REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-254/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZJ, državljanina Demokratske Republike Kongo, kojeg zastupa opunomoćenica Martina Grgec, odvjetnica u Zagrebu, Bukovačka cesta 51, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, 5. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216-03/23- 06/44598, URBROJ: 511-01-212-24-9 od 23. prosinca 2024.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa donese novo rješenje o zahtjevu tužitelja, pri čemu je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju presude.

III. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

IV. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, da isplati odvjetnici Martini Grgec, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-03/23-06/44598, URBROJ: 511-01-212-24-9 od 23. prosinca 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj te je određeno da je u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja dužan napustiti Europski gospodarski prostor (EGP), jer će u protivnom biti prisilno udaljen s područja EGP-a.

2. Tužitelj u tužbi ističe kako je svoje izjave potkrijepio dostupnim dokumentima te su iste u bitnome sukladne dostupnim informacijama o stanju u zemlji podrijetla, koje nije potpuno i točno utvrđeno. Navodi kako je cijeloj njegovoj obitelji priznat status izbjeglice u Ugandi, o čemu je priložio dokaze - isprave izdane od Republike Ugande i UNHCR-a, koji uopće nisu uzeti u obzir kao činjenice niti ocijenjeni kao dokazi u osporavanom rješenju, iako već navedene činjenice i dokazi ukazuju da je tužitelju izbjeglička zaštita potrebna, iako u Ugandi nije mogao ostvariti efikasnu zaštitu i dostojanstven život.

2.1. Navodi kako je prema objavi Komisije SAD za izbjeglice i migrante (USCRI):

The Refugee Response in Uganda, od 9. svibnja 2024, https://refugees.org/the- refugee-response-in-uganda/ unatoč statusu zemlje s niskim dohotkom koja predstavlja jednu od zemalja koje primaju najviše izbjeglica u svijetu, humanitarno financiranje Ugandinog odgovora na izbjeglice značajno je smanjeno posljednjih godina - s dramatičnim svakodnevnim posljedicama za same izbjeglice i odgovor u cjelini. “Kapacitet partnera [Plana odgovora na izbjeglice] za pružanje podrške u spašavanju života novopridošlima i osnovne pomoći se smanjila, što je rezultiralo značajnim smanjenjem pomoći," prema Planu odgovora na izbjeglice Vlade Ugande i UNHCR-a.

2.2. Tužitelj tvrdi kako je u konkretnom slučaju tuženik prikupio i analizirano vrlo malo izvora o stanju u zemlji podrijetla, koji se tiču proklamiranih ustavnih odredbi, općenitih i starijih okolnosti, uslijed čega je stanje zemlji podrijetla netočno i nepotpuno utvrđeno. Ukazuje da stanje u zemlji podrijetla nije onakvo kakvo je utvrđeno u osporavanom rješenju, u koju svrhu ukazuje na aktualno izvješće HRC - UN Human Rights Council (formerly UN Commission on Human Rights): Human rights situation and the activities of the United Nations Joint Human Rights Office in the Democratic Republic of the Congo; Report of the United Nations High Commissioner for Human Rights [A/HRC/57/76], 30 September 2024, javno dostupno na https://undocs.org/en/a/hrc/57/76 te aktualno izvješće HRW - Human Rights Watch:

World Report 2025 - Democratic Republic Congo, 16 January 2025, javno dostupno na https://www.ecoi.net/en/document/2120071.html. Tvrdi kako navedena izvješća u relevantnim pitanjima potvrđuju njegove tvrdnje da u državi podrijetla stanje nije sigurno, da djeluju razne paravojne oružane skupine uključujući i Mai- Z, protiv kojih država ne može osigurati efikasnu zaštitu te da u sukobima stradavaju civili, uslijed kojih je velik broj raseljenih osoba. Navedeno, sve da i se i ne prihvati kao individualni razlog proganjanja u smislu uvjeta za azil, po mišljenju tužitelja svakako predstavlja razlog za odobrenje supsidijarne zaštite, jer bi navedenom tužitelj bio izložen u slučaju povratka, a što bi dovelo do ozbiljnog ugrožavanja njegovih temeljnih ljudskih prava, posebice prava na život, tjelesno i duševno zdravlje i slobodu.

2.2. Tužitelj osporava i toč. II. rješenja kojim mu je naloženo napustiti EGP u roku 15 dana od dana izvršnosti osporavanog rješenja. S obzirom da njegov povratak u zemlju podrijetla nije siguran, tvrdi da se tamo uopće ne može sigurno vratiti te je navedeni nalog nemoguć i tužitelj se istome protivi iz razloga navedenih u tužbi. Osim toga, sve i da nije, ističe kako se ne može vratiti u određenom roku od 15 dana, jer je navedeni rok određen na netočnom činjeničnom stanju, jer iz stanja spisa proizlazi da tužitelj ne posjeduje putovnicu te da je pripadnik ranjive skupine, suprotno utvrđenjima u rješenju. Predlaže poništiti osporavano rješenje i odobriti mu besplatnu pravnu pomoć.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je da je tužitelj predao u spis kopiju Izbjegličke identitetske karte Republike Ugande, izdanu 23.11.2021. s rokom važenja do 23.11.2026., čime se dokazuje da tužitelj u Republici Ugandi ima priznat status izbjeglice. Ističe kako je tužitelj 2022. godine napustio Republiku Ugandu, u kojoj je boravio od 2017. godine te u tijeku postupka nije dokazao da je tamo osobno trpio ozbiljnu nepravdu niti je pokušao zatražiti pomoć UNHCR-a. Tuženik smatra kako je očito da tužitelj Republiku Ugandu nije napustio zbog trpljenja ozbiljne nepravde iz čl. 20. i 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te kod tužitelja dodatno nisu utvrđene nikakve okolnosti osobnog karaktera radi čega bi mu prijetio rizik od proganjanja pri povratku u Ugandu. Tvrdi kako je razvidno da je tužitelj namjeru u Republici Hrvatskoj izrazio s ciljem sekundarnog kretanja prema drugim zemljama zapadne Europe. Tuženik dodaje kako se tužitelj u tužbi poziva na sigurnosnu i političku situaciju u D.R. Kongu, iako je tamo proveo svega dvije godine te ima odobren izbjeglički status u Ugandi, a gdje mu borave i ostali članovi njegove obitelji. U izbjegličkom kampu u kojem je boravio tužitelj pomoć pružaju mnogobrojne međunarodne nevladine udruge, poput MSF-a, UNHCR-a, WFP-a i ostalih, a sve u svrhu poboljšavanja uvjeta izbjeglice. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je na raspravi saslušao tužitelja.

6. Na raspravi 5. svibnja 2026. tužitelj je iskazao da je Kongo napustio 2017. godine s dvije sestre, jer u Kongu nije bilo sigurnosti. Otišao je u Ugandu, gdje je dobio izbjeglički status te se u Kongo više nije vraćao. Ugandu je napustio 2022. godine, jer ni tamo nije bilo sigurnosti. Otišao je u Dohu, Katar, a potom u Srbiju. Nije imao ciljanu zemlju, samo je pratio druge ljude. Ne zna o kojim ljudima se radi ni odakle su. Od članova obitelji ima dvije sestre, one su u Ugandi, tamo imaju izbjeglički status. Na pitanje kako je organizirao put do Srbije, odgovara da mu je pomogao jedan čovjek iz Ugande. Na pitanje što bi mu se dogodilo u slučaju povratka u Kongo, odgovara da bi umro. Na pitanje što bi mu se dogodilo u slučaju povratka u Ugandu, odgovara da se ne može vratiti u Ugandu, jer tamo nema sigurnosti. Na pitanje gdje je i kako živio u [adresa], odgovara da je živio u kampu Nakival, "Novi Kongo". Tamo se dobije materijal od kojeg se samostalno izgradi nastamba slična šatoru. U Ugandi nije dobivao nikakav novac niti je imao posla. Na pitanje da li je bilo liječnika u kampu, odgovara jako teško, da bi dobili lijekove ili slično morate poznavati nekoga tko radi u kampu. Na pitanje da objasni što točno znači da nema sigurnosti u Ugandi, odgovara da postoje sukobi između Kongoanskih plemena. Na pitanje da objasni zašto je u upravnom postupku odgovorio da je iz Ugande otišao u Europu zbog boljeg života, a sada navodi da je otišao zbog nesigurnosti, odgovara da se plemenski sukobi nastavljaju i u Ugandi, traže mladiće za sudjelovanje u sukobima te su pred njegov odlazak iz Ugande oni došli napasti njega i brata. Na pitanje zašto nije ostao u Hrvatskoj nakon izražene namjere za međunarodnu zaštitu 2022. godine, odgovara zato što nje ništa znao i samo je slijedio druge ljude. Tužitelj navodi da je na saslušanju u upravnom postupku želio pokazati ožiljke koji su mu ostali nakon što su ga pripadnici skupine Mai Mai napali nožem, ali ga je prekinuo prevoditelj te pokazuje da ima ožiljke po trupu i ustima te su mu izbili zub odnosno zube. Navodi da se to dogodilo 2017. u Kongu. Na pitanje da li je zaposlen u RH, koliko dugo i kolika mu je plaća, tužitelj odgovara da je zaposlen od 2024. te je novi ugovor o radu predao u Prihvatilištu prije otprilike dva tjedna. Plaća mu je bila oko 400 eura, ali nije radio kod istog poslodavca, prvo je radio u Submarine burger, nakon toga u KFC, a sada je nedavno našao novi posao čistača, ne zna kako se zove firma, nalazi se na Črnomercu, ali radi samo tri sata dnevno i rekli su mu da mora čekati da može početi raditi osam sati dnevno. Na tom novom poslu još nije dobio prvu plaću, trebala bi biti danas, ne zna koliko će plaća iznositi.

7. Sud napominje da tužitelj nema obrazovanje te mu engleski jezik (na kojem je provedeno saslušanje u upravnom postupku i upravnom sporu) nije materinji. Iako tužitelj razumije engleski, na istom se teže izražava, zbog čega daje kratke i jednostavne odgovore koje može sročiti. Navedeno, međutim, samo po sebi ne znači da njegov iskaz nije vjerodostojan.

8. Sud nalazi pravilnim zaključak tuženika da tužitelj ne ispunjava uvjete za azil iz čl. 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine broj 70/15, 127/17, 33/23, 17/25, dalje Zakon), jer tužitelj osnovano ne strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

9. Prema članku 21. stavcima 1. i 2. Zakona supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona , ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

10. U pogledu uvjeta za odobrenje supsidijarne zaštite tuženik u osporenom rješenju navodi samo da je „u procjeni općeg stanja utvrđeno da na području na kojem je tražitelj živio ne postoji sigurnosni rizik za civilno stanovništvo. Iz tog je razloga utvrđeno da povratkom u zemlju podrijetla tražitelju ne prijeti opasnost od trpljenja ozbiljne nepravde u smislu proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.“

10.1. Međutim, iz rješenja nije razvidno na temelju kojih činjenica (i na koji način su iste utvrđene) je zaključeno da na području na kojem je tužitelj živio ne postoji sigurnosni rizik za civilno stanovništvo, niti tuženik uopće navodi o kojem području se radi.

10.2. Nasuprot tome, tužitelj se u tužbi poziva na izvješća o stanju u D.R. Kongo, u kojima se opisuju sigurnosni rizici kojima je izloženo civilno stanovništvo , kao i na izvješća o stanju u R. Ugandi, koja se suočava s izbjegličkom krizom i epidemijama zaraznih bolesti.

11. Prema stanju spisa, sud za sada osporeno rješenje ne može ocijeniti zakonitim, s obzirom da nije jasno utvrđeno gdje bi se tužitelj konkretno mogao vratiti, kavu zaštitu tamo realno može dobiti i kakva je sigurnosna situacija na tom području.

12. Stoga je sud na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, 39/26, dalje ZUS) poništio osporeno rješenje i predmet vratio tuženiku na ponovni postupak.

13. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, koji prileži spisu, proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, dok iz njegovog iskaza proizlazi da visina prihoda koje ostvaruje u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos proračunske osnovice u smislu članka 8. stavka 2. točke 1. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15 i 155/22, dalje Pravilnik), točkom II. izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika.

13.1. Budući da je pravnu pomoć pružila odvjetnica Martina Grgec, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da joj isplati iznos od 1.250,00 eur, u skladu s čl. 6. i 9. Pravilnika te tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Odvjetnici je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu 05.05.2026. po 250 bodova, dakle 500 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura te uvećano za PDV od 250,00 eura iznosi ukupno 1.250,00 eura.

U Zagrebu 5. lipnja 2026.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točaka I. i II. izreke ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).

Protiv točaka III. i IV. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. Odvjetnica Martina Grgec, Bukovačka cesta 51, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335, [adresa] Zagreb, sa spisom

3. U spis