Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-790/2024-2

U  I M E  R E P U B LI K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OCR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Eduardu Španjolu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Velić-Dvorščak & Silvije Skerlev i partneri j.t.d., Pisarnica u Gradu Rabu, protiv tuženika 1. OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], istovjetan sa upisanim NC, zastupan po punomoćnici dr. sc. Ani Holjar, odvjetnici iz Rijeke, 2. MC iz [adresa], 3. ČC N iz [adresa], 4. ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ĆC Č, iz [adresa], 6. SC iz [adresa], 7. KC pok. NCR iz S, [adresa] tuženici od 5 - 7 nasljednici HC pok. FC, 5-7 tuženici zastupani po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri iz Rijeke, 8. LC. FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. DC H pok. FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. i 9. tuženice osobno i kao pravne slijednice pok. OCRO iz [adresa], 10. GC, [adresa], nasljednik SC. ČCR a on TC i ČCR iz [adresa], u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu poslovni broj P-975/2020-52 od 24. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu poslovni broj P-975/2020-52 u točki II. i III izreke.

r i j e š i o j e:

I Odbacuje se žalba tuženika 1/ZC kao nepravovremena.

II Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđu je rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu poslovni broj P-975/2020-52 u dijelu točke II. izreke, kojim e tužitelj obvezan tuženiku 1/OC pok. OC naknaditi parnični trošak u iznosu od 497,70 eur, u roku od 15 dana, te dijelu točke III. izreke, kojim je tužitelj obvezan tuženicima 5/ĆC ž. NCR, 6/SC i 7/KC pok. Ivana naknaditi parnični trošak u iznos o d746,25 eur, u roku od 15 dana.

III Tuženiku 1/OC se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1 Presudom i rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

„I. U odnosu na tuženike 6. SC i 7. EC prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je ĆCR iz [adresa]:[osobni identifikacijski broj]) vlasnik nekretnina kč. [katastarska čestica] vinograd sa 619 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 155 m2 iz zk.ulbr. 1940 sve k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje da u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude kao valjane tabularne isprave, podobne za upis utvrđenog prava vlasništva u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime"

II. U odnosu na tuženike 6. SC i 7. EC odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"2. Utvrđuje se da je tužitelj ĆCR iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik i novoformiranih zemljišnoknjižnih nekretnina označenih katastarskim brojevima kao kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 488 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne, kč. [katastarska čestica] sa 967 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa650 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa], novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 86 m2 k.o. [adresa] kao dio osnovne kč. [katastarska čestica] vrt sa 558m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] i kč. [katastarska čestica] vrt sa 58 m2 k.o. [adresa] kao dio osnovnekč.369/1 vrt sa 566 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označenih i prikazanih u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Jasminke Jurinčić br. V039 -2022 ljubičastim kockastim štraftama.

3. Nalaže se tuženima kao zemljišnoknjižnim i katastarskim vlasnicima, trpjeti cijepanje, osnovne kč. [katastarska čestica] sa 967 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi osnivanja i upisa novo formirane kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 488 m2 k.o. [adresa], kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 izzk.ul.br. 266 k.o. [adresa], radi osnivanja i upisa novo formirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 650 m2k.o.[adresa], kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] radi osnivanja i upisa novo formirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 650 m2 k.o. [adresa] , kč. [katastarska čestica] vrt sa 558 m2 izzk.ul.br. 368 k.o. [adresa] radi osnivanja i upisa novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 86 m2k.o.[adresa], i kč. [katastarska čestica] vrt sa 566 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi osnivanja i upisa novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 58 m2 k.o. [adresa] u katastru i zemljišnoj knjizi u skladu sa Prijavnim listom izrađenim temeljem prijedloga parcelacije iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasminke Jurinčić br. V039 -2022 uz prethodnu dozvolu nadležnog Ureda za katastar jer će u protivnom pristanak na evidentiranje i cijepanje parcele te provedbu Prijavnog lista zamijeniti ova presuda u roku od 15 dana po pravomoćnosti"

III. U odnosu na tuženike 1. OC pok. OC, 2. ŽC pok. SCR, 3. ČC N, 4. ĆC, 5. ŠC ž. NCR, 8. LC pok. FC, 9. DC H i 10. GC odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je ĆCR iz [adresa]:[osobni identifikacijski broj]) vlasnik nekretnina kč. [katastarska čestica] vinograd sa 619 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 155 m2 iz zk.ulbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje da u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude kao valjane tabularne isprave, podobne za upis utvrđenog prava vlasništva u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

2. Utvrđuje se da je tužitelj ĆCR iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik i novoformiranih zemljišnoknjižnih nekretnina označenih katastarskim brojevima kao kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 488 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne kč. [katastarska čestica] sa 967 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa650 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.[adresa],novo formirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 86 m2 k.o. [adresa] kao dio osnovne kč. [katastarska čestica] vrt sa 558m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] i kč. [katastarska čestica] vrt sa 58 m2 k.o.[adresa] kao dio osnovne kč. [katastarska čestica] vrt sa 566 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označenih i prikazanih u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Jasminke Jurinčić br. V039 -2022 ljubičastim kockastim štraftama.

3. Nalaže se tuženima kao zemljišnoknjižnim i katastarskim vlasnicima, trpjeti cijepanje, osnovne kč. [katastarska čestica] sa 967 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi osnivanja iupisa novo formirane kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 488 m2 k.o. [adresa], kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 izzk.ul.br. 266 k.o.[adresa], radi osnivanja i upisa novo formirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 650 m2k.o.[adresa], kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.[adresa] radi osnivanja i upisa novo formirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 650 m2 k.o. [adresa], kč. [katastarska čestica] vrt sa 558 m2 izzk.ul.br. 368 k.o.[katastarska općina] radi osnivanja i upisa novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 86 m2k.o.[adresa], i kč. [katastarska čestica] vrt sa 566 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi osnivanja i upisa novoformirane kč. [katastarska čestica] vrt sa 58 m2 k.o.[adresa] u katastru i zemljišnoj knjizi u skladu sa Prijavnim listom izrađenim temeljem prijedloga parcelacije iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasminke Jurinčić br. V039 -2022 uz prethodnu dozvolu nadležnog Ureda za katastar jer će u protivnom pristanak na evidentiranje i cijepanje parcele te provedbu Prijavnog lista zamijeniti ova presuda u roku od 15 dana po pravomoćnosti."

r i j e š i o  j e

I. Prigovor litispendencije tuženika 1. OC odbija se kao neosnovan.

II. Tužitelj je dužan tuženiku 1. OC pok. OC naknaditi parnični trošak u iznosu od 497,70 EUR/3.749,92 kuna, u roku od 15 dana, dok se s viškom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 994,80 EUR/7.495,32 kuna 1. tuženik odbija.

III. Tužitelj je dužan tuženicima 5. ĆCČ, 6. SC i 7. KC naknaditi parnični trošak u iznosu od 746,25 EUR/5.622,62 kuna, u roku od 15 dana, dok se s viškom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 149,25 EUR/1.124,52 kuna 5., 6. i 7. tuženici odbijaju.

2. Protiv navedene presude i rješenja tužitelj je podnio žalbu kojom iste pobija u točki II 2 i 3 i III 1, 2. i 3. te točki II i III rješenja, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. Tuženik ad. 1/ZC u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, a preinačiti u točki I na način da se odbije tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika ad. 6. i 7., traži trošak odgovora na žalbu. Time navedeni podnesak sadržajno predstavlja žalbu u odnosu na presudu na temelju priznanja, međutim ista je podnesena 16. siječnja 2024., dok je rok za žalbu odnosu na tog tuženika istekao 15 dana od dana objave presude, koja je objavljena 24.8.2023. godine.

4. Tuženica 3/ČC pobija navode žalbe, bez posebnog prijedloga.

5. Žalba tužitelja nije osnovana, a žalba 1/tuženika nije pravovremena.

6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio, da u konkretnom slučaju nisu ostvarene bitne povrede odredaba ZPP na koja ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije ostvarena niti bitna povede odredaba ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju se ukazuje u žalbi, jer presuda u dijelu kojim je tužbeni zahtjev odbijen sadrži valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, kako će naknadno biti obrazloženo.

8. U predmetnom postupku tužitelji traži utvrđenje vlasništva na nekretninama opisanim u izreci, kojih su tuženici upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama, na temelju dosjelosti i nasljeđivanja.

9. Prvostupanjski je sud zaključio, da je tužitelj stekao vlasništvo samo suvlasničkog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] vinograd sa 619 m2 upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] i kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 155 m2 upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženika 6/SC i 7/EC, u kojem dijelu se presuda niti ne pobija. Sud pri tom osnovano u obrazloženju navodi da se presuda na temelju priznanja spram 6. i 7. tuženika nije mogla biti donesena u odnosu na (drugu) točku tužbenog zahtjeva, jer su u odnosu na nekretnine obuhvaćene tom točkom, svi tuženici kao upisani zemljišnoknjižni suvlasnici odnosno njihovi pravni prednici u odnosu na realne dijelove nekretnina odnosno novonastale nekretnina i njihovu parcelaciju, imaju položaj nužnih i jedinstvenih suparničara, pa se u odnosu na sve tuženike može donijeti samo sadržajno jednaka presuda u odnosu na točku II. tužbenog zahtjeva.

10. Presuda na temelju priznanja je u odnosu na 6. i 7. tuženika donesena temeljem čl.331. st.1 i čl.338. st.5. ZPP samo u odnosu na prvu točku tužbenog zahtjeva kojom se zahtjeva utvrđenje prava vlasništva tužitelja na kč. [katastarska čestica] vinograd sa 619 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] i kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 155 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina].

10.1. Navedena presuda nije pobijana žalbom u zakonskom roku te je postala pravomoćna, na temelju čl. 333. st. 1. ZPP.

11. Tužitelj tvrdi da je nekretnine stekao na temelju nasljeđivanja i dosjelosti, na temelju čl. 128. i 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV).

12. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da su sporne nekretnine grafički i tekstualno prikazane u nalazu i mišljenju vještakinje Jasmine Jurinčić iz Crikvenice, Kralja Tomislava 87, stalni sudski vještak iz područja geodezije, čiji je sastavni dio skica lica mjesta na kojoj su granice prijepora koje je tužitelj pokazao prilikom uviđaja i geodetskog vještačenja prikazane plavom debljom linijom, crnim linijama označene su granice katastarskih čestica prema katastarskom planu, magenta ispunom označene su čestice navedene u predmetu, a snimljeni detalj na terenu prikazan je crvenom linijom. U prilogu su i fotografije s lica mjesta. Prijepor se nalazi u [adresa], iznad kuće 457 A. U naravi je većim dijelom maslinik sa travnatom površinom, a u zapadnom dijelu je žicom ograđeni vrt sa nekoliko stabala citrusa. U prijepor se ulazi sa jugozapadne strane betoniranim putem kroz drvena vrata. Ograđen sa jugoistočne i sjeveroistočne strane drvenim kolcima između kojih je žičana ograda, sa sjeverne strane granica prijepora je suhozid i žica postavljena na suhozidu, u nastavku u smjeru sjevera granica su ostaci kamene kuće i dalje u smjeru sjevera nastavlja se žičana ograda. Granica prijepora koju je tužitelj pokazao prilikom uviđaja skreće u najsjevernijoj točki u smjeru jugozapada i na tom dijelu je na nekoliko mjesta plavom bojom označena granica prijepora, a u naravi su to točke-kameni na suhozidima. U sjeverozapadnom dijelu granica prijepora je kamen na suhozidu (na skici lica mjesta - KAMEN1), granica prijepora dalje nastavlja u smjeru jugozapada prema kamenu na suhozidu (na skici lica mjesta - KAMEN2) i na kojem mjestu granica prijepora skreće u smjeru jugoistoka prema kamenu (na skici lica mjesta - KAMEN3) i dalje prema drvu smokve. Granica prijepora od drva smokve skreće u smjeru juga i prati suhozid i žičanu ogradu na njemu, te na mjestu na kojem se spajaju suhozidi skreće u smjeru jugoistoka također prateći drugi suhozid i žičanu ogradu. Od suhozida koji ide u smjeru sjeverozapad-jugoistok granica prijepora skreće na mjestu na kojem se spaja suhozid i žičana ograda u smjeru jugozapada a koja je ujedno i granica prijepora. Žičana ograda je granica prijepora koja ide u smjeru sjeveroistok-jugozapad i dolazi do suhozida na jugozapadu koji je ujedno i granica prijepora i dalje nastavlja u smjeru jugoistoka suhozidom sve do ulaznih drvenih vrata u prijepor. I na tom suhozidu je postavljena žičana ograda. Dio prijepora kojeg je pokazao tužitelj nalazi se izvan ograđenog dijela i to južno od ulaza u ograđeni dio prijepora a granica na jugoistoku su drveni kolci i žica između njih. Prethodno opisani prijepor nalazi se u svom sjeveroistočnom dijelu na dijelovima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koje nisu navedene u predmetu, pa za njih nije izrađen prijedlog parcelacije. Jugozapadni dio prijepora nalazi se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti i na dijelovima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su prema prijedlogu parcelacije označeni kao novonastale kč. [katastarska čestica] pašnjak sa 488 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne, kč. [katastarska čestica] sa 967 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. [katastarska čestica] vrt sa 650 m2 k.o. [adresa] kao dijela osnovne kč. [katastarska čestica] sa 1507 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.[adresa], kč. [katastarska čestica] vrt sa 86 m2 k.o. [adresa] kao dio osnovne kč. [katastarska čestica] vrt sa 558m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] i kč. [katastarska čestica] vrt sa 58 m2 k.o.[adresa] kao dio osnovne k. č. [katastarska čestica] vrt sa 566 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije unutar ograđenog prijepora kojeg je pokazao tužitelj prilikom uviđaja,

- da se uviđajem na licu mjesta i sud uvjerio, a isto je vidljivo iz fotografija lica mjesta koje priliježu nalazu i mišljenju imenovane vještakinje, da prijepor u naravi predstavlja posjed koji se nalazi iznad [adresa] u [adresa], te je kao takav u pretežitom dijelu (osim k. č. [katastarska čestica]) i ograđen drvenim kolcima sa žičanom ogradom, suhozidima i podzidovima kako je to opisano u nalazu vještaka, a unutar istog se nalazi više kultura zemljišta, pojedini dijelovi su zasađenim poljoprivrednim kulturama, dok su pojedini dijelovi su maslinik, voćnjak (citrusi) i kamenjar. Sve navedeno je vidljivo i na fotografijama lica mjesta u sklopu nalaza i mišljenja vještaka,

- da nije sporno da se tužitelj nalazi u posjedu predmetnih nekretnina dužem od dvadeset godina,

- da iz sadržaja katastarske povijesti promjena na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] od 22.01.2021., slijedi da je na navedenim nekretninama od osnivanja katastra u [adresa] 1955. godine pa sve do 2006. godine kao posjednik evidentiran IC, te se 2006. godine temeljem nasljeđivanja kao posjednici upisuju BC iz [adresa], , ZC iz [adresa], ĆC pok. SCR iz [adresa], ČC rođ. ĆC iz [adresa], AC ud. Anta iz [adresa] te LC iz [adresa], svaki u 1/6 dijela, te je takvo stanje i danas,

- da iz sadržaja Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 26. svibnja 1975. slijedi da je isti sklopljen između TC [adresa]. ČCR iz [adresa], kao primatelja uzdržavanja, te HCR iz [adresa], SCR, [adresa] i SC, [adresa], kao davatelja uzdržavanja. Tim ugovorom primatelj uzdržavanja ustupa i predaje u vlasništvo davateljima uzdržavanja odmah tj. za svoga života sve svoje nekretnine na kojima je gruntovno uknjižen i koje uživa i posjeduje, svakom 1/3 dijela, a u posjed istih davatelji uzdržavanja stupaju odmah. Ugovor je ovjeren od strane Općine Rab 27.08.1975. pod brojem Ovr-580/75.,

- da iz sadržaja priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka slijedi da su stranke upisane kao suvlasnici na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] koja se sastoje od k. č. [katastarska čestica] vrt sa 558 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] koje se sastoje od k. č. [katastarska čestica] vrt sa 1507 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] koja sa sastoje od k. č. [katastarska čestica] pašnjak sa 155 m2 i k. č. [katastarska čestica] oranica sa 468 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] koje se sastoje od k. č. [katastarska čestica] pašnjak sa 967 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] koja se sastoji od između ostalih predmetne k. č. [katastarska čestica] vinograd sa 619 m2, dok je kao samovlasnik nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] koje se sastoje od k. č. [katastarska čestica] vrt sa 566 m2 upisan PC. Iz priloženog povijesnog zk. izvatka zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. [adresa] slijedi da je predmetna k. č. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] prenesena iz zk. ul. [broj ZK uloška] iste k.o.,

- da iz sadržaja spisa Općinskog suda u Rabu posl.br. R1-70/78 slijedi da su u tom predmetu dana 22. travnja 1978. predlagatelji 1. FCR, 2. PC, 3. RC iz [adresa], 4.. LCR svi iz [adresa], te 5. JC iz [adresa], spram potustranke NCR iz [adresa], pokrenuli postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina tada upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te 799 i 808 k. o. [katastarska općina]. U prijedlogu tvrde da su pokušali izvansudski izvršiti diobu sa protustrankom ali nisu postigli sporazum o načinu diobe. Postupak je pravomoćno okončan rješenjem kojim se postupak obustavlja te se predlagatelji upućuju na pokretanje parnice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uz obrazloženje da je protustranka CC osporio suvlasničko pravo predlagateljima 1. DCR, 3. DCR UC i 4. Plješa F (dakle ne i 2. predlagatelju Plješa Antu pok. Josipa i 3. TC. FC) uz tvrdnju da je zajedno sa svojom braćom 2. i 3. predlagateljima NC i TC Izvršio izvansudsku diobu svih suvlasničkih nekretnina još 1958. godine,

- da iz sadržaja spisa Općinskog suda u Rabu posl.br. P- 2/82 (novi posl.br. P-2/12), slijedi da je su u tom postupku dana 04. siječnja 1982. tužitelji 1. TC ĐC, 2. TC L, 3. LCR svi iz [adresa], te 4. JC iz [adresa], pokrenuli parnicu na koju su upućeni i ustali tužbom spram tuženika 1. HC iz [adresa]. TC [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama tada upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmet zahtijevane diobe su nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] , k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i druge sve k. o. [katastarska općina] te suvlasničke nekretnine iz k. o. [katastarska općina]. Postupak je pravomoćno okončan rješenjem o presumiranom povlačenju tužbe posl.br. P.2/2-49 od 29. svibnja 2012.

13. Iz navedenog prvostupanjski sud pravilno zaključuje, da su nekretnine koje su predmet ovog postupka k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. [katastarska čestica] sada iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] sada iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], i kč. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], bile predmet zahtijevane diobe u parnici P-2/82.

14. Nadalje, spisu Općinskog suda u Rabu posl.br. P- 2/82 (novi posl.br. P-2/12) priliježe rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rabu, posl.br. O-115/03-9 od 04. kolovoza 2004., iza pok. NCRO (2. tužitelj u tom predmetu), umrlog **.**.2003., iz koje slijedi da su njegovi nasljednici uključivo i na nekretninama za koje se traži dioba supruga AC iz [adresa], sin VC iz Supe. [adresa], sin MC iz [adresa], sin BC iz [adresa], sin ĆC iz [adresa] te kćerka ČC iz [adresa], svaki u 1/6 dijela na njegovim nekretninama.

15. Spisu Općinskog suda u Rabu posl.br. P-2/82 (novi posl.br. P-2/12) priliježe rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ermine Radić, posl.br. O -48/2005, UPP- OS- 48/2005, od 30. listopada 2006, iza pok. TC pok. FC iz [adresa], umrlog **.**.2004., iz koje slijedi da su njegovi nasljednici uključivo i na nekretninama za koje se traži dioba supruga PC iz [adresa], te kćerke DC iz [adresa] i LC iz [adresa], svaka u 1/3 dijela.

16. Uvidom u presudu Općinskog suda u Rabu posl.br. P-129/04-32 od 20. rujna 2006., potvrđenu presudom Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-6320/06-2 od 22. travnja 2009., utvrđeno je da je u tom predmetu tužitelj CC iz [adresa], protiv upisanih zk. suvlasnika stranaka ovog postupka odnosno njihovih pravnih prednika kao tuženika, pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] vrt sa 165 m2 upisan u zk.zl. 266 k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] vrt sa 101 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz obrazloženje da tužitelj kao posjednik utuženih nekretnina nije stekao pravo vlasništva na istima budući iste posjeduje bez valjane pravne osnove i sa znanjem da nije vlasnik istih odnosno da iste predstavljaju suvlasničku imovinu.

17. Uvidom u spis prvostupanjskog suda posl.br. R1-366/2019 utvrđeno je da su dana 15. listopada 2019. predlagatelji 1. OC pok. NCRO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. RC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranaka 1. ŠC žena NCR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. JC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. KC pok. NCR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 1-3 protustranke kao nasljednici iza pok. KC CC pok. FC, [adresa], 4. VC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ČC pok. NCRO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4., 5. i 6. protustranke i kao nasljednici pok. NC [adresa]. FC, [adresa] (istovjetan s osobom ČCRO, [adresa]), te kao nasljednici AC ud. ČCRO, [adresa], 7. DC pok. FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. LC pok. FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. i 8. protustranke i kao nasljednice pok. PC ud. FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te kao nasljednice pok. TC pok. FC , [adresa] (istovjetan sa s GCR, [adresa]), 9. OV rođ. D, [adresa], pokrenuli postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] (dakle i na nekretninama koje su predmet ovog postupka). Postupak je pravomoćno okončan rješenjem posl.br. R1.366/2019-7 od 20. veljače 2020. kojim se postupak obustavlja i predlagatelji upućuju na pokretanje parnice uz obrazloženje da su protustranke ŠC, VC, ĆC, DC, NV i BC osporili predlagateljima svako pravo na diobu tvrdeći da je da je suvlasnička zajednica na navedenim nekretninama već odavno podijeljena te da se točno zna što je čije.

18. Iz prijepisa zapisnika Općinskog suda u Rijeci posl.br. O-101077-2 od 18. listopada 1977., slijedi da se radi o ostavinskom postupku iza pok. TC pok. ČCR. U zapisniku se konstatira da nasljednik JC predaje na uvid sudu ugovor o doživotnom uzdržavanju ovjeren pred Općinom Rab sa plaćenim porezom, a koji nije sastavljen po sucu, a kojim ostavitelj svu svoju imovinu za života otuđio JC ČV, JC UC i SC pok. ČCR, svakom 1/3 dijela.

19. Tužitelj VC u iskazu u bitnome navodi da su predmetne nekretnine bile vlasništvo njegova djeda IC za 3/8 dijela, te njegovih sinova ĆV (otac tužitelja), IC i CC u preostalom suvlasničkom dijelu. Ta je suvlasnička zajednica bila nepodijeljena sve do 1975. godine kada njegov djed sa unucima i to njime (tužiteljem), njegovim bratom NC (1. tuženik) te rođakom tužitelja SC sklapa ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg njih trojca dobivaju svaki 1/8 suvlasničkog dijela na čitavom imanju od djedova 3/8 dijela. Te iste 1975. godine djed, njih trojca unuka davatelja uzdržavanja, tužiteljev otac ČCRO i stričevi CC i FC u naravi dijele čitavo imanje a tom su diobom njemu pripale ovdje utužene nekretnine. Ocu su pripale nekretnine zapadno od predmetnih, stricu FC jugoistočni dio imanja, stricu NCR parcele gdje je kasnije sagradio kuću, bratu ČCRO parcele iza kuće strica NCR a rođaku ČCR parcele sjeverno od Ivanove kuće.

19.1. Prijenos vlasništva na davatelje uzdržavanja uslijedio je nakon djedove smrti ali samo u njegovom formalnom suvlasničkom dijelu budući se radilo o usmenoj diobi u naravi. Djed je umro 1977. godine te se već tada znalo što je čije prema dogovoru iz 1975. Godine 1976 je pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na čitavom imanju, a 1975. je ušao u posjed ovdje utuženih nekretnina, međutim u posjed svojih nekretnina nisu ušli svi djelbenici budući neki nisu htjeli priznati što im je dodijeljeno odnosno ušli su svi osim njegovog brata ČCRO (1. tuženik). Ne osporava 5-7 tuženicima nekretnine koje drže u svom posjedu a što uključuje i nekretnine u dijelu koji je diobom pripao 1. tuženiku.

20. Tuženik 1. ZC u iskazu u bitnome navodi da ugovor o doživotnom uzdržavanju s djedom nikad nije potpisao. Godine 1975. živio je i radio u Njemačkoj dok su braća živjela sa roditeljima u neimaštini. Čitavo imanje bilo je od njihova djeda IC. Kako su živjeli u zajednici i neimaštini, u starim kućama, braća su bila u neslozi zbog čega je stalno je dolazilo do tuča između njih, djed je prodao stoku kako bi svojim sinovima ČCRO, NCR i FC započeo graditi kuće kako bi živjeli odvojeno i u miru. Tako je djed 1959. svojim sinovima financirao kuće, sagradio ih do kata.

20.1. Nikakva dioba 1975. godine nije izvršena. Nije sudjelovao u takvoj diobi. Utuženo imanje pripadalo je njegovu ocu ČCRO koji je istog posjedovao sve do svoje smrti 2003. godine. Niti ostali koje spominje njegov brat tužitelj ne koriste imanje koje je tužitelj naveo da su dobili u diobi. Č i FC potomci koriste isključivo imanje gdje im je kuća. Kao suvlasnik predmetnih nekretnina upisan je djelom po nasljeđivanju oca a nešto po djedu, ne zna da li temelje nasljeđivanja ili ugovora o doživotnom uzdržavanju. Bratu HCR (tužitelj) je u ambasadi u [adresa] potpisao punomoć za gliser, a misli da ocu ništa nije popisao za diobu.

20.2. Tuženik 2. BC u iskazu navodi da do očeve smrti odnosno ostavinske rasprave iza oca koja je održana 2004. godine nije čuo za nikakvu diobu. Utuženo imanje kojeg je utužio njegov brat je do svoje smrti koristio njihov otac ČCRO a on je istog dobio od svog strica NCR, djedovog brata koji nije imao djece. Nakon smrti oca i ostavinske rasprave brat HCR je počeo ulaziti u posjed kojeg je držao njihov otac a koje su svi naslijedili u jednakim dijelovima. To je radio pozivajući se na nekakvu diobu iz 1975. godine za koju je tada prvi puta čuo. Njihova majka AC koja je umrla 2016. godine je spominjala diobu iz 1975. godine koja nije realizirana, govorila je o nekakvim pokušajima ali da nije bilo konačnog dogovora jer su se neki tome izričito protivili, posebno stric CC, prednik 5-7 tuženika.

20.3. Tužena 4. ČC u iskazu navodi da je predmetno imanje posjedovao i koristio sve do svoje smrti njihov otac ČCRO koji je umro 2003. godine a 2004. godine je bila ostavinska rasprava gdje su njih petero djece i majka naslijedili oca temeljem zakona u jednakim dijelovima. Ocu je sve do 1990. godine kada se preselila u [adresa] pomagala u obrađivanju tog imanja na kojem je imao masline, vinograde, smokve, citruse, ovce i magarce. Što se tiče ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je djed zaključio sa svojim unucima, to je bio kamen smutnje i uzrok sukoba u njihovo obitelji jer ga djedovi sinovi CC i FC nisu htjeli priznati. Stoga nema govora da bi se ti stričevi dogovarali sa svojim nećacima i postizali kakve dogovore. Djed FC nije posjedovao utužene nekretnine već je koristio imanje kojeg koriste potomci strica FC i NCR.

20.4. Tužena 5. ŠC u iskazu navodi da se udala 1975. godine za HC i zatekla od njegova imanja kuću, radionu, kokošinjac, štalu i imanje iza kuće u njegovu posjedu. Ovdje utužene nekretnine suprug nije koristio osim što je formalno bio upisan kao suvlasnik. Tamo nije imao ništa u posjedu. To je bio posjed tužiteljeva oca MC koji je tamo držao stoku, imao ovce, maslinike i dr. U naravi je to izgledalo tako da se prvo protezao posjed ĆV a to su ovdje utužene nekretnine, u sredini je bio posjed IC a zatim posjed njenog supruga CC. Što je bilo nakon smrti ĆV, tko je njega naslijedio, to ju ne zanima i na tim nekretninama nema ništa. Ova podjela na imanja na tri brata je izvršena 1958. godine što joj je rekao suprug.

20.5. Tužene 9. NV DC i 8. LC su iskazale da je utuženo imanje koristio tužiteljev otac ČCRO i tužitelj. Ne znaju s kojeg osnova ga je koristio tužitelj. To je imanje bilo od ČCRO (tužiteljeva oca), u sredini od njihova oca FC i na kraju od strica NCR. Oko imanja je uvijek bilo sukoba i sporova. Nakon smrti njihova oca na utuženom imanju se viđale samo tužitelja.

21. Na temelju tako provedenih dokaza, a napose činjenice da tužitelj u ostavinskom postupku iza svog pok. oca NCRO, umrlog **.**.2003., nije osporio da prijeporne nekretnine predstavljaju ostavinsku imovinu oca, te je na istima zajedno sa svojom majkom te braćom i sestrom ovdje 1.2.3.4. tuženicima proglašen nasljednikom, svaki u 1/6 dijela, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije samovlasnik utuženih nekretnina budući iste drži u individualnom posjedu bez valjane pravne osnove i sa znanjem da nije vlasnik istih odnosno da iste predstavljaju suvlasničku imovinu te da i drugi suvlasnici a napose njegova braća i sestra ovdje 1.

2. 3. i 4. tuženici imaju pravo na posjed temeljem rješenja o nasljeđivanju oca.

22. S takvim zaključkom slaže se i ovaj drugostupanjski sud. Naime, u situaciji kada niti jedna od pokušanih dioba, nije prihvaćena od strane svih suvlasnika, te kada tužitelj u ostavinskom postupku iza oca nije osporio da prijeporne nekretnine predstavljaju ostavinsku imovinu, te je na istima zajedno sa svojom majkom te braćom i sestrom ovdje 1.2.3.4. tuženicima proglašen nasljednikom, svaki u 1/6 dijela, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rabu, posl.br. O-115/03-9 od 04. kolovoza 2004., to se tužitelj u odnosu na 1.2.3. i 4. tuženike se ne može osnovano pozivati na stjecanje prava vlasništva temeljem diobe u naravi odnosno dosjelosti na suvlasničkom dijelu oca a sada 1., 2.3. i 4. tuženika za razdoblje do 04. kolovoza 2004., a niti nakon toga odnosno od smrti oca 2003. godine pa do podnošenja predmetne tužbe 27.10.2020. budući je posjed nakon toga vršen sa znanjem da isti pripada i drugim sunasljednicima oca zbog čega je nepošten, a pored toga nije protekao niti rok dosjedanja od 20 godina.

22.1. Nadalje, niti prema 5-10 tuženiku tužitelj nije dokazao svoj samostalan i pošten posjed utuženih nekretnina. Tužitelj negira diobu iz 1958. godine (tužitelj u iskazu navodi da se prije 1975. od imanja dijelilo isključivo imanje tzv. Fruga a ne i predmetne nekretnine) a na koju se poziva 5. tužena ŠC kao osnovu stjecanja nekretnina koje ona i njeni sinovi ovdje 6. i 7. tuženici drže u svom posjedu kao nasljednici pok. CC uz tvrdnju da dioba 1975. godine nikada nije izvršena.

23. Na temelju u tom dijelu suglasnih iskaza 5. tužene ŠC, te tuženica 9. DC i 8. LC, nasljednica IC, sud osnovano zaključuje da je cjelokupno imanje u naravi podijeljeno između trojce braće NCRO, NCR i FC prije 1975. godine, te da je su ovdje utužene nekretnine najmanje od 1975. godine bile posjed ĆV (otac 1-4 tuženika) sve do njegove smrti 2003. godine. Da su predmetne nekretnine bile posjed ĆV sve do njegove smrti potvrdili su u svojim iskazima jedni od njegovih nasljednika, sin BC i kćerka ČC, dok jedan od njegovih nasljednik sin ZC tvrdi da nikakva dioba nikada nije izvršena, te da su sve nekretnine stranaka uključivo i predmetne nepodijeljene još od djeda TC koji je bio njihov vlasnik. Tužitelj dakle osim vlastitog iskaza ne raspolaže dokazima da je dioba 1975. izvršena a istovremeno u iskazu 5.-7. tuženicima priznaje vlasništvo nekretnine za koju je prethodno naveo da je diobom iz 1975. pripala bratu OC (1. tuženiku).

24. Svi tuženici su bliska rodbina – djeca odnosno potomci trojce braće NCR, FC i ĆV, zajednički djed im je IC, te su upisani kao suvlasnici na imanju u [adresa] koje uključuje i predmetne nekretnine. Priloženim materijalnim dokazima utvrđeno je da se od 1978. godine na ovamo između stranaka odnosno njihovim pravnih prednika vodilo više postupaka radi diobe suvlasničke zajednice te je svaki završio bezuspješno obustavom postupka i upućivanjem na parnicu, odnosno povlačenjem tužbe. Postupak kojeg je prednik 5-7 tuženika CC pokrenuo kod Općinskog suda u Rabu pod posl.br. P-129/04 radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama koje drži u svom posjedu je pak pravomoćno končan odbijanjem tužbenog zahtjeva uz obrazloženje da iako posjednik utuženih nekretnina na istima nije stekao pravo vlasništva budući iste posjeduje bez valjane pravne osnove i sa znanjem da nije vlasnik istih odnosno da iste predstavljaju suvlasničku imovinu.

25. Činjenica da je ovdje tužitelj u predmetu diobe Općinskog suda u Rabu posl.br. R1- 70/78 dana 22. travnja 1978. kao jedan od predlagatelja zajedno sa bratom ovdje 1. tuženikom NC pok. FC, stricem TC, ocem LCR, stricem SC, spram potustranke svog strica HC (prednik 5-7. tuženika) kod tog suda pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na cjelokupnom imanju koje uključuje i predmetne nekretnine ukazuje da do tada (dakle do 1978. godine) nikakva dioba nije izvršena odnosno realizirana jer u suprotnom ne bi u tom postupku tražio njeno razvrgnuće.

26. Pri tom su u tom postupku predlagatelji (dakle i ovdje tužitelj VC) u prijedlogu za diobu tvrdili da su pokušali izvansudski izvršiti diobu sa protustrankom ali nisu postigli sporazum o načinu diobe. Dakle, u tom postupku ovdje tužitelj ne tvrdi da dioba izvršena već da je ista pokušana ali nije realizirana zbog čaga traži sudsko razvrgnuće.

27. Osnovano zato prvostupanjski sud zaključuje, da dioba suvlasničke zajednice unutar obitelji stranaka pa tako niti dioba kojom bi predmetne nekretnine pripale tužitelju, nikada nije izvršena. Svakako je bilo pokušaja diobe, moguće su se pojedini suvlasnici bez dogovora sa ostalima dogovarali o eventualnoj podjeli, međutim isti kao takvi ne mogu imali pravni učinak budući dioba suvlasničke zajednice mora uključivati sve suvlasnike.

28. Pravilan je zato i zaključak da tužitelj, iako posjednik utuženih nekretnina duže od 20 godina, iste drži u svom individualnom posjedu bez valjanog pravnog osnova i sa znanjem da iste predstavljaju suvlasničku zajednicu zbog čega je njegov posjed nepošten.

29. Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan s osnova stjecanja prava vlasništva temeljem diobe i dosjelosti, a niti je provedenim dokazima utvrđeno da su ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva po bilo kojem drugom pravnom osnovu.

29.1. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

29.2. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjeda.

30. Takve pretpostavke u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao, jer prvostupanjski sud osnovano, na temelju provedenih dokaza, zaključuje da između stranaka i njihovih prednika nikada nije provedena dioba koju bi prihvatili svi suvlasnici, a sam tužitelj je kako u ostavinskom postupku iza oca, koji je preminuo 2003. godine, kada je kao nasljednik stekao samo suvlasnički dio nekretnina za koje sada tvrdi da su njegovo isključivo vlasništvo na temelju podjele i ugovora sklopljenih 1975. godine, dok su ostale stekli njegova majka, te braća i sestre t. 1-4 tuženici u ovom postupku, tako i u postupku razvrgnuća koji je vođen pred Općinskim sudom u Rabu pod posl. br. R1-70/78., time potvrdio da dioba nije izvršena.

31. Kada tužitelj zna i svojim radnjama pokazuje da između suvlasnika nije izvršena dioba kako tvrdi u ovom postupku, njegov posjed nije pošten te nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

32. Pri tom se u žalbi ponavlja sadržaj dokaza, a posebno sudskih postupaka vođenih između stranaka, te se isti interpretiraju na drugačiji način, čime tužitelj ne može postići povoljniji ishod postupka. Tvrdnju da je izvršena realna dioba suvlasničke zajednice 1977. godine, tužitelj nije dokazao u postupku jer za takvu diobu je potrebna suglasnost svih suvlasnika, što u konkretnom slučaju očito nikada nije ostvareno. Tužitelj nesporno jest u posjedu spornih nekretnina ali taj posjed nema potrebnu kvalitetu za stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti jer tužitelj zna da i drugi suvlasnici polažu pravo na iste.

33. Radi toga je žalbu tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

34. Odgovor na žalbu tuženika djelomično predstavlja žalbu protiv presude na temelju priznanja iz točke I. izreke, ali je ista podnesena izvan roka za žalbu te sud nije mogao ispitivati presudu na temelju priznanja.

35. Odluka o parničnim troškovima donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP.

36. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 358. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

37. Tuženiku ad. 1. nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer nije bio potreban radi vođenja parnice, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 155. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 2. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić