašnjava njegove pravne posljedice, a osim toga, odnosne okolnosti nisu uopće važne za odlučivanje u ovoj stvari. Predloženo, pak, saslušanje toga svjedoka na okolnost ovjeravanja potpisa na ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 11. svibnja 2010. bilo bi posve nepotrebno i neadekvatno, s obzirom da je potpise na toj ispravi ovjeravao javnobilježnički prisjednik, a ne sam javni bilježnik koga je na tu okolnost bilo predloženo saslušati. Sud, nadalje, nije saslušao ni svjedoka OB budući da su činjenice na koje je predloženo da ga se sasluša utvrđivane saslušanjem svjedoka IB i NB,

4.Na temelju provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu pravila čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti, a da je već prvoistaknuti protutužbeni zahtjev tuženika osnovan u cijelosti.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u posjed predmetne nekretnine katastarske oznake čestice broj: 234/6, Pašnjak Žbelj od 24čhv, upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te protuzahtjev tuženika za utvrđenjem prava vlasništva te nekretnine.

6.Tužitelj, naime, tako u parnici tvrdi da je zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, dok s druge, pak, strane, tuženik tvrdi da je tu nekretninu stekao dosjelošću, kvalificirano ju posjedujući u kontinuitetu od 2010. pa sve do danas.

7.Dakle, pravnu kvalifikaciju ovoga spora sud nalazi u odredbama iz čl. 114., čl. 159., čl. 160. i čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV).

8.U konkretnom slučaju između stranaka nije sporna identifikacija predmetne nekretnine prema njezinim katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima, površini i položaju u prostoru, što je, uostalom, nedvojbeno utvrđeno i temeljem očevida suda održanog 12. rujna 2025. i geodetskoga vještačenja povjerenoga vještaku mjerniku JB, čijim ekspertnim zaključcima stranke nisu prigovarale.

8a.Također, nije sporno da je tužitelj, temeljem kupoprodajnog ugovora od 5. svibnja 2023., sklopljenoga sa svjedokom NB, uknjižen kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, te da u ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 11. svibnja 2010. koji je tuženik, kao kupac sklopio sa svjedokom NB, kao prodavateljem nije navedeno da se prodaje, odnosno kupuje i predmetna nekretnina.

9.Iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio od svjedoka NB i IB jer je "bila slobodna po papirima", mada je znao da je tu nekretninu tuženik ogradio unazad 12-13 godina od kada da ju ovaj doista posjeduje.

10.Iz iskaza tuženika s druge strane proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio od svjedoka NB i [adresa]. zajedno s ostalim zemljišnim česticama koje vizualno čine jedinstvenu cjelinu koju su mu prodavatelji pokazali na terenu, koju su, pak, oni stekli kupnjom od ranijeg vlasnika ĆB, zbog čega da je on (tužitelj) samo prepisao raniji ugovor o kupnji svih tih zemljišnih čestica. Nadalje, da je predmetna nekretnina u konačnici ipak ispuštena iz ugovora budući da nije glasi la na prodavatelje NB i IB, međutim, da je za nju tužitelj u cijelosti isplatio kupovninu, što su mu prodavatelji i usmeno potvrdili.

11.Iz iskaza svjedoka ĐB proizlazi da je svjedoku IB 1996. prodao cijeli brijeg u površini od 1. jutra zajedno s nedovršenom kućom, što prema rezultatima provedenog parničnog raspravljanja i raspolaganjima stranaka nije sporno. Usto, nije sporno niti da je kupac tih nekretnina zajedno s potonjim bila i njegova supruga svjedok NB, što proizlazi iz ugovora o prodaji nekretnine od 11. siječnja 1996. i iskaza svjedoka IB i NB.

12.Da je svoj suvlasnički dio kupljenih nekretnina svjedok ČB poslije darovao svjedoku NB, proizlazi iz ugovora o darovanju nekretnina od 23. lipnja 2006. i aneksa tomu ugovoru od 31. ožujka 2008.

13.Iz iskaza svjedoka IB proizlazi da su nekretnine koje su kupljene od svjedoka ĐB prodane tuženike, osim ove predmetne koja da je prodana tužitelju, kao i da mu je bilo poznato da je tuženik ogradio i gospodarski iskorištavao cijeli posjed, uključujući i predmetnu nekretninu, čemu da mu on (svjedok) nije prigovarao.

14.Iz iskaza svjedoka NB proizlazi da je nekretnine koje je zajedno sa svjedokom SB kupila od ĆB tretirala kao jedinstvenu cjelinu i prodala ih tuženiku, osim predmetne koju da je poslije prodala tužitelju kada joj se ovaj javio. Dalje, da je tuženiku, koji je želio kupiti cijelo brdo, pokazala što mu u naravi prodaje na terenu i od njega da je primila kupovninu te da je bila u uvjerenju da je tuženiku prodala i predmetnu nekretninu, dok je tužitelj nije uvjerio u suprotno. Usto, da joj je bilo poznato da je tuženik ogradio cijeli posjed koji je kupio, uključujući i predmetnu nekretninu, čemu ona nije prigovarala.

15.Cijeneći provedene personalne dokaze sud zaključuje, primjenjujući pravila općeg i logičkog razmišljanja i životnog iskustva, da je tuženik 11. svibnja 2010. , kada je sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnina sa svjedokom NB, kupio, također, i predmetnu nekretninu zajedno sa svim ostalim zemljišnim česticama koje po lokaciji i po konfiguraciji terena vizualno predstavljaju jednu gospodarsku cjelinu, jer, osim iz iskaza samog tuženika, tako proizlazi iz iskaza svjedoka NB kad iskazuje da je primila cijelu kupovninu i bila u uvjerenju da je tuženiku prodala i predmetnu nekretninu.

16.Uz to, iz iskaza potonjeg svjedoka i svjedoka IB jasno proizlazi da im je bilo dobro poznato - jer stanuju na brijegu s kojega se nekretnine koje su prodali tuženiku dobro vide - da je tuženik nakon kupnje ogradio i gospodarski iskorištavao cijeli posjed, uključujući tu i predmetnu nekretninu, čemu tuženiku nisu nikada prigovarali, što potvrđuje da su tuženiku prodali i predmetnu nekretninu i za nju primili kupovninu koja je uključena u cijenu navedenu u ugovoru, bez obzira što u samom ugovoru nije navedena i ta nekretnina.

17.Dakle, po ocjeni ovoga suda, tuženik je 11. svibnja 2010. kupio i predmetnu nekretninu za koju je isplatio kupovninu, te usto stupio u njezin samostalan i neposredan posjed, čime je ugovor u bitnomu konzumiran, što znači da je takav konsenzualni ugovor o kupoprodaji nekretnine, koji nastaje već suglasnošću volja ugovornih stranaka, valjan u smislu čl. 294. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), bez obzira na nepoštovanje obvezatnosti pisanoga oblika u odnosu na predmetnu nekretninu predviđenoga u čl. 377. ZOO-a.

18.Što se tiče pak kupnje predmetne nekretnine od strane tužitelja i tvrdnje da je tu nekretninu kupio od zemljišnoknjižnog vlasnika - svjedoka NB, mišljenje je ovog suda da se u konkretnom slučaju tužitelj ne može pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige jer se ono ne odnosi na poznavanje zemljišnoknjižnog stanja, nego na nepoznavanje izvanknjižnog stanja, što dakle znači da se na povjerenje u zemljišne knjige može pozivati samo onaj koji nije znao, a nije ni morao znati da se izvanknjižno stanje ne slaže s knjižnim.

18a.U konkretnom slučaju tužitelj se ne može s uspjehom ovdje pozivati na to načelo zemljišnoknjižnoga prava, jer je razgovorom s tuženikom kao s drugim sudionikom pravnog posla, to jest ugovora o kupoprodaji nekretnina od 11. svibnja 2010., jednostavno mogao utvrditi da se izvanknjižno stanje, koje uz to proizlazi i iz činjenice faktične vlasti tuženika nad predmetnom nekretninom koju je tužitelj svakodnevno neposredno opažao, ne slaže s onim u zemljišnim knjigama. Osim toga, činjenica samostalnog i kontinuiranog posjeda predmetne nekretnine od strane tuženika je kod tužitelja mogla izazvati razumnu i opravdanu sumnju da posjed tuženika ima odgovarajuću kakvoću jer već traje određeno duže vrijeme i da je tuženik pravo vlasništva te nekretnine mogao već steći i na originaran način kada upis vlasništva u zemljišnim knjigama nema konstitutivan karakter, već samo deklaratoran, jer se kod stjecanja prava vlasništva na originaran način vlasništvo stječe ispunjenjem zakonskih pretpostavki, a ne trenutkom upisa u zemljišnim knjigama.

19.Rezimirajući iznijeto, ovaj sud zaključuje da je tuženik kvalificirani posjednik predmetne nekretnine koju je stekao kupnjom od ranije zemljišnoknjižne vlasnice NB **.**.2010. kada je i stupio u njezin faktični posjed , te ju ogradio, čime je vanjski vidljivo isključio svakog trećeg iz posjeda te stvari, te ju cijelo vrijeme kontinuirano samostalno posjeduje kao da je njezin vlasnik, pa kako tuženik, dakle, ima valjani pravni temelj njezina posjedovanja, nije ju pribavio silom, potajno, prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, te nije imao razloga sumnjati da mu pravo na njezin posjed ne pripada, znači da je njegov posjed predmetne nekretnine zakonit, istinit i pošten, te da je stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću u smislu odredaba iz čl. 159. st. 2. u vezi s čl. 160. st. 1. i čl. 11. st. 1. ZV-a, uz dovoljan vremenski kontinuitet trajanja njegovog samostalnog posjeda te stvari preko 10 godina od časa kupnje.

19a.Tuženik je, prema tomu, neovisno o činjenici što je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan tužitelj, stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini dosjelošću, pa je ovlašten ishoditi i upis toga svoga prava vlasništva u zemljišne knjige, zbog čega posve osnovano zahtijeva od ovoga prvostupanjskog suda da mu pruži pravnu zaštitu sadržaja kao u točki 2. izreke presude.

20.Smatrajući stoga da tužitelju ne pripada pravo na pravnu zaštitu kakvu je u svojoj tužbi zahtijevao, a da s druge, pak, strane pravna zaštita pripada tuženiku, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti kao neosnovan, a protutužbeni zahtjev usvojiti, te zbog toga odlučiti kao u točkama 1. i 2. izreke presude.

21.Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama iz čl. 154. st. 1. ZPP-a.

22.Obzirom da je tužitelj izgubio parnicu u cijelosti, nema uvjeta da se tuženiku naloži da tužitelju nadoknadi parnične troškove, tako da je takav zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u točki 1. izreke presude.

23.Obzirom da je tuženik uspio u ovoj parnici u cijelosti, i to kako u odnosu na tužbeni zahtjev tako i u odnosu na prvostaknuti protutužbeni zahtjev, ima pravo zahtijevati od tužitelja da mu u smislu čl. 154. st. 1. ZPP-a nadoknadi u cijelosti parnične troškove koje mu je ovom parnicom prouzročio.

24.Odluka o troškovima parničnog postupka glede svoje visine utemeljena je na odredbama iz čl. 155. ZPP-a, te odredbama iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: OT).

25.Tuženiku su tako temeljem čl. 2. ZPP-a priznati i dosuđeni sljedeći parnični troškovi prema vrijednosti predmeta spora naznačenoj u tužbi (1.327,36eur):

- trošak sastava odgovora na tužbu s protutužbom u iznosu od 200,00eur (Tbr. 8.1. OT),

- trošak zastupanja na ročištu održanom 28. srpnja 2025. u iznosu od 100,00eur (Tbr. 9.2. OT),

- trošak zastupanja na očevidu održanom 12. rujna 2025. u iznosu od 200,00eur (Tbr. 9.7. OT),

- trošak zastupanja na ročištu održanom 20. travnja 2026. u iznosu od 200,00eur (Tbr. 9.1. OT),

što sveukupno iznosi 700,00eur, kao u točki 3. izreke presude.

26.Slijedom naprijed navedenog i obrazloženog, presuđeno je kao u izreci.

U Zaprešiću 8. lipnja 2026.

Sudac:

mr. sc. Zvonimir Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave presude pod uvjetima iz članka 335. i čl. 348. ZPP -a. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju, po pun., uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu od 53,09eur, 2. Tuženiku, po pun.