REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-6200/2013-128

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Miše, u pravnoj stvari tužiteljice IJ (ranije OJ), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Marija Kos, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ariana Varga Filaković, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Vidmar i partneri j.t.d. u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave u prisutnosti stranaka osobno i punomoćnica stranaka, 5. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ (ranije OJ), OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica ½ dijela nekretnine upisane kod Općinskog suda u Labinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište površine 950 m² te se nalaže tuženiku OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici izda tabularnu ispravu u roku od 15 dana koju će u protivnom zamijeniti ova presuda.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica IJ (ranije OJ), OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica ½ dijela vozila L3-motocikl marke Harley Davidson FLHRC Road King classic, godina proizvodnje 2012., broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], što joj je tuženik dužan priznati i izdati joj ispravu podobnu za upis u knjižicu vozila u roku od 15 dana koju će u protivnom zamijeniti ova presuda.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 173.075,43 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od podnošenja tužbe do isplate, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 20.340,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim kako slijedi:

- na iznos od 7.500,00 EUR od dana 6. ožujka 2013.

- na iznos od 5.000,00 EUR od dana 2. travnja 2013.

- na iznos od 2.500,00 EUR od dana 1. svibnja 2013. - na iznos od 5.340,00 EUR od dana 1. listopada 2013., sve u roku od 15 dana.“

i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba tužiteljice povučena u dijelu koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica FJ iz [adresa], suvlasnica nekretnine koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 983 m² koja odgovara zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj čestici je izgrađena kuća s terasom i nadstrešnicom, bazen, kamin i sjenica, sve na adresi [adresa], u ¼ dijela.

II. Nalaže se tuženiku OJ iz [adresa], da tužiteljici FJ iz [adresa], izda valjanu tabularnu ispravu kojom dozvoljava tužiteljici FJ iz [adresa], upis uknjižbe prava vlasništva na nekretnini koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 983 m²koja odgovara zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj čestici je izgrađena kuća s terasom i nadstrešnicom, bazen, kamin i sjenica, sve na adresi [adresa], u ¼ dijela .“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 98.268,75 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi utvrđenja bračne stečevine u kojoj u bitnome navodi da je u braku s tuženikom od 12. lipnja 2010., a da su prije sklapanja braka, od proljeća 2008. godine, tužiteljica i tuženik živjeli u izvanbračnoj zajednici na adresi u [adresa]. Navodi da se pred sudom vodi postupak po tužbi radi razvoda braka stranaka pod poslovnim brojem P2-1344/13. Dalje navodi da su za vrijeme trajanja izvanbračne i bračne zajednice tužiteljica i tuženik zajedničkim radom stekli izvaknjižno vlasništvo nekretnine koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 983 m², koja odgovara zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj čestici je izgrađena kuća s terasom i nadstrešnicom, bazen, kamin i sjenica, sve na adresi [adresa], te da su stekli nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište površine 950 m². Navodi da su stranke stekle automobil marke Audi Q7 3.0 TDI Quattro, godina proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] i motocikl marke Harley Davidson FLHRC Road King Classic, godina proizvodnje 2012., broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka]. Za trajanja bračne i izvanbračne zajednice stranaka da su stečene vrijednosnice ubilježene na računima u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d., ušteđevina u iznosu od tadašnjih 700.000 kuna, prihodi ostvareni iznajmljivanjem nekretnine u [adresa] u iznosu od 10.680 eura te da je bratu tuženika MJ isplaćen iznos od 30.000 eura po sporazumu tuženika i MJ od 5. ožujka 2013. Tužiteljica navodi da je tuženik prije nego što je započela njihova izvanbračna zajednica kupio zemljište u Prišlinovoj 44b, na kojem su stranke izgradile kuću s terasom i nadstrešnicom, bazen, kamin i sjenicu. Navodi da je bila potpuno angažirana oko izgradnje objekta na način da je novčano ulagala u radove te je organizirala radove. Ističe da su stranke zajedničkim sredstvima kupovale namještaj za uređenje kuće pa su tako investirali u kamin, dječje sobe, bračnu sobu, sanitarije u kupaonicama, namještaj u dnevnoj sobi. Tijekom postupka tužiteljica povlači dio tužbenog zahtjeva u odnosu na nekretninu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara zkč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim predlaže da se utvrdi da je ona suvlasnica navedene nekretnine u ¼ dijela. Tužiteljica prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu u podnesku od 13. svibnja 2016. i na ročištu za glavnu raspravu održanom 6. veljače 2025. predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište površine 950 m²uz nalog tuženiku da tužiteljici izda tabularnu ispravu, dalje da se utvrdi da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela vozila L3-motocikl marke Harley Davidson FLHRC Road King classic, godina proizvodnje 2012., broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], što je tuženik dužan priznati i izdati ispravu podobnu za upis prava suvlasništva. Također predlaže donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti da tužiteljici isplati iznos od 173.075,43 eura te daljnji iznos od 20.340 eura zajedno sa zateznim kamatama. Traži i naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu, kao i tijekom cijelog postupka, tuženik prije svega prigovara očito prenisko naznačenoj vrijednosti predmeta spora koja bi trebala iznositi barem 3.500.000 kuna, a imajući u vidu vrijednost predmetnih nekretnina, vrijednost motocikla marke Harley Davidson, kao i visinu novčanih iznosa koji su predmet tužbenog zahtjeva. Ne osporava činjenicu da su stranke 12. lipnja 2010. sklopile brak, kao i da su pred ovim sudom dana 22. srpnja 2013. podnijele sporazumni zahtjev za razvod braka. Tuženik nadalje osporava navod tužiteljice da su stranke prije sklapanja braka od proljeća 2008. godine živjele u izvanbračnoj zajednici na adresi u [adresa]. Ističe da je zajednica stranaka zasnovana tek po sklapanju braka. Naime, stranke su na inicijativu tužiteljice u lipnju 2010. godine sklopile brak, da bi tek potom zasnovale bračnu zajednicu i započele zajednički život. Za trajanja bračne zajednice živjeli su u nekretnini u vlasništvu tuženika u Prišlinovoj 44b. Tuženik navodi da je početkom 2013. godine došlo do prekida bračne zajednice stranaka, da je postignut sporazum u pogledu pokretanja postupka radi razvoda braka te da je tužiteljica 13. srpnja 2013. dobrovoljno napustila posjed predmetne nekretnine tako da je iznijela svoje osobne stvari. Navodi da mu je tužiteljica putem punomoćnika 6. srpnja 2013. uputila dopis kojim je s osnova bračne stečevine potraživala iznos od 200.000 eura, što joj je odbio isplatiti. Nakon toga, dana 16. rujna 2013. godine, tužiteljica je neovlašteno stupila u posjed predmetne nekretnine zbog čega je pokrenuo i postupak radi iseljenja. Tuženik tvrdi da je temeljem ugovora o kupoprodaji od 30. travnja 1999. vlastitim sredstvima kupio zemljište na kojem je izgrađena predmetna kuća, po završetku izgradnje sačinjen je elaborat tržišne vrijednosti, a tijekom 2003. godine se uselio u nekretninu, koja nekretnina predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Imajući u vidu dokumentaciju koju tužiteljica dostavlja uz tužbu (računi koji glase na tužiteljicu) tuženik ističe kako je za trajanja zajednice stranaka tužiteljica bila uknjižena kao vlasnica stana na adresi [adresa], koji stan je iznajmljivala i koji je za potrebe davanja u najam adaptiran pa da je stoga moguće da se ti računi odnose upravo na adaptaciju njezine vlastite nekretnine, a ne nekretnine u vlasništvu tuženika. Nadalje, tvrdi da tužiteljica za trajanja bračne zajednice stranaka nije ostvarivala nikakva primanja od rada te da su sva eventualna ulaganja u nekretninu vršena iz vlastitih sredstava tuženika, odnosno ušteđevine stečene znatno prije zasnivanja zajednice s tužiteljicom. U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i prihode ostvarene od najma te nekretnine navodi kako je istu stekao temeljem ugovora o darovanju nekretnine zaključenog s tužiteljicom dana 21. veljače 2003., da ista predstavlja vlastitu imovinu tuženika pa da su tako i eventualno ostvareni prihodi od najma te nekretnine vlastita imovina tuženika. Tuženik osporava navod tužiteljice da bi stranke za trajanja bračne zajednice stekle bilo kakve vrijednosnice. Navodi kako iz sadržaja tužbe nije vidljivo s kojeg osnova tužiteljica potražuje isplatu novčanih iznosa te osporava tužbeni zahtjev tužiteljice i u tom dijelu. U odnosu na motocikl marke Harley Davidson i osobni automobil marke Audi ističe da je riječ o pokretninama kupljenim vlastitim sredstvima ostvarenima prodajom poslovnih udjela u trgovačkom društvu koje predstavlja vlastitu imovinu tuženika. Slijedom navedenoga, predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitane su isprave i dokumentacija koja prileži spisu, saslušani su svjedoci EJ, RJ, VJ, PJ, ŽJ, BJ, KJ, NJ, TJ, AJ, SJ, GJ i ZJ te su saslušane parnične stanke u svrhu dokazivanja.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata raspravljanja u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

5. Među strankama je sporna osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva.

6. Među strankama nije sporno da su sklopile brak 12. lipnja 2010., a koji je brak razveden presudom ovog suda poslovni broj P2-1344/13 od 3. rujna 2014.

7. Nesporno je da je tuženik upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, bazen i dvorište ukupne površine 950 m², što je utvrđeno i uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu. Također, nije sporno da je tuženik upisan kao vlasnik vozila, motocikla Harley Davidson, kao i da je bio upisan kao vlasnik osobnog automobila marke Audi Q7, a koje je vozilo tuženik prodao.

8. Pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine. Kako je imovina koja je predmet ovog postupka stečena prije 1. rujna 2014. na konkretan pravni odnos stranaka ima se primijeniti Obiteljski zakon iz 2003. („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04,136/04,107/07, 57/11 i 61/11, dalje ObZ/03) prema čijim odredbama bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Prema odredbi čl. 248. ObZ/03 bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok s druge strane vlastitu imovinu prema odredbi članka 253. ObZ/03 predstavlja imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od onoga iz članka 248. ObZ/03 (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Odredbom članka 249. st. 1. ObZ/03 pripisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

9. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih utvrđeno je da su ovdje tužiteljica i ovdje tuženik dana 12. lipnja 2010. u Lukavcu sklopili brak koji je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Lukavec za godinu 2010. pod rednim brojem 3.

10. Uvidom u presudu ovog suda poslovni broj P2-1344/13 od 3. rujna 2014. sud je utvrdio da je razveden brak između ovdje tužiteljice i ovdje tuženika.

11. Iz izvršenog uvida u izvadak iz zemljišne knjige Općinskog sudu u Labinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin od 19. rujna 2013. razvidno je da je kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište ukupne površine 950 m² upisan tuženik OJ.

12. Uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige Općinskog sudu u Labinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin od 28. veljače 2014. sud je utvrdio da je pod poslovnim brojem Z-1426/13 proveden prijavni list te se mijenja kultura na k. č. [katastarska čestica] šuma s 950 m² u k. č. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište sa 950 m².

13. Uvidom u uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka od 18. listopada 2013. utvrđeno je da je osobni automobil marke Audi Q7 3.0 TDI Quattro, godina proizvodnje 2010., broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] bio evidentirano vlasništvo tuženika OJ u vremenu od 29. ožujka 2012. do 2. listopada 2013.

14. Uvidom u uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka od 18. listopada 2013. utvrđeno je da je tuženik OJ evidentiran kao vlasnik vozila L3 - motocikl marke Harley Davidson FLHRC Road King Classic, godina proizvodnje 2012., broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka] od 11. srpnja 2012.

15. Uvidom u Ugovor o prodaji nekretnine od 17. studenoga 2004. sud je utvrdio da je sklopljen između ŠJ kao prodavatelja i IJ (ovdje tužiteljice) kao kupca, kojim prodavatelj prodaje, a kupac kupuje stan br. 25 na VI. katu lijevo, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 41,01 čm na adresi [adresa] te da je ugovorena kupoprodajna cijena nekretnine u iznosu od 56.000,00 EUR.

16. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine od 10. rujna 2011. sud je utvrdio da je sklopljen između FJ (ovdje tužiteljice) kao darovateljice i OJ (ovdje tuženika) kao obdarenika, kojim darovateljica daruje svom suprugu kao obdareniku stan br. 25 na VI. katu lijevo, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 41,01 čm na adresi [adresa], da obdarenik prima darovanu nekretninu sa zahvalnošću te da darovateljica dozvoljava obdareniku da temeljem ugovora ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist.

17. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine od 7. svibnja 2013. sud je utvrdio da je sklopljen između OJ (ovdje tuženika) kao darovatelja i FJ (ovdje tužiteljice) kao obdarenice, kojim darovatelj daruje svojoj supruzi kao obdarenici stan br. 25 na VI. katu lijevo, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u površini od 41,01 čm na adresi [adresa], da obdarenica prima darovanu nekretninu sa zahvalnošću te da darovatelj dozvoljava obdarenici da temeljem ugovora ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist.

18. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 20. rujna 2012. sud je utvrdio da je sklopljen između MURPHY d.o.o. kao prodavatelja i FJ (ovdje tužiteljice) kao kupca, kojim prodavatelj prodaje, a kupac kupuje nekretninu čkbr. [katastarska čestica], šuma površine 950 m², upisana u zemljišne knjige kod Općinskog suda u Labinu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da je ugovorena kupoprodajna cijena nekretnine u iznosu od 58.000,00 EUR.

19. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine od 21. veljače 2013. sud je utvrdio da je sklopljen između FJ (ovdje tužiteljice) kao darovateljice i OJ (ovdje tuženika) kao obdarenika, kojim darovateljica daruje svom suprugu kao obdareniku nekretninu čkbr. [katastarska čestica], šuma površine 950 m², upisana u zemljišne knjige kod Općinskog suda u Labinu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da obdarenik prima darovanu nekretninu sa zahvalnošću te da darovateljica dozvoljava obdareniku da temeljem ugovora ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist.

20. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Labinu poslovni broj Z-2277/12 od 21. rujna 2012. proizlazi da je istim dopuštena uknjižba prava vlasništva tužiteljice u cijelom na k. č. [katastarska čestica] šuma sa 950 m², u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], a temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 20. rujna 2012.

21. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Labinu poslovni broj Z-462/13 od 6. ožujka 2013. proizlazi da je istim dopuštena uknjižba prava vlasništva tuženika u cijelom na k. č. [katastarska čestica] šuma sa 950 m², u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], a temeljem Ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog 21. veljače 2013.

22. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Labinu poslovni broj Z-1426/13 od 2. srpnja 2013. utvrđeno je da je temeljem prijavnog lista i kopije plana Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin, sastavljenog dana 7. lipnja 2013. dopuštena promjena kulture na k. č. [katastarska čestica] šuma sa 950 m² u k. č. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište sa 950 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo tuženika.

23. Iz izvoda prometa po računu za MURPHY d.o.o. za razdoblje 21. rujna 2012. proizlazi da je tužiteljica kao platitelj na račun društva uplatila iznos od tadašnjih 429.200 kuna te da je u opisu plaćanja navedeno „temeljem kupoprodajnog ugovora od 20. rujna 2012. za nekretninu 992/2 k. o. [katastarska općina]“.

24. Nadalje, u svrhu utvrđenja spornih činjenica u ovom postupku sud je saslušao stranke i svjedoke.

25. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je tuženika upoznala početkom 2008. godine, a u ljeto iste godine počeli su živjeti zajedno u kući tuženika na adresi [adresa]. Brak su zaključili u lipnju 2010. godine i bračna zajednica je trajala do srpnja 2013. godine, a brak je formalno razveden 2014. godine. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su u zimu 2008. godine preuredili jednu sobu na prvom katu kuće, kupljen je kompletan namještaj za sobu, uređeni su zidovi i promijenjene instalacije. Kompletno je preuređena kupaonica pored te sobe, kupljene su sanitarije, a preuređen je i zaseban wc. Nadalje, preuređene su dvije sobe za djecu tuženika kako bi imali osposobljen prostor kada dođu. Nakon toga je preuređeno kompletno prizemlje kuće, osim kuhinje. U prizemlju se nalazi blagovaonica, radna soba, gostinjska soba, kuhinja i kupaonica. Kupljen je kompletan namještaj, obojani su zidovi, mijenjane instalacije i napravljen je kamin koji je koštao 50.000 kuna. Radovi su izvođeni tijekom 2009. i 2010. godine. Prije sklapanja braka započeta je gradnja bazena, dvije sjenice i kamina u dvorištu, a radovi su trajali sve do 2012./2013. godine. Uređivana je fasada, mijenjane su kocke u dvorištu, obavljeni su i vrtlarski radovi te navodnjavanje. Tužiteljica je navela kako su oboje radili i imali dobra primanja, da su svi radovi financirani dijelom iz zarade stranaka i dijelom iz ušteđevine koju je imala. Što se tiče nekretnine u [adresa] navela je da je ista kupljena u lipnju 2012. godine, odnosno kupljeno je zemljište na kojem je izgrađena kuća. Radovi su počeli u listopadu 2012. godine i trajali su do svibnja ili lipnja 2013. godine. Tada je kuća bila kompletno gotova i počeli su je iznajmljivati, odnosno tuženik ju je iznajmljivao jer je u tom periodu već zatražio razvod. Kuća je površine 170 m², a površina cijelog zemljišta je 960 m². Ima bazen, sjenicu i kamin. Navela je kako je ona bila najviše uključena u uređenje kuće, da je odlazila u [adresa] i bila s majstorima, a da tuženik nije imao za to vremena. Ne posjeduje dokumentaciju u pogledu nekretnina pa čak niti nacrte koje je imala niti slike na računalu jer je tuženik odnio računalo na popravak i nikada ga nije vratio. Dalje je iskazala da su za vrijeme trajanja braka kupljeni osobni automobil Audi Q7 i motocikl Harley Davidson. Također, tuženik je otkupio od svog brata njegov suvlasnički dio nekretnine u [adresa] i na ime toga mu je isplatio iznos od 30.000 eura. Ističe da su sve što su radili plaćali u gotovini, time da su manji dio plaćali preko računa, a veći dio na ruke. Tužiteljica navodi kako je nekretninu u [adresa] darovala tuženiku na njegov zahtjev. Što se tiče izvora prihoda navodi da je, osim plaća, tu i otpremnina u iznosu od 10.000 eura koju je dobila 2010. godine od firme Oglasnik d.o.o. u kojoj je radila, a kojim novcem je plaćen bazen. U odnosu na imovinske prilike tuženika je navela kako su iste bile jako dobre prije nego su započeli zajednički život, a da je tuženik financijski najbolje stajao kada se kupila firma Delt koja se bavila proizvodnjom salveta i koja se od 2008. godine počela dobro razvijati, preuredio se proizvodni pogon, proširio asortiman i prihodi su bili znatno veći. Dalje navodi da su u vrijeme kada je upoznala tuženika njezina primanja bila jako dobra, bila je menadžer u firmi Oglasnik d.o.o., imala je svoj stan koji je kupila dijelom u gotovini i dijelom na kredit te automobil. Tada je imala samo kreditnu obvezu u iznosu od 1.800 kuna mjesečno. Svoj stan na [adresa] je tijekom braka kako navodi darovala tuženiku samo iz formalnih razloga. Naime, nakon smrti njezinog djeda postojali su neki dugovi u ostavini pa je iz bojazni da ne bi trebala odgovarati za te dugove svojom vlastitom imovinom stan darovala tuženiku. U Oglasniku je radila do kraja 2009. godine, zatim se zaposlila u firmi DUT gdje je radila do 2011. godine, da bi potom bila prijavljena kod tuženika. Tužiteljica opisuje da je za vrijeme trajanja bračne zajednice s tuženikom vodila ugodan, lijep i lagodan život. Dalje tijekom saslušanja navodi da je sve što se tiče isplate kupoprodajne cijene za nekretninu u [adresa] rješavao tuženik putem svog računa, a kupoprodajna cijena je bila oko 50.000 do 60.000 eura. Automobil je kupljen na leasing, a kasnije je otplaćen u gotovini, koštao je oko 90.000 eura. Motor je kupljen gotovinom. Potvrđuje da je automobil prodan prije razvoda, ali ne zna za koji iznos.

26. Iz iskaza tuženika proizlazi da je tužiteljicu upoznao u kasno proljeće 2008. godine, a da su zajednički život započeli krajem 2009. početkom 2010. godine. Brak su zaključili u lipnju 2010. godine, a bračna zajednica da je prekinuta u proljeće 2013. godine. Izvanknjižni je vlasnik kuće u [adresa] koja je bila dovršena 2003. godine. Navodi da je većim dijelom kuća bila i namještena osim jedne prostorije, sobe na prvom katu, kao i kupaonice koja nije imala kadu i sanitarije. Dalje iskazuje da je u trenutku kada je započeo zajednički život s tužiteljicom promijenjen namještaj u spavaćoj sobi, kupljen je namještaj za dječju sobu, sanitarije za kupaonice, garnitura za dnevni boravak te je djelomično promijenjen namještaj u dnevnoj sobi. Kasnije, 2009./2010. godine, rađen je bazen u dvorištu kuće i sanirane su kocke u dvorištu koje su bile oštećene uslijed radova. Tuženik navodi da je od 1992. godine zajedno s partnerom imao firmu Tardi koja se bavila distribucijom sanitarnih proizvoda, a 2004. godine su počeli s proizvodnjom salveta, firma je dobro poslovala i imali su 100-ak zaposlenih. Navodi da je mogao zaraditi oko 30.000 kuna mjesečno. U vrijeme kada su počeli živjeti zajedno tužiteljica je radila u Oglasniku, ostvarivala je primanja od 6.000 kuna u trenutku kada je odlazila iz Oglasnika, a s obzirom da su tada dijelili otkaze i tužiteljica je dobila otkaz. Tuženik iskazuje da je 2012. godine prodana tvrtka Tardi i da je dijelom od novca dobivenih prodajom poslovanja kupljeno zemljište u [adresa] za iznos od 58.000 eura. Zemlja je kupljena na ime tužiteljice kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, što je tužiteljica znala. Nadalje, u iskazu potvrđuje da mu je tužiteljica darovala svoj stan na [adresa], a iz razloga što je imala dugovanja prema bankama i na American kartici te je postojala opasnost od ovrha pa su zato odlučili da se ta nekretnina prebaci na njega. U trenutku kada je tužiteljica ostala bez posla došlo je do problema oko podmirivanja troškova leasinga za auto tužiteljice, kao i troškova njezinog kredita za stan. Tuženik ističe da obzirom na navedeno tužiteljica nije ulagala u njegovu kuću. Navodi da je krajem 2007. odnosno 2008. godine tvrtka Tardi kupila tvrtku Delt Papir, dobit tvrtke Tardi je ulagana u novu tvrtku jer je prilikom preuzimanja Delt Papir loše poslovao tako da su do 2014. godine poslovali s gubicima, a nakon toga se poslovanje popravilo. Tuženik navodi kako je gradnja kuće u [adresa] financirana jednim dijelom njegovim sredstvima, a jednim dijelom posuđenim sredstvima. Uložio je u kuću oko 50.000 eura vlastitih sredstava i to od poslovanja firme Tardi. Tužiteljica je sudjelovala u izboru namještaja i dizajnu, a ne u financiranju. Smisao te kuće je bilo iznajmljivanje te se u ljeto 2013. godine kuća počela iznajmljivati. Smatra da je navedena nekretnina njegova posebna imovina. U odnosu na automobil i motocikl u iskazu je naveo da je automobil bio u vlasništvu tvrtke Tardi te da je prilikom prodaje poslovanja prebačen na njega, a da je motocikl kupljen istim sredstvima kao i zemljište u [adresa]. Tuženik tvrdi da za vrijeme bračne zajednice nije ostvario zaradu od kupnje i prodaje dionica. Također, u tom periodu nije ostvario nikakvu ušteđevinu. Pojašnjava da bratu nije isplatio novčani iznos od 30.000 eura za stan u [adresa] jer je isti na njega prepisan prema dogovoru s bratom obzirom da je bratu dosta financijski pomagao, a sudjelovao je i u kreditu za otkup stana te i dalje plaća kredit za taj stan.

27. U tijeku ovog postupka saslušani su svjedoci pa je tako svjedok EJ u bitnom iskazao da je prijatelj tuženika, a tužiteljicu je upoznao 2010. godine kao tuženikovu suprugu. Iz iskaza svjedoka slijedi da je tuženik imao firmu koja je dobro poslovala i prije sklapanja braka s tužiteljicom. Iskazao je da su tužiteljica i tuženik dobro živjeli i puno putovali. Poznato mu je da je za vrijeme trajanja braka stranaka firma tuženika odlučila prodati sva vozila pa su tuženik i njegov partner ŽJ kupili privatno vozila, a tuženik je kupio Audi Q7. Kasnije da je kupio i motor Harley Davidson. Zna da je tuženik novac firme investirao u urbanu vilu u [adresa]. Vezano uz financijsko stanje tužiteljice prije braka ima posredna saznanja i to temeljem onoga što su mu stranke rekle. Iskazao je da je tužiteljica imala stan na kojem je bila upisana hipoteka zbog čega ga je davala u najam te da je imala dug po American Express kartici. Nema saznanja o tome da bi stranke za vrijeme trajanja braka vršile znatna ulaganja u kuću u kojoj su zajedno živjeli.

28. Saslušana svjedokinja RJ je u iskazu navela da stranke zna jer s tuženikovim bratom ima dijete. Tužiteljicu je vidjela jednom u životu, a s tuženikom nema kontakt od kada je prekinula s njegovim bratom. Navela je da nema nikakvih saznanja o tome kada je započela zajednica života stranaka niti kada je ista prestala, a niti o tome što su i kako stjecali za vrijeme braka.

29. Iz iskaza svjedokinje VJ, majke tužiteljice, u bitnom proizlazi da je tužiteljica dvije godine prije sklapanja braka živjela s tuženikom u kući u [adresa]. Prije preseljenja u kuću tuženika živjela je u svom stanu u [adresa] koji je kupila 2004. godine na kredit, koji je za vrijeme braka otplaćivan novcem dobivenim od najma stana. Tužiteljica je svoj stan nakon što se preselila kod tuženika iznajmljivala sve do 2013. ili 2014. godine. Navela je da su stranke preuređivale kuću, uredili su i okućnicu, a kada je ona u srpnju 2009. godine došla u Zagreb kći joj je pokazala što su preuredili u kući. Renovirali su dnevni boravak u kojem je bio kamin, obojali zidove, uređeni su zidovi u radnoj sobi i kupljen je namještaj te je uređena kupaonica na katu kuće gdje je prije bio samo mali wc. Zna da su kuću preuredili zajedničkim novcem. Bila je prisutna kada su radovi na okućnici bili u tijeku, izrađen je vanjski roštilj, kamene police, sjenica i započeta je gradnja bazena. Zna da je FJ dala 10.000 eura od novca dobivenog od otpremnine za gradnju bazena. U iskazu je navela da je tužiteljica birala sav materijal, pločice i kamen te je to i nabavljala, a sudjelovala je i u financiranju. Navela je da su za vrijeme trajanja braka stranke 2011. godine kupile zemlju u [adresa] na kojoj su izgradili kuću, da su kupljeni i automobil i motor. Dalje je u iskazu navela da je tužiteljica tijekom trajanja braka i izvanbračne zajednice s tuženikom radila i to u Plavom oglasniku pa u firmi Interijeri, radila je i za neku agenciju te u firmi tuženika. Ne zna kolika je bila plaća tužiteljice. Navela je da je tuženik imao neku firmu. Nije joj bilo poznato imovno stanje tuženika prije stupanja u brak. Znala je da je ranije bio oženjen i da je iz tog braka imao djecu. Također, znala je za kuću u [adresa], a saznanja o nekoj drugoj imovini tuženika nije imala.

30. Iz iskaza svjedoka PJ slijedi da je blizak prijatelj tuženika, a tužiteljicu je upoznao godinu dana prije nego što su se vjenčali. Naveo je da su tužiteljica i tuženik par mjeseci prije sklapanja braka živjeli zajedno u kući u [adresa]. Nije mu poznato da su stranke za vrijeme braka zajedno stjecale imovinu. Zna da je prije braka kupljeno zemljište u [adresa] i da je izgrađena kuća koja je bila već skoro završena kada su stranke sklopile brak, a to je kupio, plaćao i gradio tuženik iz dobiti firme. Naveo je da je tuženikovo imovno stanje prije sklapanja braka s tužiteljicom bilo iznadprosječno. Dalje je u iskazu naveo da kuća tuženika u [adresa] tijekom braka s tužiteljicom nije renovirana, a da je bazen izgrađen prije braka. Ne zna niti otprilike kada je građen bazen. Iz iskaza proizlazi da ima neposredna saznanja vezano uz dugove tužiteljice prije braka jer je i sam bio uključen kada je stan tužiteljice u [adresa] prenesen na tuženika kako bi se izbjegla ovrha. Tada je on s tuženikom sklopio fiktivni ugovor o pozajmici i upisao se na stan kao vjerovnik. Zna da je tužiteljica bila zaposlena u firmi tuženika jer je dobila otkaz, a kako bi imala plaćeno socijalno.

31. Svjedok ŽJ, koji je tuženikov partner u firmi, a tužiteljicu zna kao njegovu drugu suprugu, je iskazao kako nema saznanja o tome što su stranke stjecale tijekom braka, no zna da je tuženik već prije braka imao kuću u [adresa] koja je sagrađena za vrijeme njegovog prvog braka. Ne zna jesu li stranke nešto u toj kući zajedno uređivale jer nije često dolazio k njima. Jedino je tuženiku pomogao unijeti namještaj još kad se useljavao u kuću prije nego što je sklopio brak s tužiteljicom. Tada kuća nije imala bazen, a ne zna kada je naknadno napravljen. Naveo je da je imovno stanje tuženika u vrijeme sklapanja braka s tužiteljicom bilo vrlo dobro, da je njihova firma dobro poslovala, dok ne zna kakvo je bilo imovno stanje tužiteljice. U iskazu je dalje naveo da je tužiteljica tijekom braka s tuženikom bila prijavljena u njihovoj firmi, da nije dolazila na posao i da je primala tada minimalnu plaću, a da mu je to poznato jer je na isti način bila prijavljena i njegova supruga. Iskazao je da nema saznanja o tome da bi tuženik za vrijeme braka s tužiteljicom prodavao ili kupovao dionice. Upitan o poslovanju firme naveo je kako je firma dobro poslovala i tijekom trajanja braka stranaka.

32. Iz iskaza svjedokinje BJ, prijateljice tužiteljice, slijedi da je radila s tužiteljicom u Oglasniku, a da tuženika poznaje preko nje. Navela je da su stranke za vrijeme trajanja braka kupile kuću u [adresa], automobil Audi i motor Harley Davidson. Zna da je tužiteljica živjela s tuženikom od proljeća 2008. godine, kada je i sama bila kod njih u kući u [adresa]. Naime, tužiteljica ju je pozvala u kuću kako bi vidjela gdje će živjeti. Dalje je navela da je kuća kad je prvi put došla u nju bila neuređena, da je imala kupaonicu, kuhinju, dnevni boravak i jednu sobu u kojoj je tuženik spavao na katu, a kada je u kuću uselila tužiteljica da ju je ona sredila i renovirala. U iskazu je navela da su na katu kuće uređene dvije kupaonice, namještena je radna soba, izgrađen je bazen te kamin u dvorištu i u kući. Tužiteljica je dogovarala uvijek nešto s majstorima i plaćala ih. Također je i svoje novce ulagala u tu nekretninu. Navela je da je tužiteljica od otpremnine platila izgradnju bazena, da je kupovala namještaj svojim novcem i da je sav svoj novac ulagala u tu nekretninu. Iz iskaza dalje proizlazi da je tužiteljica radila u Oglasniku do 2010. godine gdje je imala jako dobru plaću, zatim da je radila u firmi Interijeri pa u jednoj marketinškoj agenciji te konačno u firmi tuženika. Ne zna kada je počela raditi kod tuženika, a iskazala je da joj je iz razgovora sa FJ poznato da je odlazila na posao u firmu tuženika. Navela je da je tužiteljica prilikom odlaska iz Oglasnika dobila otpremninu oko 10.000 eura. Zna da je tužiteljica prije braka imala novaca, da je imala ušteđevinu, ali da ne zna koliku, da je plaćala kredit za svoj stan, da se radilo o rati od 200 eura, a da je tada imala i auto. Ne zna kakvo je bilo imovno stanje tuženika prije zasnivanja zajednice s tužiteljicom. Iskazuje da joj tužiteljica o tome nije pričala, ali da zna da je imao dobar auto i kuću. Ističe da u kući u [adresa] nije bila te da o tome ima posredna saznanja temeljem onoga što joj je tužiteljica rekla.

33. Iz iskaza svjedoka KJ, brata tužiteljice, slijedi da je tužiteljica počela živjeti s tuženikom u proljeće ili u ljeto 2008. godine u kući tuženika u [adresa]. Iskazao je da je FJ radila prvo u Oglasniku, zatim u dućanu s namještajem pa kod tuženika. Ne zna kada je točno prestala raditi u Oglasniku, no zna da je dobila otkaz i otpremninu od oko 10.000 eura te da je u Oglasniku imala dobru plaću (oko tadašnjih 10.000 kuna). Kada je radila u Oglasniku paralelno je jedno vrijeme radila u agenciji za oglašavanje za proviziju, ali ne zna koliko dugo. Iskazuje da ne zna kada je sestra počela raditi u tuženikovoj firmi i koliku je imala plaću. Naveo je da ne zna je li imala kakvu ušteđevinu, osim spomenute otpremnine. Prije sklapanja braka i veze s tuženikom imala je kredit za stan, a za vrijeme braka s tuženikom svoj stan je dala u najam i od najamnine je plaćana rata kredita. U svoj stan tijekom braka nije ništa ulagala. Dalje je naveo da je kuća u [adresa] kompletno renovirana jer je on došao u vrijeme kada je renovacija već počela. Sve radove je vodila FJ koja je završila tečaj za dizajn pa je tako cijelu kuću opremila namještajem. Svojih 10.000 eura od otpremnine uložila je u izgradnju bazena. Oko bazena je stavljen kamen, a kocke na prilaz garažama. Tuženik se nije uopće bavio renovacijom jer je uglavnom radio. Također, promijenjena je boja fasade, unutarnja stolarija, rasvjeta, uređena je kupaonica, napravljen je kamin i sobe su opremljene namještajem. Iskazuje da je za vrijeme trajanja braka kupljen automobil Audi Q7 i motor. Što se tiče financija iskazao je da je sestra sudjelovala u svemu (plaćanju režija, kupnji hrane), iako je tuženik zarađivao više. Na upit je naveo da je u Zagreb dolazio dva do tri puta godišnje i uvijek bi prespavao u kući kod sestre. U Zagrebu je bio i 2009. godine kada je njihov otac bio bolestan, a tada su majka i otac boravili u [adresa] otprilike dva mjeseca i cijelo vrijeme su bili u kući kod tužiteljice i tuženika. Ima saznanja iz razgovora sa sestrom da je tuženik otplatio kredit za stan od svoga brata koji on nije mogao otplaćivati i da se upisao kao vlasnik toga stana. Na upit je naveo kako mu nije poznato koje je poslove sestra obavljala u firmi tuženika. Dalje je naveo da je tuženik prije sklapanja braka imao puno novaca i da mu je poznato da je prodao neku firmu za 8 milijuna eura. Na upit je naveo kako mu nije poznato da bi Suzanin stan u nekom trenutku bio prenesen u vlasništvo tuženika.

34. Svjedok NJ je u iskazu naveo da je tužiteljica bila cura njegovog prijatelja prije 15-ak i više godina, a nije je vidio već 10 godina. Tuženika je vidio jednom s tužiteljicom u gradu na piću. Prije više od 10 ili 12 godina tužiteljica je od njega naručila namještaj za kuću u [adresa]. Na upit je naveo da ne zna gdje se kuća nalazi, a da je bio naručen kompletan namještaj (za radnu sobu, dnevni boravak, sobe, hodnik). Radilo se o drvenom namještaju rađenom po mjeri koji je tužiteljica platila u gotovini. Ne zna točno koliko je cijeli posao plaćen te iskazuje da se radilo o tri ili četiri etape koja je svaka plaćena od 30.000 do 40.000 kuna. Naveo je da je kuća tada bila u fazi adaptacije što zna jer kombijem nisu mogli ući zbog radova u dvorištu. Na upit je naveo da je sve oko radova i plaćanja dogovarao s tužiteljicom.

35. Svjedok TJ je u bitnom iskazao da je prijatelj tuženika od 1990. godine, a preko njega je upoznao i tužiteljicu. Sva saznanja vezano za stjecanje imovine ima iz razgovora s tuženikom koji mu je kao prijatelju uvijek pričao o svojim investicijama. Iskazao je kako je prema njegovim saznanjima sve što su stranke stekle za vrijeme braka financirao isključivo tuženik. Ne zna točno o kojoj imovini se radi, no zna da postoji kuća u [adresa] i da je zemljište u [adresa] kupljeno prije nego što su stranke sklopile brak, a da je kuća građena za vrijeme trajanja braka. Naveo je da tuženik s ĐJ ima firmu s preko 50 zaposlenih, da je uvijek dobro zarađivao, da je prije braka s tužiteljicom sagradio kuću te da je prvoj supruzi kupio stan. Na upit je naveo da na kući u [adresa] u kojoj su stranke živjele nisu obavljani nikakvi značajni radovi nakon sklapanja braka, da su bazen i garaže napravljeni prije. Tuženik je prije nego što je oženio tužiteljicu u toj kući živio sam, a jednu do dvije godine je živio s drugom partnericom. Iz iskaza slijedi da nema saznanja što je tužiteljica radila nakon što je prestala raditi u Oglasniku.

36. Svjedokinja AJ je iskazala da je tužiteljica njezina prijateljica iz ranog djetinjstva, a tuženika je upoznala kao njezinog dečka i supruga. Tužiteljica i tuženik su se upoznali 2008. godine, sljedeće godine su se zaručili, a 2010. godine i vjenčali. Tužiteljica je odmah uselila u kuću tuženika koja nije bila potpuno adaptirana. Ima posredna saznanja vezano uz adaptaciju kuće, da je uređivana okućnica, građen bazen i sjenica i to temeljem onoga što joj je tužiteljica rekla. Poznato joj je da su stranke za vrijeme trajanja braka kupovale i mijenjale automobile i motore, kupljeno je zemljište u [adresa] i na njemu je izgrađena kuća te je sve oko gradnje i uređenja te kuće koja je bila namijenjena za najam radila tužiteljica. Ne zna jesu li stranke u braku uštedjele novac. U iskazu je navela da je tužiteljica na početku braka ostala bez posla u Oglasniku, no da se vrlo brzo zaposlila u nekoj marketinškoj firmi u kojoj je radila svo vrijeme trajanja braka. Navela je da je tužiteljica prije braka s tuženikom imala dobru plaću, kupila je stan na kredit i uz pomoć roditelja te automobil. Na upit je navela kako zna da je za vrijeme trajanja braka tužiteljica vlasništvo svog stana prenijela na tuženika, ali da ne zna zašto.

37. Svjedokinja SJ, prijateljica i bivša kolegica tužiteljice, je u svom iskazu navela da je s tužiteljicom radila u Oglasniku, a da je tuženika upoznala preko iste. Bila je na vjenčanju stranaka u ljeto 2010. godine. Zna da su otprilike dvije godine prije sklapanja braka živjeli zajedno. Tužiteljica joj je pričala da kuću treba urediti, spominjala je postavljanje kamina u prizemlju kuće, uređenje okućnice i da gornji kat treba cijeli urediti. Navela je da je osobno vidjela kako se radi fasada i sjenica jer joj sestra stanuje u blizini pa je znala svratiti. Poznato joj je da je napravljen bazen. Ne zna ništa o tome kako su radovi financirani. Temeljem onoga što joj je tužiteljica rekla ima posredna saznanja vezano uz kupnju zemljišta u [adresa] na kojem se gradila vila s bazenom. Poznato joj je da su stranke u braku kupile terenac i motor Harley Davidson. Ne zna jesu li u braku imale ušteđevinu. U iskazu je navela da je tužiteljica prije sklapanja braka s tuženikom radila u Oglasniku gdje je imala plaću tadašnjih 10.000 ili 12.000 kuna, dodatno je radila za jednu marketinšku agenciju, a tri ili četiri godine je radila kod tuženika u njegovoj firmi. Ne zna koliku je plaću primala kod tuženika. Na upit je navela da ne zna kolika je primanja imao tuženik i kavo mu je bilo imovno stanje.

38. Iz iskaza svjedokinje GJ proizlazi da je tuženika upoznala 2009. godine preko tužiteljice kada je dolazila u njihovu kuću u [adresa], a to je bilo u vrijeme kada je otac tužiteljice, njezin bratić, bio bolestan te je boravio kod tužiteljice kako bi mogao odlaziti na preglede. Tada je dolazila često pred kuću jer je bratića vozila na pretrage. Krajem 2011. godine došla je na poziv stranaka jer je u to vrijeme imala agenciju za prodaju nekretnina, a stranke su razmišljale o prodaji kuće pa su je pozvali kako bi im rekla svoje mišljenje o cijeni. Navela je da je 2009. godine bilo dovršeno samo prizemlje i na katu je bila uređena samo jedna soba, a ostale četiri prostorije (dvije kupaonice i dvije sobe) nisu bile uređene. U dnevnom boravku je bio stari namještaj. Tada se kopao bazen i uređivala okućnica. Kuća je 2011. godine imala drugačiju fasadu, ispred i iza kuće su bile sjenice, bio je napravljen bazen i uređena je okućnica. Također je promijenjen namještaj, napravljen je kamin u dnevnom boravku, jacuzzi u jednoj kupaoni, na katu su uređene i namještene sobe. U iskazu je navela da je tužiteljica radila u Oglasniku, a kada se krajem 2008. i početkom 2009. godine smanjivao broj zaposlenih te je zaposlenicima bilo ponuđeno da odu uz otpremninu, da je tužiteljica to prihvatila i dobila otpremninu od 10.000 eura. Tuženik joj je tada rekao da će je on zaposliti kod sebe u firmi. Zna da je tužiteljica za vrijeme trajanja braka radila kod tuženika u firmi te za marketinšku agenciju. Dalje je iskazala da joj se tužiteljica pohvalila da su kupili zemlju u [adresa] gdje su gradili kamenu kuću s apartmanima za iznajmljivanje i bazenom. To je bilo 2011. ili 2012. godine, a ne zna kojim je novcem kupljena zemlja i građena kuća. Poznato joj je da je tužiteljica prije zasnivanja bračne zajednice s tuženikom kupila stan, da su joj pomogli i roditelji, a ne zna je li podizala i kredit. Ne zna da bi tužiteljica prilikom ulaska u vezu s tuženikom imala dugova. Iz iskaza slijedi da se svjedokinja nije družila sa strankama, već s roditeljima tužiteljice, a sa strankama je nakon njihovog vjenčanja bila samo jednom prilikom razgledavanja kuće 2011. godine. Vezano uz primanja tužiteljice ima samo posredna saznanja da je dobro zarađivala i to na temelju onoga što joj je majka tužiteljice rekla. Na upit je navela kako ne zna kakvo je bilo imovno stanje tuženika prije zasnivanja bračne zajednice s tužiteljicom.

39. U konkretnom slučaju tužiteljica tvrdi da je predmetna nekretnina tuženika sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i to kuća, bazen i dvorište površine 950 m², upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju je tuženik stekao temeljem ugovora o darovanju sklopljenog s tužiteljicom dana 21. veljače 2013., kao i motocikl pobliže označen u točki II. izreke presude bračna stečevina stranaka te da su tužiteljica i tuženik suvlasnici iste svaki u ½ dijela.

40. Obzirom na razdoblje bračne zajednice stranaka (brak sklopljen 12. lipnja 2010.), tužiteljica je bila dužna dokazati da se radi o imovini koju su ona i tuženik stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili pak da potječe iz te imovine.

41. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio:

- da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 12. lipnja 2010., koji brak je razveden 3. rujna 2014.,

- da je tijekom trajanja braka 20. rujna 2012. između tužiteljice kao kupca i MURPHY d.o.o. kao prodavatelja sklopljen ugovor o kupoprodaji nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 950 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je ugovorena kupoprodajna cijena nekretnine u iznosu od 58.000,00 EUR,

- da je temeljem rješenja Općinskog suda u Labinu od 21. rujna 2012. tužiteljica upisana kao vlasnica sporne nekretnine,

- da je 21. veljače 2013. sklopljen ugovor o darovanju kojim tužiteljica kao darovateljica daruje svom suprugu, ovdje tuženiku, kao obdareniku nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 950 m², upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik upisan kao vlasnik sporne nekretnine temeljem rješenja Općinskog suda u Labinu od 6. ožujka 2013.,

- da je rješenjem Općinskog suda u Labinu od 2. srpnja 2013. dopuštena promjena kulture na k. č. [katastarska čestica] šuma sa 950 m²u k. č. [katastarska čestica] kuća, bazen i dvorište sa 950 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasništvo tuženika,

- da je tuženik evidentiran kao vlasnik vozila L3 - motocikl marke Harley Davidson FLHRC Road King Classic, godina proizvodnje 2012., broj šasije [broj šasije], reg. oznaka [registarska oznaka] od 11. srpnja 2012.

42. U pogledu pravne naravi imovine stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice vrijedi oboriva presumpcija da se radi o bračnoj stečevini, a onaj tko tvrdi da je ista njegova vlastita imovina ili stečena iz drugih izvora sredstava to treba dokazati. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je nekretnina pod točkom I. izreke kupljena za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, da je temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 20. rujna 2012. tužiteljica uknjižena kao vlasnica, da je ista nekretninu darovala svom suprugu koji je temeljem Ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog 21. veljače 2013. uknjižen kao vlasnik, što sve dovodi do zaključka da je do stjecanja predmetne nekretnine došlo za vrijeme trajanja bračne zajednice. Također, na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka kupljeno i vozilo pobliže označeno pod točkom II. izreke na kojem je tuženik evidentiran kao vlasnik od 11. srpnja 2012. Tuženik tijekom cijelog postupka tvrdi da su predmetna nekretnina i vozilo (motocikl) njegova vlastita imovina. Dakle, teret je dokaza na tuženiku koji tvrdi da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i motocikl marke Harley Davidson stečeni za vrijeme trajanja braka stranaka ne predstavljaju bračnu stečevinu time što treba dokazati da isti predstavljaju njegovu vlastitu imovinu. Stoga, u situaciji kad tuženik tvrdi da nekretnina i vozilo stečeni za vrijeme trajanja bračne zajednice ne predstavljaju bračnu stečevinu, nego njegovu vlastitu imovinu, na tuženiku je sukladno čl. 253. ObZ/03 teret dokaza da ta imovina predstavlja vlastitu imovinu. Tuženik u svom iskazu navodi da su zemljište u [adresa] te gradnja kuće financirani sredstvima stečenim poslovanjem njegovog trgovačkog društva koje predstavlja njegovu vlastitu imovinu. Nadalje, potvrđuje i da je predmetno vozilo kupljeno za vrijeme trajanja bračne zajednice iz novčanih sredstava stečenih poslovanjem njegove firme. Iz iskaza svjedoka EJ proizlazi da je tuženik novac firme investirao u urbanu vilu u [adresa]. Iz iskaza svjedoka PJ proizlazi da je zemljište u [adresa] kupljeno prije nego što su stranke sklopile brak i da je na njemu izgrađena kuća koja je bila već skoro završena kada su stranke sklopile brak, a što je kupio, plaćao i gradio tuženik iz dobiti firme. Iz iskaza svjedoka TJ proizlazi da je zemljište u [adresa] kupljeno prije nego što su stranke sklopile brak, a da je kuća građena za vrijeme trajanja braka. Iskaze navedenih svjedoka sud nije prihvatio u dijelu u kojem iskazuju o stjecanju sporne nekretnine jer isto nije ničime argumentirano, a suprotno proizlazi iz isprava u spisu. Tuženik pak nije dostavio niti jedan materijalni dokaz u prilog svojim navodima pa posljedično tome sud zaključuje da isti nije dokazao da nekretnina iz točke I. izreke predstavlja njegovu vlastitu imovinu, niti je dokazao da motocikl kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice ne predstavlja bračnu stečevinu već njegovu vlastitu imovinu. Po stavu ovog suda predmetna nekretnina i motocikl pobliže označen u točki II. izreke predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice IJ i tuženika OJ temeljem zakona te su tužiteljica i tuženik u jednakim dijelovima suvlasnici na nekretnini i vozilu pa je stoga tužiteljica stekla suvlasništvo za ½ na istima u skladu s odredbom čl. 249. st. 1. ObZ/03, zbog čega je sud ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu osnovan i odlučio kao u točki I. i II. izreke.

43. Sud je ocijenio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim tužiteljica zahtijeva isplatu iznosa od 236.065,76 kuna (prema tužbenom zahtjevu specificiranom u podnesku od 13. svibnja 2016.) na ime povrata ½ uloženog u nekretninu tuženika koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i iznosa od 449.500 kuna na ime vrijednosnica ubilježenih kod SKDD d.d. te plodova i koristi iz istih, zatim u dijelu kojim tužiteljica potražuje iznos od 350.000 kuna kao polovicu ušteđevine stranaka ostvarene tijekom trajanja braka te u dijelu kojim zahtijeva isplatu polovice vrijednosti automobila marke Audi Q7 što iznosi 262.500 kuna, odnosno ocijenio je neosnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice kojim zahtijeva isplatu iznosa od 1.298.065,76 kuna (ovaj iznos predstavlja zbroj gore navedenih iznosa). Naime, tužiteljica do ročišta održanog 6. veljače 2025. nije specificirala tužbeni zahtjev za isplatu u eurima, a sud uzimajući u obzir dugotrajnost vođenja ovog postupka te činjenicu da je od uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prošlo više od dvije godine tužiteljici nije odredio daljnji rok za uređenje tužbe. Tužiteljica je na tom ročištu konačno precizirala tužbeni zahtjev za isplatu te predlaže donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti da tužiteljici isplati iznos od 173.075,43 eura te daljnji iznos od 20.340 eura zajedno sa zateznim kamatama. Tužiteljica sada traži isplatu iznosa od 173.075,43 eura koji nije precizirala te sud nije mogao utvrditi na što se traženi iznos odnosi, a imajući u vidu da je u podnesku od 13. svibnja 2016. potraživala iznos od 1.298.065,76 kuna što preračunato u eure ne predstavlja iznos od 173.075,43 eura. Posljedica navedenog je odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice za isplatu iznosa od 173.075,43 eura te je odlučeno kao u točki III. Izreke presude.

44. Tužiteljica dalje zahtijeva isplatu iznosa od 20.340 eura na ime povrata ½ iznosa od 30.000 eura koji je isplaćen bratu tuženika MJ po sporazumu od 5. ožujka 2013. te polovice prihoda od iznajmljivanja nekretnine u [adresa] (ukupno ostvareno 10.680 eura). Radi utvrđivanja pravnorelevantnih činjenica od kojih zavisi osnovanost ovog dijela tužbenog zahtjeva, tužiteljica nije predložila materijalne i personalne dokaze, zbog čega je sud taj dio tužbenog zahtjeva kao neosnovan odbio. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke presude.

45. Tužiteljica je precizirajući tužbeni zahtjev podneskom od 13. svibnja 2016. povukla dio tužbenog zahtjeva kojim je predlagala da se utvrdi da je ona suvlasnica nekretnine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela pa je primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

46. Sud je raspravnim rješenjem od 21. siječnja 2014. utvrdio vrijednost predmeta spora iznosom od tadašnjih 3.500.000 kuna (464.530 eura).

47. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP-a prema kojim odredbama je određeno ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može s obzirom na postignuti uspjeh odrediti naknadu razmjernog dijela troška, a pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi uzet će u obzir samo one troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/25).

48. Tužiteljica je imala opravdani trošak sastava tužbe od 25. listopada 2013. u iznosu od 3.494 bodova, trošak sastava podnesaka od 13. svibnja 2016. i 22. svibnja 2016. u iznosu od po 3.494 bodova, zastupanja na ročištima od 21. siječnja 2014., 21. veljače 2014., 15. lipnja 2016., 27. siječnja 2017., 14. ožujka 2019., 18. srpnja 2019., 20. studenoga 2019., 22. listopada 2022., 9. ožujka 2021., 29. rujna 2021., 7. prosinca 2021., 9. veljače 2022., 12. prosinca 2024. i 6. veljače 2025. u iznosu od po 3.494 bodova, pristupa ročištu od 19. travnja 2016., 18. listopada 2016., 11. svibnja 2021. i 21. svibnja 2024. u iznosu od po 873,50 bodova, što čini ukupno 62.892 boda odnosno 157.230,00 EUR zajedno s pripadajućim pdv-om.

49. Tuženik je imao opravdani trošak sastava odgovora na tužbu od 19. prosinca 2013., trošak sastava podnesaka od 6. veljače 2014., 27. ožujka 2014., 14. svibnja 2014., 13. studenoga 2015., 2. lipnja 2016., 2. svibnja 2022., 23. svibnja 2023., 23. kolovoza 2023., 13. svibnja 2014. i 24. siječnja 2025., zastupanja na ročištima od 21. siječnja 2014., 21. veljače 2014., 15. lipnja 2016., 27. siječnja 2017., 14. ožujka 2019., 18. srpnja 2019., 20. studenoga 2019., 22. listopada 2022., 9. ožujka 2021., 29. rujna 2021., 7. prosinca 2021., 9. veljače 2022., 13. veljače 2024., 12. prosinca 2024. i 6. veljače 2025. u iznosu od po 3.494 bodova, pristupa ročištu od 19. travnja 2016., 18. listopada 2016., 11. svibnja 2021. i 21. svibnja 2024. u iznosu od po 873,50 bodova, što čini ukupno 94.338 bodova odnosno 235.845,00 EUR zajedno s pripadajućim pdv-om.

50. Tužiteljica je u postupku uspjela s 35% što čini iznos od 55.030,50 EUR, dok je tužitelj uspio s 65% što čini iznos od 153.299,25 EUR, čime je u točki II. izreke rješenja naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku iznos od 98.268,75 EUR.

51. Slijedom svega naprijed navedenog sud je donio odluku u izreci ove presude i rješenja.

U Zagrebu, 5. lipnja 2026.

Sutkinja

Petra Miše

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika