Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5417/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Karmen Novak-Hrgović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika KLAKAR d.o.o., kao pravne osobe i II okrivljenika VŠ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 95. st. 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/18, 115/18, 98/19, 57/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, broj: Pp-1537/2024, od 17. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 8. lipnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama i pobijana prvostupanjska presuda se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom na temelju čl. 182. t. 1 Prekršajnog zakona, okrivljenici su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 95. st. 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo kako je činjenično opisano u optužnom aktu nije prekršaj, jer da u istom nije konkretizirana radnja počinjenja, odnosno da nije navedeno na koji su to konkretan način okrivljenici koristili predmetno zemljište, niti u kojem razdoblju, a što su odlučne činjenice koje moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, kako bi se ponašanje okrivljenika moglo podvesti pod čl. 95. st. 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno isto ponašanje okrivljenika navedeno je samo u obrazloženju optužnog prijedloga.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, navodeći u bitnom da je način korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta, kao i vrijeme počinjenja istog detaljno opisano u zapisniku o inspekcijskom nadzoru i obrazloženju optužnog prijedloga, te da sud nema pravo odbaciti optužni prijedlog navodeći da isto mora biti navedeno isključivo u činjeničnom opisu radnje prekršaja.

3. Žalba nije osnovana.

4. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 18/18, 114/22) ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud imao valjane osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenici optužuje na način činjenično opisan u izreci, po propisu nije prekršaj, te da je za svoju odluku dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

5. Naime, izrekom pobijane presude okrivljenici su oslobođeni od optužbe da bi 28.4.2023. koristili dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države označenog kao k. č. broj [katastarska čestica], KO [katastarska općina], bez valjane pravne osnove.

6. Nadalje, sukladno čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno, a odredbom čl. 95. st. 4. i 5. istog Zakona propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi kada koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez valjane pravne osnove (članak 31. stavak 26. ovoga Zakona).

7. Međutim, uvidom u činjenični opis djela u predmetnom optužnom prijedlogu, koji je dopunjen podneskom tužitelja od 27.1.2025., a koji činjenični opis je istovjetan navedenom činjeničnom opisu iz izreke pobijane presude, razvidno je da je isti nepotpun i da iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer u bitnom predstavlja samo zakonski opis prekršaja, bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja okrivljenika protivno citirane zakonske odredbe, jer nije navedena bilo koja radnja koju su poduzeli okrivljenici, odnosno način na koji su okrivljenici koristili to zemljište, što je prvostupanjski sud pravilno utvrdio, iako pogrešno navodi da u optužnom aktu nije navedeno ni vrijeme počinjenja prekršaja (28.4.2023.).

8. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, što je suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud pravilno zaključio, pa nije odlučan žalbeni navod tužitelja da je način korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta detaljno opis u zapisniku o inspekcijskom nadzoru i obrazloženju optužnog prijedloga.

9. Slijedom navedenog, žalbenim navodima žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, pa je trebalo žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi.

- U Zagrebu 8. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.