Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1890/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Posavčić, odvjetnica u Kutini, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, poslovni broj Pn-88/2020-57 od 14. veljače 2025., na sjednici vijeća 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj, poslovni broj Pn-88/2020-57 od 14. veljače 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom je presuđeno:

„I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb da tužiteljici KŠ, na ime naknade imovinske štete, isplati iznos od 1.599,34 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24. lipnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužiteljice KŠ za iznos od 4.373,19 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24. lipnja 2020. do isplate.

III Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb da tužiteljici KŠ naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 956,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 14. veljače 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tužiteljici KŠ da tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 116,10 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 14. veljače 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkama II. i IV. izreke, žali se tužiteljica zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP). Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu, a podredno ukinuti vratiti predmet na ponovni postupak. Zahtijeva trošak sastava žalbe.

3. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkama I. i III. izreke žali se tuženik zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. ZPP -a. Predlaže preinačiti pobijanu presudu te traži trošak sastava žalbe.

4. Žalbe su osnovane.

5. Ispitujući pobijanu odluku, a pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede postupka, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

5.1. Međutim, ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio kako je pobijanom odlukom počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, koju ističu žalitelji, i to jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete na vozilu u vlasništvu tužiteljice, do koje je došlo u prometnoj nezgodi 17. lipnja 2020. u [adresa]. U nesreći su sudjelovali ČŠ, upravljajući vozilom tužiteljice te osiguranik tuženika, upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Tužiteljica potražuje iznos od 5.972,56 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24. lipnja 2020. do isplate.

7. Tijekom postupka je bila sporna, a sporna je i u žalbenom postupku, (su)odgovornost za nastanak štetnog događaja, odnosno postoji li i koliki je doprinos tužiteljice, a koliki doprinos tuženika, nastalom štetnom događaju.

8. U žalbenom postupku tužiteljica osporava zaključak suda o njezinom doprinosu štetnom događaju u omjeru od 65%. Ističe da sud u obrazloženju ne navodi se što je utvrdio uvidom u spis Općinskog suda u Kutini br. Pp P-649/2020, da postoje razlike u nalazima vještaka u povodu istog događaja u ovom postupku i u prekršajnom postupku, a koje je radi razjašnjenja svih činjenica bilo bitno otkloniti odnosno postupiti sukladno odredbi članka 261. ZPP-a i odrediti novo vještačenje. Smatra da vještak nije odgovorio na sva pitanja bitna za predmet spora niti je otklonio prigovore tužiteljice , i to u vezi položaja vozila, kretanja vozila osiguranika tuženika više jednom stranom prometne trake, brzine, uočljivosti te u vezi mogućnosti izbjegavanja prometne nezgode.

8.1. U žalbenom postupku tuženik osporava zaključak suda o doprinosu svog osiguranika štetnom događaju u omjeru od 35%. Ističe da brzina veća od dozvoljene nije u uzročno vezi sa nastankom predmetne prometne nezgode te ističe da se osiguranik tuženika kretao svojom kolničkom trakom propisno. Osporava i tijek zakonske zatezne kamate, smatrajući da, budući da je visina štete utvrđena na dan vještačenja (presuđenja), zakonske zatezne kamate mogu teći od 14. veljače 2025.

9. Sud prvog stupnja utvrdio je sljedeće:

- da je ČŠ, upravljajući vozilom tužiteljice, ulazila na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaza (prometni znak „obvezno zaustavljanje – STOP“) u vrijeme kada se cestom s prednošću prolaska kretao osobni automobil Mercedes C, registarske oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika,

- da ČŠ nije propustila sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska,

- da je do kontakta prednjeg desnog ugla osobnog automobila Mercedes i prednjeg više lijevog dijela osobnog automobila tužiteljice (kontaktna točka sudara) došlo na prometnoj traci kojom se kretao osobni automobil Mercedes,

- da parkirani osobni automobil izvan kolnika na 21,4 m od traga osobnog automobila Mercedes nije predstavljao nepomičnu zapreku koja bi onemogućila ili otežavala međusobno pravovremeno uočavanje sudionika,

- da je vozač automobila Mercedes, i pored parkiranog osobnog automobila mogao vidjeti osobni automobil tužiteljice sa 69 m udaljenosti,

- da je brzina osobnog automobila Mercedes bila 69 km/h, a da je brzina bila ograničena na 50 km/h prometnim pravilom za naseljeno mjesto,

- da se desni bočni rub automobila Mercedes nalazio na 0,3 m od ruba prometne trake, a da bi bila ostvarena širina do ruba prometne trake 0,58 m da se osobni automobil kretao sredinom obilježene prometne trake,

- da je ČŠ koja je upravljala vozilom u vlasništvu tužiteljice, time što nije propustila sva vozila, što znači i vozilo osiguranika tuženika, postupila protivno odredbi članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj:

67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje: ZSPC) kojom je propisano da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom,

- da se nije istinita tvrdnja da je ČŠ pregled ulice ograničavalo vozilo koje je bilo parkirano na zelenoj površini njoj s lijeve strane tj. u smjeru iz kojeg je nailazilo vozilo osiguranika tuženika,

- da je ČŠ, uz valjanu provjeru prometne situacije, mogla nesmetano uočiti da njoj s lijeve strane nailazi vozilo marke Mercedes.

9.1. Slijedom navedenog, sud utvrđuje suodgovornost za štetan događaj na sljedeći način:

- propuštajući obvezu da propusti vozila koja se kreću ulicom s pravom prvenstva , ČŠ je većim dijelom odgovorna za prometnu nesreću i posljedično nastalu štetu te njen doprinos procjenjuje u omjeru od 65%,

- osiguranik tuženika je također doprinio nastanku prometne nesreće time što se kretao brzinom većom od dopuštene za 19 km/h (a propisano ograničenje brzine je 50 km/h) te da je zbog toga on doprinio prometnoj nesreći s 30%,

- osiguranik tuženika je postupio i protivno članku 46. stavak 1. ZSPC-a kojim je propisano da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom prometne trake odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu, a kako se osiguranik tuženika kretao nešto bliže desnom rubu kolnika (za 28 cm) sud smatra da je na taj način doprinio prometnoj nezgodi s 5% ,

- stoga je ukupan doprinos osiguranika tuženika prometnoj nesreći 35%, a tužiteljice 65%.

9.2. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da, kako šteta na vozilu tužiteljice iznosi 4.569,54 eura, a doprinos osiguranika tuženika nastaloj šteti iznosi 35%, tuženik je obvezan tužiteljici naknaditi razmjerni dio štete u iznosu od 1.599,34 eura, primjenom članka 1085., 1089. i 1092. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023, dalje: ZOO).

10. Osnovani su žalbeni razlozi da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na postojanje (su)odgovornosti tužiteljice i tuženika i uzročno - posljedične veze s nastalom štetom.

11. Prema članku 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, kako se radi o postupku naknade štete, potrebno je dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornosti za štetu , i to štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i nastale štete te protupravnost.

11.1. Nadalje, prema članku 1092. stavak 1. ZOO-a, oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a prema članku 1072. stavak 2. ZOO-a, ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

12. Unatoč prethodno navedenom, sud prvog stupnja pobijanom presudom (u dijelu pod točkom 7. obrazloženja) zaključuje da zbog samog kršenja odredaba ZSPC-a, postoji određena odgovornost i na strani vozačice vozila u vlasništvu tužiteljice i na strani osiguranika tuženika. Međutim, donoseći takav zaključak o postojanju (su)odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je, zbog pogrešnog pravnog shvaćanja, propustio dati razloge o odlučnoj činjenici.

12.1. Naime, da bi postojala odgovornost za naknadu štete sudionika u prometu, pa time i odgovornost ovdje tuženika, nije dovoljno utvrđenje da je osiguranik tuženika prekoračio dozvoljenu brzinu vožnje na mjestu prometne nesreće (za 19 km/h) i time postupao protivno odredbama ZSPC-a, već da je i takvo postupanje bilo u uzročno- posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom, odnosno da bi, u slučaju vožnje u skladu s ograničenjem brzine, prometna nesreća mogla biti izbjegnuta. Zbog istog razloga nedostaje obrazloženje o tome na koji je način kretanje osiguranika tuženika više desnom stranom ceste u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom, pa da bi određeni doprinos štetnom događaju postojao i zbog toga.

12.2. Stoga, s obzirom na to da o navedenim spornim pitanjima vještak prometne struke nije očitovao, potrebno je dopuniti nalaz i mišljenje vještaka, odnosno po potrebi, provesti novo vještačenje te raspraviti pitanje je li na udaljenosti kad je vozač osiguranik tuženika uočio vozilo tužiteljice, njegovo prekoračenje brzine i položaj vozila na cesti bilo u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, odnosno je li vozač osiguranik tuženika, da je na udaljenosti kad je uočio vozilo tužiteljice vozio propisanom brzinom i sredinom ceste, mogao izbjeći nalet na vozilo tužiteljice.

13. Uzimajući u obzir navedeno, ovaj sud utvrđuje da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te se presuda ne može ispitati pa se stoga, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP-a, presuda ukida i predmet vraća na ponovno odlučivanje.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koju mu je ukazano ovom odlukom te na osnovu navedenog, kao i svih ostalih žalbenih navoda, odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i donijeti zakonitu odluku.

15. S obzirom na to da se presuda ukida te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ukida se i odluka o troškovima postupka o kojoj će se , primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, odlučiti konačnom odlukom.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić