REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-893/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženice ČĐ i 2. tuženice ĆĐŠ, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-2977/2026-2 od 5. svibnja 2026., 8. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-2977/2026-2 od 5. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba tužitelja u ovoj pravnoj stvari podnesena 29. travnja 2026.
2. Protiv tog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj bez navođenja određenih zakonskih žalbenih razloga i bez određenog žalbenog prijedloga, uz navod da ostaje u cijelosti pri svojoj tužbi.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi žalitelja i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti propisanih odredbom čl. 354. st. 2. ZPP.
5. Iz sadržaja tužbe proizlazi da je tužitelj zahtijevao donošenje presude kojom bi se utvrdilo da je rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 11. veljače 2026. – Stalna služba u Požegi broj Gž-131/2026-2 od 11. veljače 2026. suprotno europskoj pravnoj teoriji i praksi.
6. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da takav zahtjev nije dopušten predmet tužbe za utvrđenje iz čl. 187. st.1. ZPP. Naime, navedenom odredbom propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Predmet utvrđenja stoga mogu biti samo pravo, pravni odnos ili činjenica za koju zakon izričito dopušta utvrđenje, dok ocjena pravilnosti, zakonitosti ili usklađenosti sudske odluke s pravnom teorijom, sudskom praksom ili određenim pravnim standardima nije samostalni pravni odnos niti pravo koje može biti predmet tužbe za utvrđenje.
7. Nadalje, zahtjev kojim se traži sudsko utvrđenje da je određena pravomoćna ili nepravomoćna sudska odluka „suprotna europskoj pravnoj teoriji i praksi“ zapravo predstavlja zahtjev za ocjenu pravilnosti i zakonitosti te odluke izvan zakonom propisanog sustava pravnih lijekova. Takva ocjena može biti predmet ispitivanja samo u postupku povodom redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova predviđenih zakonom, a ne u zasebnoj parnici pokrenutoj radi utvrđenja.
8. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da odlučivanje o tako postavljenom tužbenom zahtjevu ne ulazi u sudsku nadležnost u smislu odlučivanja o građanskopravnom zahtjevu koji može biti predmet parničnog postupka, slijedom čega su bile ispunjene pretpostavke za odbacivanje tužbe na temelju čl. 282. st.1. u vezi s čl. 16. st.1. i 2. ZPP.
9. Žalbeni navodi tužitelja ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer se njima ne osporava odlučna okolnost da predmet zahtjeva nije pravo, pravni odnos niti druga dopuštena osnova za podnošenje tužbe za utvrđenje, već se u biti ustraje na stajalištu da bi sud u ovom postupku trebao ocjenjivati pravilnost druge sudske odluke, za što ne postoji zakonska osnova.
10. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje se žalitelj poziva, a niti razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 380. toč.2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda.
Pula-Pola, 8. lipnja 2026.
Sudac
Biljana Pamić
