Republika Hrvatska

Poslovni broj: Pp-1477/2024-11

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HIDROING d.o.o., kao pravne osobe i CĐ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 150. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zastupani po OU Krunoslav Vukalović, odvjetniku iz Varaždina, pokrenutog optužnim prijedlogom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područna služba Čakovec, pod brojem KLASA: 740-04/24-01/03, UR.BROJ: 338-20-03-24-03 od 25. rujna 2024. godine, nakon provedene, zaključene glavne javne rasprave, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 08. lipnja 2026. objavio je i,

p r e s u d i o  j e

1. Okrivljenik: TD HIDROING d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 44397455824, zastupani po CĐK, zaposlena kod okrivljenika, prekršajno nekažnjavani,

- kao pravna osoba,

2. Okrivljenik: OĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem: [adresa], državlj. RH, prekršajno kažnjavan,

- kao odgovorna osoba,

k r i v i s u

I. kao pravna osoba, te odgovorna osoba poslodavca, što nisu u roku od 8 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovu kojih prestaje status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, tj. do dana 05. travnja 2024., izvršili odjavu osiguranika DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], s obveznog zdravstvenog osiguranja zbog prestanka radnog odnosa u pravnoj osobi Hidroing d.o.o., [adresa], već je retrogradno odjavljen dana 27. lipnja 2024., s danom 28. ožujka 2024. godine,

II. čime su počinili prekršaj i to:

- okrivljena pravna osoba iz čl. 120. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 1. istog Zakona,

- okrivljena odgovorna osoba iz čl. 120. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13,137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 2. istog Zakona,

pa se temeljem istog propisa, a primjenom čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

III. novčana kazna:

- za pravnu osobu u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura),

- za odgovornu osobu u iznosu od 100,00 eura (sto eura).

Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje.

Ukoliko okrivljenici ne uplate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svaki, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Područna služba [adresa], pod brojem KLASA: 740-04/24-01/03, URBROJ: 338-20-03-24-03 od 25. rujna 2024. godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika HIDROING d.o.o., kao pravne osobe i CĐ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 150. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Sud je zatražio ispitivanje okrivljenika zamolbenim putem kod Općinskog suda u Varaždinu, te su okrivljenici putem branitelja dostavili pisane obrane.

U pisanoj obrani okrivljenici navode: Poriču se u cijelosti navodi Optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a kojim se okrivljenicima stavlja na teret da dana 05. travnja 2024. godine, kao obveznici plaćanja doprnosa za obvezno zdravstveno osiguranje nisu izvršili odjavu osiguranika DĐ sa obveznog zdravstvenog osiguranja zbog prestanka radnog odnosa u okrivljenoj pravnoj osobi dana 28. ožujka 2024., odnosno da bi okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 120. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Okrivljenici ističu kako su postupili u skladu sa svim svojim obvezama propisanim Zakonom o obveznom mirovinskom osiguranju te Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te je do izostanka odjave radnika – osiguranika DĐ u sustavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje došlo isključivo uslijed propusa trećih osoba, odnosno uslijed propusta djelatnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a kojem zavodu je pravovremeno dostavljena odjava sa mirovinskog osiguranja.

Naime, okrivljenici su pravovremeno, i to dana 28. ožujka 2024. putem popunjenog obrasca eM-2P izvršili odjavu osiguranika DĐ u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te je predmetna odjava uredno i pravovremeno obrađena upravo dana 28.03.2024. u 14.48:31 sati. Samim time, okrivljenici su izvršili pravovremenu odjavu osiguranika DĐ i iz sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje jer već više od 10 godina predmetni zavodi međusobno razmjenjuju podatke te poslodavci promjene podataka o osiguranicima (prijave i odjave) podnose isključivo putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavoda za zdravstveno osiguranje su dana 17. srpnja 2024. uspostavili zramjenu, odnosno preuzimanje, podataka u elektroničkom obliku, koji se odnose na činjenice o radnopravnom statusu osiguranja, odnosno o statusu osiguranja i za one ko ji u obveznom mirovinskom osiguranju nisu na temelju radnog odnosa. Povezivanjem sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te preuzimanje podataka, olakšan je postupak prijavljivanja u zdravstveni sustav tako da obveznici više nisu morali podnositi dvije prijave u dva sustava, nego samo jednu prijavu u mirovinski sustav. Dakle, prijavom u sustav mirovinskog osiguranja poslodavci, pa samim time niti okrivljena pravna osoba više nije obvezna osobno i dodatno podnositi prijavu u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, već predmetnu prijavu podnosi djelatnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i to nakon što obrade priajvu/odjavu koja je pravodobno i uredno podnesena od strane obveznika plaćanja osiguranja, odnosno poslodavca.

Predmetno je vidljivo i u konkretnom slučaju gdje je odjava osiguranika DĐ Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, izrađena i dostavljena od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ali sa vremenskim odmakom od cca 3 mjeseca, a o razlogu kojeg propusta (vremenskog odmaka) okrivljenici ne žele nagađati, ali isto nije niti potrebno s obzirom na činjenicu su kako okrivljenici sve svoje obveze izvršili uredno i pravovremeno.

Iako predmetna činjenica kako se prijava/odjava izvršena od strane okrivljenika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ujedno smatra i izvršenom prijavom/odjavom i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, nije sporna i nepoznata jer se provodi već duži niz godina te je samo uvođenje predmetnog sustava bilo aktivno popraćeno putem poslovnih medija (ispisi sa internetskih stranica u privitku), okrivljenici na predmetnu okolnost predlažu i dodatno saslušati svjedoka g. ŽĐ, predstojnika Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na adresi [adresa].

Dokaz: - saslušanje predstavnice okrivljene pravne osobe;

- uvid u internetske portale o uvođenju racionalizacije poslovanja u radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje;

- saslušanje svjedoka ŽĐ, predstojnika Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u [adresa];

-uvid u popunjeni obrazac eM-2P;

- uvid u popunjeni obrazac TISKANICA 1.

Slijedom navedenog, nakon provođenja gore navedenih dokaza te utvrđivanja činjenica istaknutih od strane okrivljene pravne osobe, a iz kojih će biti razvidno kako okrivljenici nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret optužnim prijedlogom, okrivljenici predlažu sudu iste osloboditi od krivnje te obustaviti ovaj prekršajni postupak.

3. Na ročištu glavne rasprave dana 23.07.2025. izvanraspravno je ispitan svjedok LĐ, koji je prije bio predstojnik Područne službe HZMIO u [adresa], te je iskazao: glede osiguranika ZĐ iz [adresa] koji bi navodno retrogradno dana 27.06.2024. bio odjavljen s obveznog zdravstvenog osiguranja, a s danom 28.03.2024. godine kod 1. okrivljene pravne osobe HIDROING d.o.o., nema neposredno nikakvih saznanja. U tom razdoblju, dakle, ožujak-lipanj 2024., obavljao je dužnost predstojnika HZMO, Područna služba u [adresa].

Pitanje branitelja: Da li prilikom prijave-odjave osiguranika se vrši odjava zasebno kod HZMO odnosno kod HZZO ili ide automatski, svjedok izjavljuje da HZMO zasebno vrši odjavu i prijavu osiguranika kao samostalna institucija, dok HZZO također kao samostalna institucija vrši prijave i odjave putem svojih stručnih službi.

U konkretnom predmetu budući se radi o velikoj firmi HIDROING d.o.o. koja ima više zaposlenih, prijave i odjave se vrše elektronskim putem i to kao obveza, dok male tvrtke do 3 zaposlena mogu fizički donijeti prijave-odjave za zaposlenike.

Daljnje pitanje: Da li ta elektronička prijava ili odjava se vrši elektronskim putem kod HZMO i kod HZZO i to elektroničkim putem i kod HZMO i kod HZZO, svjedok odgovara da HZMO samostalno vrši prijave i odjave i nema točnih saznanja o tome da li se automatizmom taj podatak šalje istovremeno i HZZO budući je u to vrijeme bio predstojnik službe. Međutim, može predložiti sudu ispitivanje svjedoka koji je osobno bavi navedenim poslovima i to u osobi načelnice SĐ koja je zaposlena u HZMO, Područna služba Varaždin, na adresi [adresa].

Daljnje pitanje: Da li vam je poznato da je još u srpnju 2014. između HZZO I HZMO uspostavljen elektronički sustav razmjene podataka glede radnopravnih statusa osiguranika i to na način da se prijave i odjave od strane poslodavaca više ne vrše kod oba sustava, već samo kod jednog, svjedok odgovara da mu navedeni podatak nije poznat, već ustraje kod svoje iskaza.

Branitelj okrivljenika izjavljuje da je obrazloženje ovog prethodnog pitanja iznio u pisanoj obrani.

4. Na ročištu glavne rasprave dana 30.10.2025. izvanraspravno je ispitana SĐ, načelnica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Varaždin, koja je propisno upozorena iskazala, da glede konkretnog predmeta točnije optužnog prijedloga protiv okrivljenika HIDROING d.o.o. i CĐ, a glede retrogradne odjave radnika DĐ, nema nikakvih neposrednih saznanja, no međutim, upoznata je kao stručna osoba, sa postupkom prijave i odjave sa mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja glede osiguranika istih zavoda. Dakle, pretpostavlja da je 1. okrivljena pravna osoba, pravna osoba sa više od tri zaposlenika i kao takva treba koristiti elektronički sustava LANA za preuzimanje prijava, odjava i promjena osiguranika od strane obveznika. Glede obveznika iste smatra poslodavce, a osiguranici su radnici zaposleni u pravnim osobama.

Kod odjave određenog osiguranika poslodavac mora elektronskim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uputiti obrazac Tiskanicu odjave koja nosi oznaku EM-2P, to je tiskanica odjave. Nakon što joj se predočuje Odjava Tiskanica-1 str. 3 spisa, izjavljuje da se ovdje radi o obrascu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje se putem istog obrasca vrši prijava, odjava ili promjena statusa.

Dakle, ukoliko poslodavac želi izvršiti određenu prijavu, odjavu ili promjenu, opisani obrazac EM-2P prvo se upućuje elektronskim putem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Po zaprimanju istog obrasca Zavod mora obraditi isti zahtjev, odnosno ukoliko se radi o odjavi u zakonskom roku od 3 dana isti obrazac se mora obraditi, što znači da nakon obrade Zavoda za mirovinsko osiguranje, ta odjava ima elektronički potpis radnika koji ju je obradio. U tom trenutku staje veza između poslodavca i Zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno time je poslodavac izvršio svoju obvezu prema Zavodu za mirovinsko osiguranje glede odjave radnika.

Prije obrade navedenog obrasca dužni su kao Zavod prenijeti tu odjavu u Matičnu evidenciju Zavoda za mirovinsko osiguranje, a dalje iz te matične evidencije preuzimaju ostala javna tijela podatke na temelju kojih se ostvaruju određena prava, u konkretnom slučaju odjava određenog osiguranika odnosno radnika. Nema podatak o tome da li Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ove podatke iz matične evidencije preuzima na dnevnoj bazi, dok za Poreznu upravu zna da iste podatke preuzimaju na mjesečnoj bazi.

Nema saznanja kada se popunjava Tiskanica-1 Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje gdje isti evidentiraju prijave, odjave ili promjene statusa osiguranika odnosno radnika.

Nakon što joj se predočuje obrazac EM-2P sa lista 19 spisa, a glede prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, izjavljuje da je dana 28.03.2024. uredno preuzeta odjava od strane Zavoda sa danom 28.03.2024. godine, kao što je navedeno i u istom obrascu. Međutim, to ne znači da je sa tim datumom ili kasnije taj podatak o prestanku svojstva osiguranika u konkretnom slučaju radnika DĐ kod HZMIO. Nadalje, HZZO nema direktni uvid u elektronski sustav LANA i ne može znati da li je poslodavac uspostavio odjavu radnika na HZ MIO. Glede pribave podataka od strane HZZO nema nikakvih saznanja, na koji način oni preuzimaju podatke iz matične evidencije i u kojim rokovima, tako da joj je nejasno zbog čega je Tiskanica – 1 popunjena retrogradno s datumom 28.03.2024., a dana 27.06.2024. godine, niti joj je poznato u kojim rokovima HZZO odnosno poslodavci trebaju isto ispuniti prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Naime, HZMIO i HZZZ su dva različita Zavoda i nisu vezani nikakvom elektronskom vezom i dostavom podataka HZZO-u od strane HZMIO, već kao što je prije opisala HZMIO unosi prilikom obrade obrasca EM 2P iste podatke u matičnu evidenciju, ali ponekad se zna dogoditi da se podaci ne prenesu u matičnu evidenciju, ili se sa zakašnjenjem isti prenose zbog nedostataka u sustavu.

Branitelj nema pitanja niti primjedbi svjedokinji.

5. Na ročište glavne rasprave dana 3.6.2026. pristupio je branitelj okrivljenika Krunoslav Vukalović, te je u sud dokaznom postupku sud izvršio uvid i pročitao odjavu – tiskanica 1 str. 3-4 spisa, obavijest počiniteljima prekršaja str. 5-6 spisa, potvrdu iz prekršajne evidencije za okrivljenika Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije str. 8-11 spisa, izvod iz trgovačkog registra za okrivljenu pravnu osobu str. 15-18 spisa, dokumentacija dostavljana uz pisane obrane okrivljenika str. 17-27 spisa, pročitan je iskaz izvanraspravno ispitanog svjedoka MĐ sa zapisnika glavne rasprave od 23.7.2025. godine, te iskaz izvanraspravno ispitane svjedokinje SĐ sa raspravnog zapisnika od 30.10.2025.

5.1. Završna riječ branitelja: Obrana okrivljenih ustraje kod svih navoda iznesenih tijekom postupka, ističe da nije dokazana krivnja okrivljenih, te predlaže iste osloboditi od odgovornosti za prekršaj koji im se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Također napominje se kako je okrivljenik OĐ u međuvremenu promijenio adresu prebivališta, a koja sada glasi [adresa].

6. Nakon provedenog dokaznog postupka, temeljem obrana 1. i 2. okrivljenika, iskaza svjedoka MĐ i SĐ, kao i uvida u dokumentaciju iz spisa, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, te su za isti proglašeni krivima i kažnjeni.

7. Odredba čl. 120. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje:

(1) Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje koju prema odredbama ovoga Zakona podnosi obveznik plaćanja doprinosa, osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa, odnosno pravna ili fizička osoba za osiguranu osobu.(2) Status osigurane osobe, odnosno prestanak statusa osigurane osobe Zavod utvrđuje u pravilu bez donošenja rješenja, na osnovi prijave iz stavka 4. ovoga članka, odnosno po službenoj dužnosti na osnovi podataka dostavljenih od nadležnih tijela koja imaju ovlasti prikupljanja i dostave podataka radi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno odjave s obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi rješenje na zahtjev osobe kojoj je utvrđen status osigurane osobe, odnosno prestanak toga statusa u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.(4) Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

7.1. Odredbom čl. 150. st. 1. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.), te je u st. 2. cit. članka propisana novčana kazna u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

7.2. Okrivljenici su u svojim obranama poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret, međutim sud ne prihvaća obrane okrivljenika kao vjerodostojne, već iste otklanja kao iskonstruirane radi izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Suprotno tome sud prihvaća iskaz ispitane svjedokinje SĐ. Naime, svjedokinja je u svojem iskazu detaljno opisala način prijave i odjave kod HZMIO i vezu sa HZZO, pa je tako iz njezinog iskaza razvidno da činjenice koje su okrivljenici iznijeli u obranama nisu točne i životne. Dakle, okrivljenici su, što je nesporno utvrđeno, retrogradno dana 27. lipnja 2024. godine izvršili odjavu radnika navedenog u izreci ove odluke sa danom 28. ožujka 2024. čime su ostvarili obilježje prekršaja koji im se stavlja na teret. Valja naglasiti da sud nije cijenio iskaz svjedoka MĐ, to iz razloga što nije mogao decidirano se izjasniti o činjenicama odlučnim za utvrđenje odgovornosti okrivljenika.

8. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i kod odmjere novčane kazne okrivljenicima uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, pa je temeljem čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona sud okrivljenicima izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih minimalnih novčanih kazni za te prekršaje, smatrajući da će se i ovakvim kaznama postići svrha kažnjavanja, imajući u vidu olakotne okolnosti na strani okrivljenika i to dosadašnju nekažnjavanost 1. okrivljenika, te dosadašnju nekažnjavanost za istovrsni prekršaj 2. okrivljenika, prema potvrdama Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije, kao i objektivne okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, odnosno da nije nastala nikakva šteta.

9. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svakom, jer su ih prouzročili počinjenim prekršajem.

U Čakovcu, 08. lipnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ljiljana Lehkec

GĐ

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu Zagreb, u roku od 8 dana od primitka presude, a dostavlja se u dva primjerka Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Zrinsko-frankopanska 9.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljenicima,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Za izvršenje,

5. Za spis.