Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2205/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Emil Mitrovski odvjetnik iz [adresa] i protustranke SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Boris Hlatki iz Vukovara, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1-54/2025-6 od 3. ožujka 2026., dana 2. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1-54/2025-6 od 3. ožujka 2026. u dijelu pod točkama I, II i III izreke.
II Djelomično se uvažava žalba protustranke kao osnovana i preinačuje se navedeno rješenje pod točkom IV izreke u dijelu u kojem zahtjev protustranke za naknadu nije prihvaćen preko iznosa od 688,40 eura pa do iznosa od 812,05 eura (za iznos od 124,55 eura) i rješava:
Nalaže se predlagatelju da protustranci isplati daljnji iznos troška od 124,55 eura u roku od 15 dana.
III Djelomično se odbija žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje se navedeno rješenje pod točkom IV izreke u preostalom iznosu od 688,40 eura.
IV Nalaže se predlagatelju da protustranci naknadi trošak postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 23,43 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Odbija se prijedlog predlagatelja da se obnovi i ispravi međa između nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] GP površine 466 m2, DVORIŠTE, površine 307 m2, KUĆA, [adresa] površine 113 m2 i POMOĆNE ZGRADE površine 46 m2 sveukupne površine 466 m2 u vlasništvu predlagatelja BP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. i nekretninaupisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] GP površine 456 m2, DVORIŠTE, površine 378 m2, KUĆA, [adresa] površine 40 m2 i POMOĆNA ZGRADA površine 38 m2 sveukupne površine 456 m2 u vlasništvu protustranke HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].
II. Odbija se predlagatelj sa zahtjevom za naknadu troška u iznosu od 1.912,30 eura.
III. Nalaže se predlagatelju BP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da protustranci HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi trošak postupka u iznosu u 531,25 eura, u roku 15 dana.
IV: Odbija se protustranka sa preostalim zahtjevom za naknadu troška u iznosu od 812,05 eura."
2. Protiv ovog rješenja u odnosu na točku IV izreke žali se protustranka iz žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23.- dalje ZPP) u vezi čl. 2. ZIP s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjsko rješenje preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Žalba predlagatelja nije osnovana dok je žalba protustranke djelomično osnovana.
4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:
"Predlagatelj je uz podnesak od 6. studenog 2025. dostavio geodetski elaborat izrađen po zajedničkom geodetskom uredu ovlaštenih ing. geodezije ŠP i NP poslovne oznake 14/2021 koji je izrađen radi evidentiranja, brisanja ili promjeni podataka u zgradama te evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica. Tim elaboratom utvrđeno je da je predlagatelj gradnjom prešao dotadašnju međnu liniju te time povećao površinu svoje kč. br. [katastarska čestica] sa 456 m2 na 466 m2. Kako je to vidljivo navedeni elaborat potpisali su predlagatelj RP i tadašnji vlasnik susjedne kč. br. [katastarska čestica] CP čime su izričito prihvatili novu utvrđenu međnu liniju. Na temelju tog geodetskog elaborata provedeno je evidentiranje u katastarskom operatu i od tada postoji jasno i sporazumno utvrđena međa između predmetnih nekretnina. U konkretnom slučaju postoji sporazumno utvrđena međa iz 2021. godine. Katastarsko stanje odgovara tom elaboratu i nema dokaza o promjeni posjedovnog stanja nakon 2021. Po ocjeni ovog suda ne postoji ni činjenična ni pravna osnova za novo uređenje međe.
Iz navedenih utvrđenja proizlazi da u travnju 2021. godine među između predmetnih nekretnina nije bilo moguće urediti prema katastarskim nacrtima jer je predlagatelj prekoračio među građenjem obiteljske kuće, te je međa uređena prema sporazumu predlagatelja sa tadašnjom vlasnicom kč. br. [katastarska čestica] CP. Na navedeni način stranke su se sporazumjele gdje se nalazi međa između njihovih nekretnina i kako međa nije mijenjana od stranaka nakon toga stranke i sud su dužne poštovati na navedeni način uređenu među. U postupku uređenja međe ne utvrđuje se koji broj kvadrata predlagatelj koristi do utvrđene međe, pa kako međa nije povrijeđena od 2021. godine predlagatelj koristi i vlasnik je 466 m2 na kč. br. [katastarska čestica]. Vještak je izmjeru izvršio i utvrđene podatke dobio pomoću GPS uređaja marke Trimbl R8/2 pa je netočan navod predlagatelja da vještak uopće nije izvršio izmjeru. Time što vještak potvrđuje da dobiveni podaci odgovaraju i da međa na terenu odgovara međi utvrđenoj 2021. ukazuje da nije bilo osnove za podnošenje prijedloga za uređenje međe. Stoga je za konstatirati da protustranka nije povrijedila među utvrđenu 2021., te su postavljeni drveni kolci potvrdili tu ranije uspostavljenu među. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. Nadalje st. 3. istog članka Zakona propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čije je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni.
10. U sudskoj praksi se smatra da ako je međa ranije sporazumno i valjano utvrđena između stranaka, sud bi pri uređenju međe morao uzeti u obzir stanje postojećeg sporazuma, a ne stjecati novo situacijsko stanje bez valjanog dokaza o promjeni posjeda ili novim činjenicama. Tako i Ustavni sud RH u odluci U-III-2049/2005. Navedeni princip potvrđuje stabilnost i pravnu sigurnost dogovorenih međašnih rješenja. U vezi navoda predlagatelja da je kod potpisivanja geodetskog elaborata iz 2021. godine bio bolestan za navesti je da je teret dokazivanja postojanja nesposobnosti za rasuđivanje ili mane volje na predlagatelju primjenom čl. 219. ZPP - a.
Da li je međa jednim dijelom doista utvrđena na zemljištu u vlasništvu predlagatelja, to ne može biti predmet ovog postupka, nego predlagatelj svoja eventualna prava može ostvariti u posebnom parničnom postupku."
5. Ovaj sud u cijelosti prihvaća pravilno i dostatno obrazloženje prvostupanjskog suda u dijelu kada je odbio prijedlog predlagatelja kao neosnovan, pa radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja ovaj sud upućuje na pravilno i dostatno obrazloženje pobijanog rješenja.
6. Na navode žalbe valja reći da raniji sporazum o međi koji je zaključen između predlagatelja i ranije vlasnice kč. br. [katastarska čestica], a od koje je protustranka kupila nekretninu, u načelu ne isključuje mogućnost njezinog uređenja, osobito ako postoje razlozi poput spornosti, neprepoznatljivosti ili narušavanja stanja.
7. Međutim, iz stanja spisa nigdje ne proizlazi da je protustranka na bilo koji način narušila stanje sporazumno utvrđene međe a koja je na temelju tog sporazuma i izrađenog geodetskog elaborat u tijeku 2021. godine i evidentirana u Katastru .
8. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka (list 60 spisa) jasno proizlazi da prema podacima registriranim u evidenciji katastra dio betonskog parapeta žičane ograde i dio ograđenog prostora koji se nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica] nisu dio kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja već su sastavni dio kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke.
9. Odgovara da u izvatku iz zemljišne knjige za nekretninu predlagatelja proizlazi da se radi o nekretnini ukupne površine 466 m2 dok iz saslušanja predlagatelja (list 188 spisa) proizlazi da se on slaže da mu pripada 466 m2 ali da nije siguran da li koristi taj broj kvadrata koji je upisan u zemljišnu knjigu.
10. Iako površina nekretnine nije pravno bitna za postupak uređenja međe jer se uređenje međa uređuje granica (linija) između nekretnina, a ne njihova površina, treba reći da, a kako je to i navedeno od strane geodetskog vještaka jasno proizlazi da je na zahtjev predlagatelja izrađen geodetski elaborat u travnju 2021., da u tom geodetskom elaboratu su evidentirane sve građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] i ispravljena je međa sa kč. br. [katastarska čestica], a razlog ispravka međe je činjenica da su građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] gradnjom preše, manje svojim dijelom, na susjednu kč. br. [katastarska čestica], dakle, već tada je došlo do ispravka međe u odnosu na susjednu u korist predlagatelja.
11. Takvim izmještanjem međne linije došlo je do promjene površine kč. br. [katastarska čestica] koja je u ranim evidencijama imala 456 m2 tako da prema novom stanju ima površinu 466 m2, a u toj površini je nekretnina predlagatelja upisana i u zemljišnoj knjizi.
12. Dakle, ranijim geodetskim elaboratom je utvrđeno da površina nekretnine predlagatelja iznosi 466 m2, a kao što je prethodno navedeno , u tijeku postupka nije utvrđeno da je od strane protustranke došlo do narušavanja toga stanja, pa je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio predlagatelja sa traženom pravnom zaštitom.
13. Predlagatelj samo paušalno, a bez ikakvog obrazloženja, pobija odluku o trošku koji je dosuđen protustranci primjenom odredbe čl. 32. st. 1. i 2. ZIP.
14. Međutim, djelomično je u pravu je protustranka kada pobija odluku o trošku u odnosu na točku IV izreke.
15. U odnosu na podnesak od 31. srpnja 2025. s obrazloženjem da javni bilježnik u pozivu nije pozvao protustranku da da odgovor na prijedlog, međutim, bilo bi nerazumno priznati stranci trošak postupka sastava odgovora na prijedlog za uređenje međe samo iz razloga jer da je javni bilježnik nije pozvao da se očituje, jer takvim podneskom protustranka pridonosi rješavanju spora u situaciji kada je prvo ročište kod javnog bilježnika bilo zakazano dana 29. kolovoza 2025., pa je stoga primjenom Tbr. 16. toč. 3. u vezi Tbr. 16. toč. 1. trebalo protustranci priznati 25 bodova odnosno 50,00 eura.
16. U odnosu na ročište od 21. siječnja 2026., a koje je odgođeno, primjenom Tbr. 17. u vezi Tbr. 9. toč. 5. Tarife valjalo je priznati protustranci 12,5 bodova odnosno 25,00 eura.
17. Protustranka je pravilno, a temeljem primjene Tbr. 49. u vezi Tbr. 50. toč. 3. Tarife, a u situaciji kada je postupak vođen pred Općinskim sudom u Vukovaru gdje sjedište ima i punomoćnik protustranke, a u gradu [adresa] nema odvjetnika, a u odnosu na očevid koji je održan u [adresa] zatražio naknadu u visini 30% cijene bez olovnog benzina od 100 oktana za svaki pređeni kilometar, a što onda pravilno iznosi zatraženi trošak od 30,80 eura, pa utoliko je protustranci trebalo priznati i daljnji trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku od 75,00 eura što sa PDV -eom od 18,75 eura i materijalni trošak od 30,80 eura čini iznos od 124,55 eura, dok je preostali iznos od 687,40 eura neosnovan.
18. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP odlučeno je kao u izreci (točka I do III).
19. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi Tbr. 18 . Tarife pa je onda za sastav žalbe trebalo priznati ukupno 62,5 bodova, dakle 125,00 eura, međutim obzirom na uspjeh protustranke u žalbenom postupku od 15%, to čini 18,75 eura a kada se tome doda PDV-e od 4,68 eura, to čini iznos dosuđen pod točkom IV izreke.
U Zagrebu, 2. lipnja 2026.
Sudac:
Marijan Vugić
