REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2000/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Orjana Makovac Zubalj, odvjetnica u Bujama, protiv tuženika OTP Banka d.d., Split, Domovinskog rata br. 61, OIB 52508873833, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom Goranu Veljoviću, Merimi Ibrahimović, Ivani Bilić Komparić, Vladimiru Veljoviću i Alanu Alagiću, Pula, radi isplate, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-5/2024-2 od 16. prosinca 2025. kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo broj P-2137/2019-15 od 10. studenoga 2023., na sjednici održanoj 3. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-5/2024-2 od 16. prosinca 2025. pod točkama I. i III. izreke, u odnosu na pravno pitanje:

„Jesu li sklapanjem Dodataka ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija u skladu s izričitim prisilnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15), potrošači izgubili pravnu osnovu za daljnju isplatu pozivom na ništetnost odredbi o valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu?“.

II. O troškovima postupka nastalima u povodu prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se konačnom odlukom u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-5/2024-2 od 16. prosinca 2025. kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo broj P-2137/2019-15 od 10. studenoga 2023., postavljajući dva pitanja koja drži važnim za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

„1. Je li sklapanjem sporazuma o konverziji sukladno Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ( Narodne novine broj: 102/2015 ) prestala pravna osnova potrošača (tužitelja) potraživati povrat novčanih sredstava plaćenih temeljem ništetnih odredaba iz osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u CHF ili potrošač (tužitelj) i dalje ima pravo potraživati sve što je banka (tuženik) stekla bez osnove, ako konverzijom ti iznosi nisu vraćeni?

2. Ima li tužitelj koji je sklopio Dodatak ugovora o kreditu na osnovi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15, u daljnjem tekstu ZID ZPK/15) pravo na potpuno obeštećenje zbog ništetnih odredbi ugovora o kreditu na način da sudskim putem, a nakon provedene konverzije, ostvari povrat u pravno i činjenično stanje kao da nepoštenih i ništetnih odredaba nije bilo i to povratom sve koristi koju je banka kao nepošteni trgovac stekla temeljem tih odredbi?“.

1.2. Kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, tužiteljica se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja izraženima u tim odlukama, a navodi i kako o tom pitanju praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.

1.3. Tužiteljica je navela i da su joj povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav), sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17- dalje: Konvencija) - pravo na jednakost pred zakonom i pred sudovima (čl. 14. i 26. Ustava) i pravo na pravično suđenje (čl. 29. Ustava).

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25

- dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da su pitanja koja tužiteljica postavlja, u bitnome sažeta u pitanje u izreci ovog rješenja, važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na to pitanje praksa nižestupanjskih sudova nije jedinstvena, a pobijana odluka odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-586/2019-14 od 21. prosinca 2022. i dr. koje se na istu pozivaju) pa je, u skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, revizija dopuštena zbog pravnog pitanja naznačenog u točki I. izreke rješenja, dok se u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

4. Odluka o troškovima postupka nastalima u povodu prijedloga za dopuštenje revizije temelji se na primjeni odredbe čl. 166. st. 2. ZPP.

Zagreb, 3. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić