REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-708/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Morisa Mikić, odvjetnica u Donjem Miholjcu, protiv tuženika MŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Mrkić, odvjetnik u Valpovu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tuženika protiv rješenja Županijskog suda u Puli- Pola broj Gž-1197/2025-2 od 10. rujna 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu broj Psp-5/2024-19 od 22. srpnja 2025., u sjednici održanoj 3. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se rješenje Županijskog suda u Puli- Pola broj Gž-1197/2025-2 od 10. rujna 2025. i rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu broj Psp-5/2024-19 od 22. srpnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženik MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 26. siječnja 2024. i 27. siječnja 2024. izvršio smetanje tužitelja CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu istočnog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], broj D. L. 10-2, 10-4, 11-1, u selu, oranica od 9022 m2, šuma od 1874 m2, ukupne površine 10896 m2, u dijelu te nekretnine gdje ista graniči s nekretninom u vlasništvu tuženika upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], broj D. L. 10-2, 10-4, 11-1, 11-3, u selu, oranica 4932 m2, ukupne površine 4932 m2, na način da je ušao u posjed tužitelja cca 6 metra širine te posjekao stabla.

II. Zabranjuje se tuženiku MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], daljnje takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine u suvlasništvu tužitelja upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], broj D. L. 10-2, 10-4, 11-1, u selu, oranica od 9022 m2, šuma od 1874 m2, ukupne površine 10896 m2.

III. Nalaže se tuženiku MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovoga parničnog postupka u visini od 664,81 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. srpnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.“.

2. Drugostupanjskim rješenjem je žalba tuženika odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. Ujedno su odbijeni zahtjevi tuženika za naknadu troška žalbe i tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-9/2026-2 od 14. siječnja 2026. tuženiku dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja radi povrede prava na pravično (pošteno) suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).

4. Tuženik je podnio reviziju protiv drugostupanjskog rješenja na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 400. st. 1. i 2. ZPP, zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka radi koje je došlo do povrede njegovog temeljnoga prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu odluku. Ovom sudu je predložio preinačenje drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja, sukladno revizijskim navodima.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj je predložio reviziju odbiti kao neosnovanu.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je tuženik izvršio smetanje posjeda tužitelja na dijelu nekretnine koja graniči s nekretninom tuženika, na način da je ušao u posjed tužitelja za 6 m širine i posjekao stabla, uz zahtjev radi zabrane takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

8. Prvostupanjskim rješenjem je prihvaćen tužbeni zahtjev s obrazloženjem da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu tog dijela nekretnine, dok tuženik tijekom postupka nije dokazao suprotno. Pritom je prvostupanjski sud ocijenio da tuženik nije bio ovlašten posjeći stabla, iako je u izvanparničnom postupku koji se je vodio između stranaka bilo doneseno rješenje o uređenju međe, na očevidu su postavljene međašne oznake i vještak je rekao strankama kako mogu posjeći stabla svaki sa svoje strane međe, uz obrazloženje da doneseno rješenje o uređenju međe nije postalo pravomoćno zbog podnesene žalbe tužitelja. Stoga, obzirom da je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, taj sud je ocijenio da je činom sječe drveća tuženik smetao tužitelja u posjedu nekretnine (čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP).

9. Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku odluku pozivajući se pritom na načelo trajnosti posjeda sukladno odredbi čl. 19. ZVDSP i odredbe čl. 20. st. 1. ZVDSP i čl. 22. ZVDSP, obrazlažući da tuženik neosnovano prigovara da njegov čin sječe stabala ne predstavlja samovlasno smetanje posjeda, budući da se uređenje međe ne smatra sudskom odlukom prema kojoj bi čin oduzimanja bio dopušten (čl. 20. st. 4. ZVDSP) jer ni tad tuženik ne bi imao pravo samovlasno (bez pristanka tužitelja ili putem ovršnog postupka) ući u posjed nekretnine.

10. U reviziji tuženik osnovano navodi da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično i pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava i čl. 6. st. 1. Konvencije, koje obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku.

11. Naime, nižestupanjski sudovi nisu iznijeli razloge kojim bi argumentirali odbijanje prigovora tuženika kojima je istaknuo da mu je u izvanparničnom postupku uređenja međe sporni dio nekretnine na kojem je posjekao stabla predan u posjed sukladno međašnim znakovima postavljenim na temelju odredbe čl. 103. st. 4. ZVDSP, odnosno da je upravo on posljednji mirni posjednik dijela nekretnine na kojoj se nalaze posječena stabla.

12. Isto tako, nižestupanjski sudovi su propustili iznijeti dostatne razloge na temelju kojih su ocijenili neosnovanim prigovor tuženika prema kojemu u njegovom postupanju nije bilo protupravnosti jer da je posjedovne čini izvršio na pojasu nekretnine koji mu je bio predan u posjed (nepravomoćnom) sudskom odlukom donesenom u postupku uređenja međa.

13. U postupku pred prvostupanjskim sudom i u postupku pred drugostupanjskim sudom je na navedeni način počinjena osobito teška povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP. Obje nižestupanjske odluke imaju nedostatke radi kojih se ne mogu ispitati jer ne sadrže jasne i potpune razloge o činjenicama odlučnima za ishod spora.

14. Stoga ovaj sud smatra da je tuženiku povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku kao neizostavan aspekt prava na pravično suđenje zajamčenoga čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. st. 1. Konvencije pa je na temelju čl. 391. st. 7. ZPP u vezi s čl. 400. st. 2. ZPP odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

15. Odluka iz točke II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 3. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Željko Pajalić