Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2954/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić, te članice vijeća Vesna Žulj, u pravnoj stvari tužitelja KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Denisu Kobaiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tužene VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbama tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1374/2022-31 od 27. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 2. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1374/2022-31 od 27. ožujka 2024. u točkama II. i III. izreke u dijelu kojim je odlučeno da tužitelj snosi svoj trošak postupka.

II. Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1374/2022-31 od 27. ožujka 2024. u točkama I. i III. izreke u dijelu kojim je odlučeno da tužena snosi svoj trošak postupka .

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I/ Nalaže se tuženoj da tužitelju preda u suposjed ulazni hodnik zgrade u [adresa] u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u Elaboratu etažnog vlasništva zgrade, sačinjenog 5. listopada 2013. godine, od strane stalnog sudskog vještaka građevinske struke BG, dipl. ing. arh. označen brojem "4", na način da mu preda jedan primjerak ključa ulaznih vratiju iste zgrade i suzdrži se od smetanja tužitelja u vršenju suvlasničkih prava u odnosu na ulazni hodnik zgrade, u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženoj da tužitelju omogući nesmetan prolaz do krova zgrade u [adresa], u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da trpi prolaz tuženika sa stručnom osobom do krova, putem stubišta zgrade i prostorije u potkrovlju, u Elaboratu etažnog vlasništva zgrade, sačinjenog 5. listopada 2013. od strane stalnog sudskog vještaka građevinske struke BG dipl. ing. arh, označen brojem "3" i oznakom potkrovlje I, radi pregleda krova, odnosno krovnog pokrova i dimnjaka zgrade, te utvrđenja potreba za održavanjem i eventualnom sanacijom."

III/ Svaka stranka snosi svoje troškove."

2. Protiv ove presude u dijelu kojim nisu uspjeli u sporu žalbu su izjavili i tužitelj i tužena. Tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja I pogrešne primjene materijlanog prava, a tužena zbog svih žalbenih razloga. Tužitelj traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalbe su neosnovane.

4. Ispitujući prvostupanjsku odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25), i to niti one koje tužena ističe u žalbi niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5. Sud prvog stupnja je i pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine, stana u [adresa], u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 2. suvlasnički dio, ... Etažno vlasništvo (E-2), ukupne površine 98,84 m2, označeno u elaboratu posebnih dijelova zgrade brojem 2, stana na 1. katu zgrade (u naravi prizemlje u koji se ulazi kroz ulazna vrata zgrade bez korištenja stubišta).

Tužena da je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine, stana u [adresa], u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 3. suvlasnički dio, ... Etažno vlasništvo (E-3), ukupne površine 126,97 m2, označeno u elaboratu posebnih dijelova zgrade brojem 3, stan na 2. katu zgrade (u naravi stan na 1. katu i potkrovlje).

Treći stan u zgradi, vlasništvo ZG, nominalno se vodi kao prizemlje, ali u naravi je suterenski stan u ravnini podruma zgrade. Stan ima poseban ulaz u ravnini stana i u stan se ne ulazi kroz glavni ulaz zgrade.

Temeljem važećeg elaborata etažnog vlasništva, po kojem je i izvršeno etažiranje zgrade, stanu na 1. i 2. katu (dakle, stanovima sada u vlasništvu tužitelja i tužene), pripada kao zajednički dio i ulazni hodnik označen brojem "4", do kojeg se dolazi kroz ulazna vrata zgrade.

Tužitelj je predmetni stan, naznačen u točki I. tužbe, kupio u srpnju 2021., te ga kao takvog adaptirao i uređivao. Tužitelj u cijelom tom periodu u svoj stan ulazi kroz sporedan ulaz, odnosno balkonska vrata, budući mu tužena, koja jedina ima ključ ulaznih vratiju zgrade, brani ulaz u stan kroz glavna vrata i glavni ulazni hodnik, uvjetujući davanje ključa ispunjenjem određenih uvjeta koji su pravno neosnovani , a tužitelju neprihvatljivi.

Tužena nadalje brani tužitelju pristup krovu zgrade, konkretno dimnjaku i krovnom pokrovu, a da pritom ne postoji neki drugi pristup krovu osim putem stubišta zgrade i prostorija u potkrovlju, koji su etažnim elaboratom pripali stanu u vlasništvu tužene. Tužitelj je u više navrata usmeno, a dvaput i pismeno, pozivao tuženu da mu dobrovoljno kao suvlasniku preda jedan primjerak ključa ulaznih vratiju zgrade, te da mu omogući pristup krovu i krovištu, što je tužena odbila. Tužitelj ima namjeru sada useliti u stan, u čemu je onemogućen jer u stan mora ulaziti kroz balkonska vrata, kroz koja je uzgred nemoguće unijeti krupne komade namještaja. Pritom, tužitelj je onemogućen u korištenju dimnjaka, kako radi ventilacije kuhinje, a naročito radi grijanja stana, budući je onemogućen sa stručnom osobom pristupiti krovu zgrade, sve radi utvrđenja građevinskog stanja i tehničke ispravnosti dimnjaka, kao i radi utvrđenja stanja krova, pokrova zgrade i krovne limarije. Dimnjake zgrade sada nitko ne koristi. Prema odredbi čl. 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari. Nadalje, prema odredbama čl. 370. do 373. istog Zakona, vlasništvo posebnog dijela nekretnine (stana) neodvojivo je povezano sa određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine. Ulazna vrata zgrade i ulazni hodnik zgrade da pripadaju strankama ovog postupka kao suvlasnicima zgrade, sve i da to nije uređeno elaboratom etažnog vlasništva, što u konkretnom jest. Krov, odnosno krovna konstrukcija sa pokrovom, dimnjaci i krovna limarija da predstavljaju zajedničke dijelove i uređaje zgrade te su kao takvi u suvlasništvu svih vlasnika stanova, odnosno posebnih dijelova zgrade.

Kako tužena odbija predati tužitelju jedan ključ ulaznih vratiju zgrade odnosno brani mu suposjed ulaznog hodnika zgrade, te kako odbija omogućiti tužitelju nesmetan prolaz do krova zgrade putem potkrovnih prostorija i stubišta zgrade u njenom vlasništvu, to se predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev i potražuje naknadu parničnog troška.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da ulazni hodnik zgrade u [adresa] u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Elaboratu etažnog vlasništva zgrade sačinjenog 5. listopada 2013. od strane sudskog vještaka građevinske struke BG, dipl. ing. arh označen brojem "4" predstavlja zajednički dio zgrade, da je samo tužena u posjedu ključeva glavnih ulaznih vrata u zgradu koja vode do prije opisanog ulaznog hodnika i da su stubište označeno brojem "3" i potkrovlje i u sastavu posebnog dijela nekretnine u vlasništvu tužene.

8. Pravilno sud prvog stupnja navodi da je tužitelj kao upisani suvlasnik posebnog dijela i suvlasnik u 3415/10000 cijele zgrade ovlašten temeljem odredbe članka 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 ,153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) prema ostalim suvlasnicima zajedničkih dijelova zgrade postavljati zahtjeve koji proizlaze iz njihovog suvlasništva što uključuje pravo na podnošenje tužbe iz članka 162. st. 1. ZV-a.

Dakle, pogrešno je pravno shvaćanje tužene da su tužbom u ovoj pravnoj stvari trebali biti obuhvaćeni svi suvlasnici i da je zbog toga tužba trebala biti vraćena radi ispravka i dopune. Tužitelj je ovlašen samostalno postaviti zahtjev prema tuženoj koja mu osporava njegovo pravo, nisu kao stranke u ovom sporu trebali sudjelovati svi suvlasnici nekretnine.

9. Na predmetnoj nekretnini uspostavljeno je vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo), pa prema odredbi članka 66. st. 4. ZV-a pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila ZV-a,a podredno opća pravila o suvlasništvu. U smislu tih odredbi i odredbe članka 42. st. 1. ZV-a vlasnici posebnih dijelova i suvlasnici zajedničkih dijelova zgrade mogu sporazumom urediti odnose o načinu korištenja zajedničkih dijelova, ali takav sporazum mora biti u skladu sa posebnim odredbama ZV-a koje uređuju vlasništvo posebnih dijelova.

10. Tužena nije dokazala da postoji poseban sporazum o načinu korištenja zajedničkih dijelova nekretnine te tužena u žalbi pogrešno ocjenjuje doklaze kad tvrdi da je sporazum dokazan.

11. Osim toga, tužitelj predmetni ulazni hodnik i koristi kada pristupa svojoj drvarnici te pravilno sud prvog stupnja zaključuje da nema nikakvog osnova koji bi opravdao činjenicu da je samo tužena u posjedu ključeva ulaznih vratiju zgrade i da samo ona koristi glavna ulazna vrata zgrade za pristup svom stanu. Sporedni ulaz kojim se dolazi u stan tužitelja može služiti kao "sporedan", njime se ulazi u jednu sobu posebnog dijela tužitelja, dok se kroz glavni ulaz ulazi najprije u hodnik i predsoblje, pa potom u ostale prostorije stana.

12. Stoga je pravilna odluka suda prvog stupnja da je tužena u obvezi predati tužitelju u suposjed navedeni zajednički dio zgrade na način da mu preda primjerak ključa ulaznih vrati zgrade.

13. Tužbeni zahtjev kojim se traži od tužene da omogući tužitelju nesmetan prolaz do krova zgrade na način da trpi prolaz tužitelja sa stručnom osobom do krova, putem stubišta zgrade označen brojem i prostorije u potkrovlju radi pregleda krova,odnosno krovnog pokrova i dimnjaka zgrade, te utvrđenja potreba za održavanjem i eventualnom sanacijom, i po oceni ovog suda kao drugostupanjskog nije osnovan.

14. Potkrovlje u cijelosti pripada tuženoj, ono ne predstavlja zajednički dio zgrade, kao i stepenice na elaboratu označene brojem "3" koje vode do stana tužene.

15. Vlasništvo tužene na njezinom posebnom dijelu nekretnine (E-3) isključuje ostale suvlasnike odnosno vlasnike drugih posebnih dijelova u toj zgradi od korištenja i upravljanja istim te tužena nije dužna omogućiti tužitelju da se njime koristi.

16. Krov predstavlja zajednički dio zgrade te su ga dužni održavati suvlasnici zgrade, a trošak snose razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno (članak 89. stavak 1. ZV-a).

No, tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da mu se omogući nesmetan prolaz do krova zgrade i da tužena trpi prolaz do krova radi utvrđenja potrebe za održavanjem i eventualnom sanacijom krova i dimnjaka upućuje na izostanak sporazuma suvlasnika o upravljanju zgradom. Naime, kada je na nekretnini na kojoj ima više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenog posebnog dijela, kako to navodi i sud prvog stupnja, tom nekretninom upravljaju suvlasnici na način da odrede osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravitelja time da osnuju zajedničku pričuvu. Međusobne odnose u vezi sa upravljanjem zgrada suvlasnici mogu urediti pisanim sporazumom odnosno međuvlasničkim ugovorom u kojem trebaju odlučiti o poslovima redovite i izvanredne uprave odnosno izvanrednim poslovima, o načinu na koji će poduzimati te poslove,te pitanja određivanja zajedničkog upravitelja i zajedničke pričuve.

17. Tužitelj tvrdi da mu tužena ne dopušta pristup krovu, a tužena tvrdi da nikada nije zabranila pristup.

No, tužitelj nije dokazao da bi se ikada desila situacija u kojoj bi bio onemogućen pristup krovu, a niti je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je došlo do bilo kakve konkretne situacije u kojoj bi tužena onemogućavala pristup, tim više što su nedavno dimnjaku pristupili dimnjačari kroz stan tužene.

Dakle, pravilno sud prvog stupnja zaključuje da u ovom postupku nije utvrđeno da bi tužitelju u tom dijelu bilo uznemireno ili onemogućeno izvršavanje njegovog prava kao suvlasnika.

18. I odluka o trošku pravilno je donesena primjenom članka 154. stavak 4. ZPP-a jer su stranke u ovoj parnici uspjele u približno jednakim dijelovima.

19. Slijedom navedenoga, primjenom članka 368. st. 1. ZPP-a prvostupanjska je presuda potvrđena, a žalbe su kao neosnovane odbijene.

20. Kako tužitelj nij uspio sa žalbom primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

U Zagrebu, 2. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević