REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4115/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nikolina Karpati Duvnjak, odvjetnica u Osijeku protiv tuženika Medika d.d., Zagreb, Capraška 1, OIB 94818858923, koga zastupa punomoćnik Boris Anišić, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1829/2024-7 od 27. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7127/2014-23 od 28. lipnja 2017., na sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1829/2024-7 od 27. svibnja 2025. zbog pravnih pitanja:

„Jesu li sve ugovorne stranke u parnici radi utvrđenje ništetnosti toga ugovora nužni suparničari i mora li sud pozvati tužitelja da ispravi i dopuni tužbu kada tužitelj tužbom radi utvrđenje ništetnosti ugovora nije obuhvatio sve ugovorne stranke predmetnog ugovora koje su nužni suparničari?

Je li određen tužbeni zahtjev u smislu odredbe čl. 186. st. 1. Zakona o parničnom postupku, kojim se nalaže tuženiku vratiti tužiteljici sva prava i imovinu koju je stekao temeljem ništavog ugovora, a ako to nije moguće, isplatiti tužiteljici novčanu protuvrijednost stečenih prava i imovine prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke“?.

Obrazloženje

1.1. Tuženik je podnio ovom sudu prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1829/2024-7 od 27. svibnja 2025. zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Da li je za utvrđenje ništavosti ugovora o pripajanju ustanove nadležan trgovački sud sklopljen između fizičke osobe kao osnivača i pravne osobe kao kupca?

2. Da li je za utvrđenje ništavosti ugovora o kupoprodaji osnivačkih prava ustanove nadležan trgovački sud?

3. Da li postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st.2 t.11. ZPP-a ako sud u obrazloženju navodi da je sporna činjenica da li je ništav ugovor o kupoprodaji nekretnine, a spor se ne vodi o ništavosti ugovora o kupoprodaji nekretnine niti je tužitelj tvrdio da je ugovor o kupoprodaji nekretnine ništav? 4. Da li je moguće utvrđivati očiti nerazmjer međusobnih činidaba na način da sud iz iskaza svjedoka koji nisu upoznati sa financijskim stanjem konkretne ustanove utvrđuje vrijednost osnivačka prava ustanove u odnosu na iznos plaćene kupoprodajne cijene za osnivačka prava ili je radi utvrđivanja nesrazmjera između vrijednosti osnivački prava i osnivačkih sredstava ustanove potrebno provesti financijsko vještačenje?

5. Da li postoji bitna povreda odredba parničnog postupka čl. 354. st.2 t.11. ZPP-a ako sud u obrazloženju navodi: da tuženik tužiteljici nije dao niti kunu nego je cijelu kupoprodajnu cijenu isplatio sebi, a iz isprava koje prileže spisu je razvidno da su stranke sklopile ugovor o asignaciji kojim je tužitelj uputio tuženika da iznos kupoprodajne cijene isplati [obrt] kako bi se namirila dugovanja, koja je tužiteljica imala prema [obrt], a za koje je ona kao osnivač ustanove osobno odgovorna?

6. Da li utvrđenje ništavim Ugovora o kupoprodaji osnivačkih sredstava i osnivačkih prva te aneksa tom ugovoru istodobno znači da su ništetni i ugovori koji su nastali temeljem istih i to Ugovor o asignaciji od 16. srpnja 2001. i Ugovor o pripajanju od 16. srpnja 2001., kao što je to u drugostupanjskoj presudi zaključio

Županijski sud u Osijeku posl.br. Gž-1829/2024?

7. Da li postoji bitna povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. t 13. ZPP-a jer je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene tužbe, u slučaju kada je o tužba za utvrđenje ništavosti odluke o pripajanju ustanove podnesena 12 godina nakon upisa odluke o pripajanju ustanove u sudski registar?

8. Da li se može utvrđivati ništavost odluke o pripajanju ustanove temeljem čl. 141. Zakona o obveznim odnosima ili je moguće utvrđivati ništetnost odluke o pripajanju ustanove isključivo temeljem odredaba Zakona o trgovačkim društvima? 9. Da li tužbeni zahtjev koji glasi nalaže se tuženiku vratiti tužiteljici sva prava i imovinu koju je stekao temeljem ništavog ugovora, a ukoliko to nije moguće naloženo je se tuženiku isplatiti tužiteljici novčanu protuvrijednost stečenih prava i imovine prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke predstavlja određen tužbeni zahtjev u smislu čl. 186.st.1. ZPP-a?

