Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U RIJECI

    Prekršajni odjel

    Posl.broj: Pp-3173/2024-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sucu Vladi Pleše, na temelju prijedloga sudske savjetnice Karoline Dragojević, u prekršajnom postupku protiv okrivljene LŽ zastupane po braniteljici VŽ, odvjetnici iz [adresa], zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 –dalje u tekstu ZZNO-a) pokrenutog optužnim prijedlogom Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, broj: PP-DO-16/2024-8 podnesenom Sudu 24.srpnja 2024., nakon zaključene glavne rasprave 2.lipnja 2026., u prisutnosti braniteljice okrivljene, i odsutnosti uredno pozvane okrivljene i ovlaštenog tužitelja, na temelju članka 179 i članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – PZ-a), 8.lipnja 2026., objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    okrivljena LŽ, kći L i V, rođ. K, r. **.**.1976.g. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Rusije i RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju psiholog, VSS, zaposlena u Trgo leptir d.o.o., s mjesečnom plaćom od 960,00 eura, rastavljena, majka dvoje mlt.djece, prekršajno i kazneno neosuđivana, prema vlastitom kazivanju ne vodi se drugi postupak,

    oslobađa se od optužbe

    da bi,

    I. 3. srpnja 2023. do 14. rujna 2023., u Rijeci, u stanu na adresi [adresa], prema bivšem suprugu lgoru LŽ, s kojim je i dalje živjela u zajedničkom kućanstvu, bila psihički nasilna na način da je u njegovoj prisutnosti razbija suđe i lupala vratima stana, te mu upućivala psovke, govorila da je idiot, da je nesposoban muškarac, da je ćelavac bez zubi, da je jadan, da si ne može naći nikakvu žensku, rekla mu da barem krepa i da će se za to pobrinuti, a što je kod lgora LŽ izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    pa da bi time počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3., kažnjiv po članku 22. stavku 1. ZZNO-a

    II. Na temelju članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 3. i točka 5. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog broj: PP-DO-16/2024-8 protiv okrivljene,

    zbog djela prekršaja pravno i činjenično pobliže opisanog u izreci ove presude.

    2. Na održanoj raspravi okrivljena je izjavila da se ne smatra krivom za počinjenje prekršaja za koji se tereti. Nju i djecu da je bivši suprug maltretirao 11 godina, a i danas da ih maltretira. Ona da je to sve prijavljivala policiji i on da je osuđen. On više da ne živi sa njima i da je imao zabranu približavanja, no i dalje da ih maltretira. Ista je izjavila da nije točno ovo što se navodi u optužnom prijedlogu, da su oni bili žrtve u kući, da ih stalno izaziva, provocira, kontrolira, a djeca ga se boje od rođenja. On da također konzumira i alkohol. On da je u nekom svom izmišljenom svijetu, stalno da je govorio da ona neće moći bez njega nigdje i sin od 10 godina da je htio da on ode. On da se za ništa ne zanima, ni za vlastitu djecu, pa tako ni u tom razdoblju od 3.srpnja 2023. do 14.rujna 2023. Na upit Suda ista je izjavila da se i dalje nije smirila situacija glede njega.

    2.1. Braniteljica okrivljene u spis je dostavila sudsku odluku posl.br. Pp-5229/2021.

    3. U dokaznom postupku saslušan je svjedok žrtva KŽ, koji je izjavio da je u tom razdoblju 2023., trpio psihička maltretiranja od strane bivše supruge. Oni da su se razveli no da je on dolazio u stan koji je njegovo vlasništvo. Radi terenski posao, i kad bi spavao, okrivljena da bi lupala loncima, vratima kako ne bi mogao spavati. To da se vidi sve i po oštećenjima vratiju, kuhinjskog namještaja… a to da mogu i potvrditi i susjedi. Susjedi da su znali čuti lupanje vratima i da su ga znali pitati što je bilo. Ona da nije trpjela da on dolazi u stan. Djeca da ne komuniciraju sa njime niti sa njegovim roditeljima od dane rastave braka, on da bi rekao da su oni zatrovani od strane majke, njezinim emocionalnim iskorištavanjem djece. Svjedok je da je bilo trenutaka kad je vikala, govorila da će završiti u zatvoru jer kao da on nju maltretira svojim prisustvom u stanu. Također da je bilo vrijeđanja da je ćelav da je ostao bez zubi, uglavnom da su bila su vrijeđanja na osnovi njegovog izgleda, pa da je i nesposoban muškarac. On da nije osvetoljubljiv i da bi želio sve to zaboraviti. Isti je izjavio da je i psihički i zdravstveno pao od ponašanja okrivljene prema njemu, jer da nije mogao biti u svom stanu u miru. U momentima kad je puknuo do kraja da je i on nju vrijeđao. Nikada da nije bilo fizičkog napada od strane okrivljene, ni od strane njega. Oni da sada ne komuniciraju niti vezano za djecu, jer djeca da odbijaju s njime kontakt. On da još ponekad dođe u stan možda na 15 min svaka 3 mjeseca, ostaviti svoje stvari i uzet druge. Kod odvjetnika da je u tijeku postupak da se okrivljena iseli iz njegovog stana. On da uđe u stan kad je ona na poslu da nema nikakav kontakt s njom. Kad je ga je okrivljena vrijeđala da je bio uznemiren i potišten. On da je prije konzumirao alkohola ali da je u zadnje godine i pol dana skroz prestao konzumirati. On da djeci ne želi radit pritisak, no da oni jednostavno ne žele komunicirati i da nikad nisu rekli zašto. On da kad je npr. pokušao nešto s njima da idu s njime npr. u grad, oni da jednostavno ne bi htjeli i da bi otišli u sobu kod majke i da je to tako završilo. Na upit braniteljice isti je izjavio da su lupanja bilo većinom ujutro i navečer, kućanske poslove da je za djecu i za sebe obavljala okrivljena a on za sebe, a kad je lupala da je tad radila ručak za djecu kao i večeru. Na daljnji upit isti je izjavio da je u razdoblju od srpnja do rujna 2023., bio cijelo vrijeme u stanu. Na daljnji upit tko je zavezao tuš kadu i stavio lokot isti je izjavio da je to stavio jer da je voda susjedu procurila kroz pločice kako se nitko ne bi tuširao od djece i žena. On da nije mogao naći radnike, i na kraju da je kupio novu tušu kadu. Na daljnji upit isti je izjavio da on nije isključio Internet. Na daljnji upit da li je isti ikada vrijeđao djecu na način da im je govorio da su kreteni, pederi isti je izjavio da je to znao reći kroz šalu kad ne bi neku obavezu obavili. Isti je izjavio da je bio osuđen za nasilje prema okrivljenoj u nazočnosti djece.

    3.1. Braniteljica okrivljene stavila je generalnu primjedbu na iskaz svjedoka, a posebno da bi ista u inkriminiranom periodu razbijala suđe, vrata, upućivala psovke i vrijeđala.

    3.2. Braniteljica okrivljene nije imala daljnjih dokaznih prijedloga.

    4. U daljnjem dokaznom postupku Sud je pročitao i izvršio uvid u; spis KRDO-996/2023. s prilozima, reproducira se snimka, presudu posl.br. Pp-5229/2021-9 i u podatke Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajnu evidenciju iz koje proizlazi da ista nije ranije prekršajno osuđivana.

    5. U završnoj riječi braniteljica okrivljene izjavila je da nije dokazano da bi okrivljena počinila prekršaj u inkriminiranom razdoblju za koji ju se tereti, jer da je upravo svjedok KŽ taj koji vrši psihičko nasilje nad njome i njihovom mlt. djecom, a što da proizlazi iz svih dostavljenih dokaza, uključujući i presudu kojom je osuđen krivim za psihičko nasilje u obitelji iz 2021.,a u prilog tome, također se ističe i da je KŽ pokrenuo postupak radi iseljenja iz zajedničkog stana i isplate najamnine pred ovim sudom posl.br. P-943/2025, a na koji način zapravo izbacuje vlastitu djecu iz obiteljskog doma i zajedničke nekretnine. Predložila je donijeti oslobađajuću presudu uzimajući u obzir sve činjenice i dokaze.

    6. Na temelju ovako provedenog postupka, ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, Sud je nedvojbeno utvrdio da u ponašanju okrivljene nisu ostvarena obilježja djela prekršaja kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude, slijedom čega je valjalo okrivljenika osloboditi od optužbe na temelju članka 182. točke 3. PZ-a.

    7. Naime, okrivljena se u ovom postupku tereti da je u razdoblju od 3. srpnja 2023. do 14. rujna 2023., u Rijeci, u stanu na adresi [adresa], prema bivšem suprugu lgoru KŽ, s kojim je i dalje živjela u zajedničkom kućanstvu, bila psihički nasilna na način da je u njegovoj prisutnosti razbijala suđe i lupala vratima stana, no u svojem iskazu svjedok žrtva je izjavio da se to sve događalo u vrijeme kad je okrivljena radila ručak ili večeru sebi i djeci, stoga Suda na osnovi toga zaključuje da eventualno navedeno ponašanje okrivljene ne može predstavljati psihičko nasilje, jer i iz iskaza svjedoka žrtve ne bi proizlazila ikakva namjera počinjenja prekršaj, nego je životno i logično da kod pravljenja ručka ili večere dolazi do buke od lupanja suđa.

    7.1. Vršeći uvid u priložene fotografije iz istih ne proizlazi da bi bilo razbijenog posuđa, kako se to navodi u optužnom aktu, dok u odnosu na fotografije glede oštećenih vrata, Sud na osnovi navedenih fotografija ne može utvrditi uzrok oštećenja, a zasigurno oštećenja na vanjskim štokovima unutarnje stolarije, ne mogu doći od lupanja vratima.

    7.2. Nadalje, svjedok žrtva je izjavio da je okrivljena istoga znala vrijeđati da je ćelav da je ostao bez zubi, uglavnom da su bila vrijeđanja na osnovi njegovog izgleda, pa da je i nesposoban muškarac, no Sud iskaz saslušanog svjedoka smatra ne vjerodostojnim. Valja i naglasiti da je svjedok žrtva izjavio da je i on znao okrivljenu vrijeđati.

    7.3. Obzirom na navedeno, te čitajući i vršeći uvid u priložene materijalne dokaze u spisu, Sud smatra da okrivljena nije počinila psihičko nasilje prema istome, obzirom da su njegovi iskazi ne vjerodostojni, kao npr. navodi da je okrivljena utjecala na djecu dok istovremenom u ovom postupku navodi da on zna vrijeđati djecu riječima "kreteni", "pederi" kad ne izvrše svoje obaveze. Obzirom na takve iskaze svjedoka žrtve, pa da je isti i ranije konzumirao alkohol, Sud smatra da isto i ukazuje na ponašanje svjedoka žrtve prema okrivljenoj kao bivšoj supruzi kao i maloljetnoj djeci, slijedom čega Sud cijeni iskaz istoga ne uvjerljivim.

    8. Naime, valja naglasiti da svako neprimjereno postupanje između članova obitelji ne mora predstavljati i psihičko nasilje, pa čak i ako žrtva bude uznemirena ili joj bude povrijeđeno dostojanstvo (sa subjektivnog stajališta), budući da je potrebno prvenstveno da neko ponašanje, s objektivnog stajališta, predstavlja psihičko nasilje. Treba navesti da je psihičko nasilje, u biti, svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje. Imajući na umu prethodno navedeno te notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi niti baš svakim grubim postupkom, ovaj sud smatra da je postupanje okrivljene opisano u izreci pobijane presude lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje. O navedenom se izjasnila i sudska praksa u predmetu posl.br. Ppž-2603/2025.

    9. Slijedom takvih utvrđenja, Sud smatra da u ponašanju okrivljene nisu ostvarena obilježja djela prekršaja iz članka 10. stavka 1. točka 3. ZZNO-a.

    10. Kako je okrivljena oslobođena od optužbe, to na temelju odredbe članka 140. stavak 2. PZ-a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    11. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Rijeka, 8. lipnja 2026.

    Sudski savjetnik:

    Sudac:

    Karolina Dragojević, v.r.

    Vlado Pleše, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u Rijeci u 2(dva) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Sud.

    DNA:

    1. Okrivljenoj

    2. Braniteljici okrivljene

    3. ovlaštenom tužitelju

    Po pravomoćnosti:

    1. Svjedoku žrtvi

    2. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Rijeka

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.