Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-221/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika Rivijera Orebić d.o.o., OIB: 55400120553, Orebić, Bana J. Jelačića 3, kojeg zastupa punomoćnica Daniela Urban Laus, odvjetnica u Korčuli, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku- Stalne službe u Korčuli, poslovni broj Psp-35/2024 od 15. prosinca 2025., dana 3. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku-Stalne službe u Korčuli, poslovni broj Psp-35/2024 od 15. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem i mirnom posjedu nekretnina u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake k. č. zem. [katastarska čestica], površine 1093 m2, k. č. zem. [katastarska čestica], površine 1420 m2, k. č. zem. [katastarska čestica], pov. 270 m2, sveukupne površine 2783 m2 i to na način što je tijekom mjeseca studenog 2024. godine, a za što je tužiteljica saznala dne 05.11.2024. godine, po cijeloj širini navedenih nekretnina kao predmeta prijepora, uveo stroj (bager), popilao stabla i nisko raslinje, iskopao zemlju, odložio građevinsku katnu oplatu, onemogućivši tužiteljicu u pristupu na preostalu površinu navedenih nekretnina, pa je sukladno ovome dužan uspostaviti prijašnje posjedovno stanje i to na način što će s predmetnih nekretnina ukloniti stroj (bager), građevinsku oplatu, te kaniti se ubuduće svakog ovakvog ili sličnog smetanja posjeda, a sve ovo u roku od 8 dana.

2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka, sve ovo u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 625 € u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužiteljica pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu kao osnovanu, ožalbeno rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim traži da sud utvrdi da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnina u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], oznake k. č. zem. [katastarska čestica], k. č. zem. [katastarska čestica] i k. č. zem. [katastarska čestica], a kako je to pobliže navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja.

6. Iz sadržaja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi slijedeće:

- da je dana 14. kolovoza 2007. zaključen predugovor o kupoprodaji nekretnina između KM, kao prodavateljice i tužiteljice EM, kao kupca,

- da u čl. 1. ugovora stoji da prodavateljica prodaje kupcu svoje nekretnine u k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i to kat. čest. [katastarska čestica] ukupne površine 2783 m2,

- da je u čl. 2. ugovorena kupoprodajna cijena od 200.000 € uz napomenu da prodavateljica u trenutku zaključenja ovog pravnog posla prima predujam od 7.000 €,

- da se čl. 3. prodavateljica obavezala osigurati prilazni put do predmetnog zemljišta, ishoditi urbanističku suglasnost za gradnju, objediniti opisane katastarske čestice u cjelinu te izvršiti sve radnje kako bi se na ime kupca izvršila uknjižba prava vlasništva,

- da je čl. 5. ugovora kupac preuzeo obvezu ostatak kupoprodajne cijene od 193.000 € platiti prodavateljici nakon što se ispune ugovoreni uvjeti, a kada će se zaključiti i konačan kupoprodajni ugovor,

- da čl. 7. predugovora prodavateljica dopušta kupcu da može ući u posjed predmetnog zemljišta i izvršiti čišćenje i uređenje terena o svom trošku,

- da je KM dana 1. srpnja 2022. podnijela sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženih TM, VM i Kordić gradnje d.o.o. Orebić a tužba je zaprimljena pod posl.br. Psp-34/2022, da su predmetom posjedovne zaštite nekretnine u k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica] s time što je u tužbi navedeno da je smetanje počinjeno na način što su tuženi u svibnju 2022. započeli s građevinskim radovima, vršili iskop i betoniranje temelja te podigli betonske zidove zahvativši time i krajnji zapadni pojas čest zem. [katastarska čestica] te jugoistočni pojas kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je u istoj parnici dana 22. ožujka 2023. održan očevid na licu mjesta te je saslušan svjedok AM na okolnost vršenja građevinskih radova, kao i svjedoci ČM i OM (sinovi KM) koji su naveli da je njihova majka tijekom 2018. sudjelovala u postupku uređenja granica između svog i susjednog zemljišta,

- da je ta posjedovna parnica okončana povlačenjem tužbe što je utvrđeno rješenjem suda od 10. travnja 2024., a prethodno da su tamošnja tužiteljica [adresa] KM i tuženik sklopili izvansudski sporazum dana 2. veljače 2024.,

- da je dana 14. rujna 2023. ovjeren pred javnim bilježnikom kupoprodajni ugovor između prodavateljice KM i kupca Rivijera Orebić d.o.o., a predmetom tog pravnog posla da su nekretnine u Orebiću i to kat. čest. [katastarska čestica] ,

- da je prodavateljica KM potpisala dana 9. listopada 2023. potvrdu koja je priložena na listu spisa br. 30 iz koje proizlazi da je po zaključenom kupoprodajnom ugovoru od kupca Rivijera Orebić d.o.o. primila ukupan iznos kupoprodajne cijene od 695.750 €,

- da je po istom ugovoru rješenjem suda pod br. Z-13080/2023 od 27. prosinca 2023. dopušten upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama na ime tuženika ad 1,

- da je u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženik upisan kao isključivi vlasnik označenih nekretnina ukupne površine 2783 m,

- da je tužiteljica EM pred ovim sudom dana 25. siječnja 2024. podnijela tužbu protiv tuženih Rivijere Orebić d.o.o. i Delfi Prižmić zatraživši da se utvrdi ništetnim i bez pravnog učinka ugovor o kupoprodaji zaključen između navedenih tuženika dana 14. rujna 2023. te da se naloži ZK odjelu brisanje upisa po tom ugovoru pod br. Z-13080/2023,

- da se postupak po takvoj tužbi vodi pred sudom pod posl.br. P-71/2024,

- da su o sklapanju spomenutih pravnih poslova i posjedovnom stanju prijepornog zemljišta u ovoj parnici iskazivale same stranke s ime što tužiteljica EM izričito navodi da je u njeno ime sve pregovore i poslove s prodavateljicom KM vodio upravo njezin suprug ŽM,

- da saslušan kao svjedok ŽM potvrđuje da je predugovor sa KM u pogledu zemljišta u Orebiću potpisan polovinom kolovoza 2007., da je istim ugovorom jasno bilo definirano što je predmet prodaje, da je utvrđena kupoprodajna cijena, da su pobrojane sve obveze prodavateljice, da je u trenutku potpisivanja isplaćen dio cijene od 7.000 €, da je naknadno tijekom 2008. napravljen aneks ugovora, da je ugovor dijelom izmijenjen sklapanjem dodatka iz 2011. kad je izmijenjen i iznos kupoprodajne cijene, da je sa prodavateljicom i njenom obitelji bio u neprekidnom kontaktu, da je u više navrata prodavateljici isplaćivan novac na ime dijela kupoprodajne cijene, da je od sklapanja predugovora prošlo jako puno vremena no nije bilo razlog sumnjati u ispunjenje ugovora, da je svake godine dolazeći u Orebić obilazio sporno zemljište smatrajući da mu pripada pravo na posjed, da je pratio stanje zemljišne knjige, da je zadnja isplata izvršena u svibnju 2023. da bi potom početkom studenog 2024. doznao da je promijenjeno zemljišnoknjižno stanje i da je u međuvremenu označeno zemljište prodano trećoj osobi,

- da svjedokinja KM potvrđuje postojanje predugovora o kupoprodaji sa EM u pogledu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a riječ je o zemljištu koje je bilo zaraslo šumskim raslinjem s time što ona nije zabranjivala obitelji EM da dolaze na taj teren no nikakvi posjedovni čini da se nisu mogli vršiti bez da se zemljište raščisti od raslinja, da je upravo ona angažirala AM tijekom 2022. kako bi se teren raščistio i kako bi se mogla izvršiti izmjera, da se na predmetno zemljište nije moglo parkirati vozilo niti je ona EM tijekom 2007. predala zemljište u posjed, a da je sa novim kupcem ugovor sačinjen u rujnu 2023. s time što je već u listopadu te godine kupac uveden u posjed i to putem njezinog sina budući je ona bila odsutna,

- da zakonski zastupnik tuženika u svome iskazu navodi da je od uprave društva dobio nalog provjeriti status nekretnina koje se nalaze u blizini poslovnog objekta Rivijere Orebić, da je provjeravao sve od zgrade Korta Katarina pa prema brdu jer je vlasnik društva stavio za cilj da sav okolni prostor zaštititi od gradnje industrijskih objekata, da je u tu svrhu kupljeno više nekretnina, da sa KM nije osobno niti pregovarao već sa njenim sinom OM, da je na spornom zemljištu bio samo jednom te mu je poznato da se nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora formirao pristupni put,

- da svjedok OM navodi kako je sporno zemljište bilo u vlasništvu njegove majke, da je posve bilo zaraslo i zapušteno, da je baš zbog toga negdje 2022. majka angažirala izvođača AM da raščisti zemljište od raslinja a da je u kolovozu 2023. zaključen kupoprodajni ugovor s tuženikom s time što je uvođenje u posjed bilo u listopadu 2023. i da je upravo on kupcu na terenu pokazao gdje su krajnje granice tih katastarskih čestica,

- da je svjedok AM vršio određene radove na raščišćavanju spornog zemljišta i to po zahtjevu ZM, da je tom prilikom posječeno neko drveće i raščišćavan teren, a po njegovom sjećanju to da je bilo pred tri godine,

- da su o posjedovnom stanju i izgledu spornog zemljišta iskazivali svjedoci kojima su te okolnosti poznate budući u istom predjelu imaju svoje nekretnine,

- da svjedokinja GM navodi kako je u istom predjelu od svoje obitelji naslijedila zemljište koje je uglavnom neobrađeno i obraslo mediteranskim raslinjem, da je prolazeći do te svoje nekretnine imala priliku vidjeti kako izgleda zemljište u vlasništvu KM, da je to doslovce bila džungla, da je jednom prilikom vidjela AM kako sječe raslinje a da je u međuvremenu saznala da je to zemljište prodano,

- da svjedokinja ĐM vrlo dobro poznaje tužiteljicu i njenog supruga jer je riječ o obiteljskim prijateljima, poznato joj je da su sa KM zaključili predugovor, da su dali dio novaca, da su čak tijekom 2011. htjeli odustati od tog pravnog posla i da im je tad prodavateljica snizila kupoprodajnu cijenu, a i ona sama da je dolazila na sporno zemljište zajedno sa tužiteljicom i njenim suprugom s time što se na predmetnim nekretninama nisu vršili bilo kakvi radovi,

- da svjedok JM potvrđuje kako mu je poznat izgled spornog zemljišta jer isto graniči sa nekretninama koje su pripadale njegovim prednicima, da je riječ o zemljištu koje je bilo zapušteno i zaraslo a granica da je išla pravcem sjever- jug, da je nekretnina u ovom predjelu nasljeđivanjem pripala njegovoj sestri te je u međuvremenu ta nekretnina prodana prvotuženiku,

- da svjedok RM poznaje tužiteljicu i njenog supruga, znao je za postojanje predugovora o kupoprodaji zemljišta u Orebiću, da je ponudio svoju pomoć po pitanju ispunjenja svih uvjeta za realizaciju tog pravnog posla, provjeravao je stanje u Katastru kao i u nadležnom Uredu za urbanizam te se osobno angažirao na prijedlogu za formiranje pristupnog puta do navedenog zemljišta, surađivao je i sa OM u svezi raščišćavanja zemljišta i izrade elaborata no smatra da je sve to rađeno po nalogu ĆM,

- da svjedok ŠM ističe kako je upravo on zajedno sa supružnicima ĆM kontaktirao s KM još 2007., da se sjeća kad je potpisan i ovjeren predugovor o kupoprodaji, obišao je sporno zemljište koje je bilo obraslo šipražjem i moglo se samo prilaziti sa strane dok kroz sredinu zemljišta zbog gustog raslinja nije bio moguć prolaz, poznato mu je da je KM nakon dvije ili tri godine od sklapanja predugovora dala sačiniti jedan prolaz te je posječeno određeno raslinje, a jednako tako svjedok izjavljuje da su tužiteljica i njezin suprug bili zainteresirani za tu zemlju, da su jednom prilikom najavili kako će odustati od ugovora jer sve to predugo traje no da je iz tog razloga prodavateljica ustrajala u ugovoru i smanjila kupoprodajnu cijenu,

- da svjedok FM potvrđuje kako je u ime poslodavca (tuženika) provjeravao tko su vlasnici zemljišta u ovom predjelu, pa da je tako stupio u kontakt sa OM, da se samo zemljište koje je kasnije bilo predmetom kupoprodajnog ugovora nije moglo dobro ni vidjeti zbog raslinja već ga je on pogledao s prilaznog puta, a zemljište da je ostalo u takvom stanju sve do trenutka kada je novi vlasnik započeo radove tijekom 2024.,

- da je KM podnijela pred sudom tužbu zaprimljenu pod posl.br. P- 303/2024 protiv tužene EM, a radi utvrđenja ništetnosti predugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog u Orebiću 14. kolovoza 2007.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica EM nije stekla faktičnu vlast nad zemljištem koje je predmetom raspravljanja u ovoj posjedovnoj parnici. Točno je da predugovor o kupoprodaji sadržava odredbu kojom prodavateljica dopušta kupcu ulazak u posjed i eventualno raščišćavanje terena no očito je da je i nakon sklapanja tog pravnog posla upravo KM nastavila vršiti faktični posjed, a što da potvrđuju gotovo svi saslušani svjedoci. Upravo da je bivša vlasnica KM upravljala nekretninama, odlučivala o tome koji će se radovi na sječi raslinja poduzeti, sudjelovala je u postupcima radi uređenja granica sa susjedima, postupcima izmjere te konačno poduzela i pravnu radnju radi zaštite svog posjeda podnošenjem tužbe pred ovim sudom pod posl.br. Psp-34/2022. Kao posjednica spornog zemljišta KM da je putem svog sina posjed jasnim očitovanjem volje prenijela na novog vlasnika u listopadu 2023. te je od tog trenutka tuženik uspostavio svoju faktičnu vlast nad kupljenim zemljištem. Slijedom toga poduzevši u studenom 2024. radove opisane u izreci rješenja na nekretninama u svom vlasništvu i posjedu tuženik da nije smetao bilo čiji posjed niti tužiteljici pripada pravo na posjedovnu zaštitu. Tužiteljica da nije dokazala pretpostavke za posjedovnu zaštitu u smislu čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV) pa da je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

8. Nije u pravu žaliteljica kada ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojim razlozima, odluka ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, kao što nije u pravu kada navodi da se prvostupanjsko rješenje temelji na pogrešnom i nepotpuno utvrđenom činjenicom stanju.

9. Također nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u vezi s člankom 8. ZPP, na koju upire žaliteljica, jer je sud ovlašten na temelju odredbe članka 8. ZPP uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane. Tako sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra žaliteljica da bi trebalo i ako izvodi drugačije činjenične zaključke nego to čini žaliteljica. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ono je u konkretnom slučaju dano u skladu s odredbom članka 8. ZPP.

10. Naime, sud prvog stupnja, ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP) potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

11. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je u konkretnom slučaju odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, jer tužiteljica nije dokazala da je bila posljednja mirna posjednica prijepora.

12. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je člankom 22. stavak 1. istog Zakona propisno da posjednik koje mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je to bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

13. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

14. Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samovlasno smetan. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji faktični mirni posjednik stvari čiji je posjed samovlasno smetan, a što vrijedi kako za neposrednog tako i za posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika tako i suposjednika te nasljednika takvog posjeda.

15. Dakle, i po ocjeni ovoga suda drugog stupnja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljica nije dokazala pretpostavke za smetanje posjeda, odnosno da je posljednji mirni posjednik prijepora, ni da ju je tuženik smetao u posjedu predmeta spora. Naime, tužiteljica zaključenjem predugovora sa prednikom tuženika nije stupila u posjed predmeta spora, a sama činjenica da je suprug tužiteljice povremeno dolazio do označenih nekretnina, da je pratio njihovo katastarsko i zemljišnoknjižno stanje, da je bio zainteresiran za formiranje pristupnog puta te za parcelaciju tog zemljišta nije dovoljno niti dokazuje faktičnu vlast i mogućnost raspolaganja predmetnim zemljištem. Da tužiteljica nije bila u posjedu proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka, dapače KM je nakon zaključenja predugovora sa tužiteljicom, upravljala predmetom spora odlučivala o tome koji će se radovi na sječi raslinja poduzeti, sudjelovala je u postupcima radi uređenja granica sa susjedima, postupcima izmjere te konačno poduzela je i pravnu radnju radi zaštite svog posjeda podnošenjem tužbe pred sudom pod posl.br. Psp-34/2022, što opet upućuje na zaključak da tužiteljica nije bila u posjedu predmetnih nekretnina, već KM, dok je tuženik u posjed isih stupio u listopadu 2023., dakle isti je tada uspostavi faktičnu vlast na predmetu spora.

16. Stoga je, pravilno prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica, koje imaju uporište u izvedenim dokazima, zaključio da na strani tužiteljice nisu ostvarene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite.

17. Kako se raspravljanje po tužbi zbog smetanja posjeda a sukladno članku 441. stavak 1. ZPP ima ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja i da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesvjesnosti posjeda, pa pozivanje tužiteljice na vlasništvo i utvrđenje ništetnim ugovora o kupoprodaji nije od utjecaja na ovaj predmet spora, slijedom čega se kako bi se izbjeglo suvišno i nepotrebno ponavljanje, upućuju na obrazloženje pobijanog rješenja, kojim obrazloženjem je sud prvog stupnja dao jasne i valjane razloge o tome zašto utvrđuje da zahtjev tužiteljice nije osnovan, a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

18. Osporavajući navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda žaliteljica se u svojim žalbenim navodima zadržava na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavlja vlastitu ocjenu dokaza. Sudska ocjena dokaza koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda suglasna je odredbi članka 8. ZPP i takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjskog rješenja i izvedenih dokaza. Budući da tužiteljica nije dokazala da je bila zadnja mirna posjednica predmeta spora niti pretpostavke za pružanje zaštite a sukladno citiranim odredbama ZV to je osnovano prvostupanjski sud odbio zahtjev iste.

19. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjano utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

20. Kako na izložen način nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP).

U Splitu, 3. lipnja 2026.

Sudac:

Ana Grbavac