10. Da li u slučaju kada tužitelj postavi tužbeni zahtjev koji glasi nalaže se tuženiku vratiti tužiteljici sva prava i imovinu koju je stekao temeljem ništavog ugovora, a ukoliko to nije moguće naloženo je se tuženiku isplatiti tužiteljici novčanu protuvrijednost stečenih prava i imovine prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke sud treba pozvati tužitelja da ispravi tužbu sukladno čl. 109. st.1. ZPP-a? 11. Da li su u postupku u kojem se zahtjeva utvrđenje ništavim Ugovor o Asignaciji, koji su osim tužitelja i tuženika sklopile i [obrt] kao asignatar, a čiji je [obrt] univerzalni pravni sljednik, [obrt] nužni i jedinstveni suparničar?

12. Da li je u postupku u kojem se zahtjeva utvrđenje ništavim ugovora o pripajanju ustanove, koju su osim tužitelja i tuženika sklopile i [obrt] kao društvo pripajatelj i [obrt], čiji je univerzalni pravni sljednik [obrt], [obrt] nužni i jedinstveni suparničar? 13. Da li je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. povezano sa čl. 299. ZPP-a u slučaju kada je prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja odluku temeljio na dokazima koje je tuženik dostavio u spis nakon zaključenja prethodnog postupka pri čemu tužitelj nije niti tvrdio da navedene dokaze nije bez svoje krivnje mogao iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, i to bilješke uz konsolidirane financijske izvještaje za godinu 2013.g., izvadka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za Mediku d.d. (list 95-110 spisa), suglasnosti Ministarstva zdravstva RH od 29.02.2001.g. kojim je odobreno osnivanje podružnice ljekarne [obrt] u Osijeku, Županijska 1, Ugovora o asignaciji od 16. srpnja 2001., Zapisnika inventurne komisije od 15. lipnja 2001., ponude za prodaju zdravstvene ustanove društvu Hiron d.d., bilješki uz konsolidirane financijske izvještaje za 2011., Odluke o otkazu Ugovora o radu tužiteljici od strane ljekarne [obrt], rješenja Ministarstva zdravstva od 03. studenog 1999. i da li je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. t.11. ZPP-a kada se u obrazloženju presude nije očitovao na takav izričito navedeni žalbeni razlog?

14. Da li se ugovor o kupoprodaji osnivačkih prava ustanove i ugovor o pripajanju ustanova može utvrđivati ništavim temeljem odredbi iz čl. 141 ZOO-a, a imajući u vidu da je tužitelj kao prodavatelj osnivačkih prava i osnivačkih sredstava ustanove djelovao u okviru svoje profesionalne djelatnosti?

15. Da li se tužiteljica prilikom sklapanja kao osnivač ustanove može pozivati na nedovoljno životno iskustvo, lakomislenost ili zavist?

16. Da li stranke ugovora o kupoprodaji osnivačkih prava i osnivačkih sredstva mogu ugovoriti činidbe koje su međusobno u biti u očitom nerazmjeru?“.

1.2. Kao razlog zbog kojih pitanja smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, tuženik se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženim u tim odlukama.

1.3. Tuženik je u prijedlogu naveo i da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. - službeni pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. - službeni pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. - službeni pročišćeni tekst, 76/2010., 85/2010. - službeni pročišćeni tekst, 5/2014. i 69/2017., dalje: Ustav), sadržano i u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 18/1997., 6/1999. – službeni pročišćeni tekst, 8/1999. – ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017.) – na pravično suđenje (čl. 29. st. 1. Ustava), pravo vlasništva (čl. 48. st. 1. Ustava) i pravo svih poduzetnika na jednak pravni položaj na tržištu (čl. 49. st. 2. Ustava).

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica predlaže isti odbaciti.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da tuženik postavljenim procesnopravnim pitanjima koja se odnose na stranke u postupku i određenost tužbenog zahtjeva, a koja se u bitnom svode na pitanja naznačena u izreci ovoga rješenja, postavlja pitanja koja su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, posebno imajući u vidu da pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci u odnosu na pojedine ugovore koji su navedeni u točki II. Izreke prvostupanjske odluke, odstupa od pravnih shvaćanja izraženih u praksi ovog suda (Rev-x- 148/2016-2 od 14. listopada 2025., Rev-759/2009-2 od 25. ožujka 2010. i dr.).

4. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

5. U odnosu na ostala pravna pitanja i povredu temeljnog ljudskog prava, uzima se da je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 3. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić