REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-923/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Edi Crnovršanin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic Osiguranje d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Puli- Pola poslovni broj Gž-393/2023-2 od 5. lipnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1289/2019-52 od 9. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-393/2023-2 od 5. lipnja 2023.:
- u točki I. izreke u dijelu u kojem je prvostupanjska presuda preinačena u stavcima II. i III. izreke
- u točkama II. i III. izreke
i predmet u tome dijelu vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1.1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
„I./ Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužiteljici AV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete ukupni iznos od 27.473,62 Eura1 / 207.000,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 28. studenog 2019. godine do 31. prosinca 2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29 st.2 i 8 ZOO-a, a od 01. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
II./ Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova naknada imovinske štete za tuđu pomoć, uništenu odjeću i troškove liječenja iznos od 1.173,53 Eur / 8.842,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 09. siječnja 2023. godine doisplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
III./ Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s osnova parničnog troška iznos od 9.200,01 Eur / 69.317,50 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 09. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
IV./ Odbija se tužbeni zahtjev s osnova neimovinske štete u preostalom dijelu u iznosu od 2.389,01 Eur / 18.000,00 kn, kao neosnovan.“.
1.2. Drugostupanjskom je presudom odlučeno:
„I Djelomično se prihvaća žalba tuženika pa se preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-1289/19-52 od 09. siječnja 2023. i to:
- u st. I. izreke na način da se odbija zahtjev tužiteljice za naknadom zakonskih zateznih kamata na iznos od 5.972,53 eura1/45.000,00 kuna za razdoblje od 28. studenog 2019. do 02. studenog 2021.;
- u st. II. izreke na način da se nalaže tuženiku da isplati tužiteljici s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoći i njegu, uništenu odjeću te troškova liječenja iznos od 912,84 eura1/6.877,79 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 09. siječnja 2023. do isplate dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan;
- u st. III. izreke odluke na način da se tuženiku nalaže da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.702,30 eura1/65.567,50 kuna u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija.
II. U preostalom se dijelu žalba tuženika odbija i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-1289/19-52 od 09. siječnja 2023. potvrđuje.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog dijela postupka.“.
2. Tuženik je protiv drugostupanjske presude podnio reviziju iz članka 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) dopuštenu mu rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd 855/2024-2 od 13. ožujka 2024., zbog pravnoga pitanja: „Na koji način se vrši uračunavanje djelomičnog ispunjenja zahtjeva za naknadom štete kada je odštetnom zahtjevu djelomično udovoljeno a u postupku se utvrdi doprinos oštećenog nastanku štete?“. Predložio je ovome sudu da preinači drugostupanjsku presudu.
3. U odgovoru na reviziju tužitelj je predložio ovome sudu da ju odbije.
4. Ovaj je sud na temelju članka 391. stavka 3. ZPP drugostupanjsku presudu ispitao samo zbog pitanja zbog kojega je revizija dopuštena.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu na ime naknade neimovinske i imovinske štete od tuženika, kao osiguratelja štetnika, koji je odgovoran za prometnu nesreću u kojoj je tužiteljica povrijeđena.
7. U postupku je utvrđena tuženikova odgovornost i doprinos tužiteljice nastaloj šteti u omjeru od 10%. Prvostupanjski sud je na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljici dosudio 207.000,00 kuna odnosno 27.473,62 eura. To toga je iznosa došao tako što je utvrdio da tužiteljici na temelju članka 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje : ZOO) na ime neimovinske štete pripada 270.000,00 kuna, taj je iznos umanjio za 40.000,00 kuna koliko je tuženik već platio tužiteljici, a onda tako dobiveni iznos od 230.000,00 kuna umanjio za 23.000,00 kuna na ime doprinosa tužiteljice nastaloj šteti. Ovako utvrđenu visinu naknade neimovinske štete i izračun konačnoga iznosa koji tužiteljici pripada prihvaća i drugostupanjski sud. Na ime naknade imovinske štete, konkretno, za tuđu pomoć i njegu, uništenu odjeću i troškove liječenje, prvostupanjski je sud tužiteljici dosudio 8.842,00 kune odnosno 1.173,53 eura. Drugostupanjski sud je ovaj iznos umanjio dosudivši tužiteljici 6.877,79 kuna odnosno 912,84 eura. To zato jer je našao da je prvostupanjski sud propustio, nakon što je iznos od 7.392,00 kune koliko smatra da tužiteljici pripada po osnovi tuđe njege i pomoći umanjio za nesporno već plaćenih 3.000,00 kuna, umanjiti za daljnjih 10% na ime doprinosa tužiteljice šteti.
8. Tuženiku je revizija dopuštena protiv cijele drugostupanjske presude, a on u reviziji iznosi prigovor koji se tiču potrebe umanjenja dosuđenog za određene iznose dosuđene tužiteljici, konkretno, na ime naknade neimovinske štete za daljnjih 4.000,00 kuna te na ime naknade štete za tuđu njegu i pomoć za daljnjih 300,00 kuna. To zato jer tuženik smatra da su nižestupanjski sudovi pogrešno postupili kada su iznose za koje su utvrdili da pripadaju tužiteljici na ime naknade štete najprije umanjili za ono što je tuženik u mirnom postupku tužiteljici već platio, pa tek tako dobivenu svotu umanjili za 10% na ime doprinosa tužiteljice, odnosno, smatra da je pravilnom primjenom materijalnoga prava utvrđene iznose trebalo najprije umanjiti za 10% na ime doprinosa tužiteljice, a potom od te svote odbiti ono što je već plaćeno. Odnosno, revizijskim pitanjem tuženik problematizira način uračunavanja djelomičnoga ispunjenja obveze na ime naknade štete kada je odštetnome zahtjevu djelomično udovoljeno a postoji i doprinos oštećenika šteti, u smislu treba li najprije od utvrđenoga iznosa na ime naknade štete najprije oduzeti svotu na ime postotka oštećenikova doprinosa pa tako dobivenu svotu umanjiti za iznos koji je oštećeniku već plaćen (kako to smatra tuženik da bi trebalo izračunati) ili pak utvrđeni iznos na ime naknade štete najprije umanjiti za iznos koji je oštećeniku već isplaćen, pa od tako dobivene svote oduzeti iznos koji odgovara omjeru oštećenikova doprinosa (kako su to u konkretnom slučaju izračunal i nižestupanjski sudovi).
9. Na predmetno je revizijsko pitanje ovaj sud već odgovorio u odluci Gzz 181/2004 -2 od 23. veljače 2005. Iz obrazloženja te odluke proizlazi da kada u smislu članka 205. u vezi s člankom 192. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96), koji je u toj odluci primijenjen prema temporalnom kriteriju, oštećenik koji je pridonio da šteta bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno smanjenu naknadu, iznos naknade štete treba izračunati tako da se utvrđeni iznos naknade najprije umanji za postotak koji odgovara oštećenikovu doprinosu, a tek potom se od te svote odbija svota koja je oštećeniku već plaćena. To je i odgovor na predmetno revizijsko pitanje.
10. Drugostupanjski sud je odluku utemeljio na pravnom shvaćanju koje odstupa od iznesenog pravnog shvaćanja. Pritom, iz točke I. izreke drugostupanjske presude u usporedbi s njenim obrazloženjem nije jasno kako se došlo do izračuna za iznose u odnosu na koje je prvostupanjska presuda preinačena, a posljedično tome nije jasno koji je to „preostali dio“ iz točke II. izreke u odnosu na koji je tuženikova žalba odbijena. Zbog toga nije moguće preinačiti drugostupanjsku presudu već je na temelju članka 391. stavka 7. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja. Odluka iz točke II. izreke ovoga rješenja utemeljena je na članku 166. stavku 3. ZPP.
Zagreb, 3. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
