REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-1029/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Bišćanu, odvjetniku u Samoboru protiv prvo tuženika JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugo tuženika Vugrovec gradnja j.d.o.o., OIB: 29698107299, iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Filipu Tonkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj: Pn-37/2022-43, od 16. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

II. Žalba prvo tuženika JČ i drugo tuženika Vugrovec gradnja j.d.o.o., odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj: Pn-37/2022-43, od 16. listopada 2025. u odluci o glavnoj stvari i troškovima postupka.

II. Djelomično se uvažava žalba tužitelja, preinačava se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj: Pn-37/2022-43, od 16. listopada 2025. u točki I. izreke, u odluci o početku tijeka zatezne kamate, tako da zatezna kamata počinje teći od 16. listopada 2025., ( umjesto od 17. ožujka 2022.) do isplate.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj: Pn-37/2022-43, od 16. listopada 2025., u točki I. izreke presuđeno je da su prvo tuženik JČ i drugo tuženik Vugrovec gradnja j.d.o.o., dužni tužitelju NČ na ime naknade štete solidarno platiti iznos od 4.702,50 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 17. ožujka 2022. do isplate.

1.1. U točki II. izreke naloženo je tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 1.935,00 eura zajedno sa zateznom kamatom od 16. rujna 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Protiv presude žalbu su uložili tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, sa prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijana presuda preinači na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Tuženici smatraju da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koje sadrži su proturječni sadržaju isprava i zapisnika danih u postupku.

2.2. U sadržaju žalbe glede pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava tužitelji smatraju kako je ostao neobrazložen zaključak da postoji pravo stanovanja OČ u prostoru koji uopće nije namijenjen stanovanju nego obavljanju gospodarske djelatnosti i koji je opremljen opremom za kafić, bez stvari namijenjenih stanovanju. Ostalo je neobrazloženo i zašto su odbijeni dokazni prijedlozi za saslušanje svjedoka koji su bili prisutni prilikom dolaska u poslovni prostor, te koji su evidentno imali neposredna saznanja o tome kako je prostor izgledao prije dolaska tužitelja, kao i da se utvrdi vrijednost stvari prije nastanka štetnog događaja, odnosno vrijednost ostataka stvari nakon nastanka štete.

2.3. Pogrešnim se smatra i odluka o početku tijeka zatezne kamate jer se radi o imovinskoj nerepariranoj šteti, u kojem slučaju pravo na zakonske zatezne kamate teče tek od dana presuđenja.

2.4. Posebno se elaborira stav prvostupanjskog suda da OČ nije bio ovlašten ovlastiti drugo tuženika na stupanje u prostor i izvođenje radova bez suglasnosti vlasnika nekretnine, što je suprotno sadržaju prava plodouživanja opisanom u čl. 203. i 204. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i stav da OČ nije mogao prvo tuženika opunomoćiti za zastupanje u pravnim poslovima jer da prvo tuženik nije odvjetnik, niti srodnik u po krvi u ravnoj liniji, brat, sestra ili bračni drug. Pogrešnim se smatra i stav da nije nastupila zastara potraživanja za povećani dio tužbenog zahtjeva.

2.5. U žalbi se osporava i odluka o troškovima postupka jer je zbog pogrešne odluke o glavnoj stvari pogrešna i odluka o troškovima postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. u svezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP), te tom prilikom nije našao da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede parničnog postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo materijalno pravo glede odluke o glavnoj stvari, ali ga je dijelom pogrešno primijenio glede odluke o početku tijeka zatezne kamate.

5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

6. Predmet ovoga postupka je zahtjev tužitelja prema tuženicima radi naknade štete na njegovom objektu u visini od 4.702,50 eura.

7. U postupku nije sporno:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica], Nad Hrastina u Kipiš ukupne površine 1903 m2, zgrada 141 m2, oranica 895 m2, kuća br.29a 87 m2,dvorište 673 m2, kuća nad Hrastina u Kipiš 107 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u [adresa] na adresi [adresa].

- da je OČ, u vrijeme nastanka štete bio uknjižen kao nositelj prava plodouživanja na 568/1903 dijela navedene nekretnine, koje uživanje u naravi predstavlja tri prostorije u prizemlju kuće i terase od 168 m2 i dvorište od 400 m2, a što proizlazi iz C lista izvatka iz BZP za k. o. [katastarska općina].

- da je OČ otac tužitelja, zastupan po punomoćniku prvo tuženiku JČ s drugo tuženik Vugrovec gradanja j.d.o.o., zaključio Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Klokočevcu 29A, prizemlje, a koji je ovjeren kod javnog bilježnika Milke Čergar u Sesvetama broj OV-5339/2021 14. svibnja 2021., za potrebe obavljanja ugostiteljske djelatnosti te eventualno za korištenje parkirališta i daljnjeg upravljanja prostorom, za iznos zakupnine od 500,00 kuna.

- da je 7. lipnja 2021. prvo tuženik odvijačem odvio šarafe na aluminijskom prozoru na terasi, otvorio ga, ušao u unutrašnjost te pajserom nasilno otvorio drvena vrata.

-da je tužitelj presudom u predmetu poslovni broj K-85/22 od 24. veljače 2023. oslobođen optužbe da bi 7. lipnja 2021. prijetio prvo tuženiku .

8. U prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku sporni su aktivna legitimaciju tužitelja, pasivna legitimaciju tuženika, nastanak štetnog događaja, odgovornost prvo i drugo tuženika za štetu, osnova i visina zahtjeva, te zastara povećanog dijela tužbenog zahtjeva.

9. Pravni okvir spora pravilno je postavio prvostupanjski sud pozivajući se na odredbu članka 203. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZV-a), kojima je propisano:

1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.

(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje.

(3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima.

(5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja.

(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.

10. Iako je po mišljenju drugostupanjskog suda prvostupanjski sud u razlozima presude nepotrebno suzio ovlaštenja nositelja prava plodouživanja, pravilno je zaključio da je prvo tuženik prekoračio svoje ovlasti kada je kao ovlaštena osoba drugo tuženika temeljem ugovora o zakupu s plodouživateljem OČ Kižlinom nasilno ušao u objekt i pri tome počinio štetu.

10.1. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da nositelj prava plodouživanja OČ nije tužitelje uveo u posjed jer ni sam nije bio u posjedu nekretnine budući je ključeve objekta imao tužitelj. U tom pravcu OČ dao je i izjavu ovjerenu po javnom bilježniku Bori Bubnjiću, kojom izjavljuje kako su društvo Vugrovec gradnja d.o.o., Sesvete i direktor JČ bili upoznati s činjenicom da je upravo tužitelj u nesmetanom posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica], u naravi Nad Hrastina u Kipiš ukupne površine 1903 m2, zgrada 141 m2, oranica 895 m2, kuća br.29a 87 m2,dvorište 673 m2, kuća nad Hrastina u Kipiš 107 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da je u međuvremenu brisano pravo plodouživanja iz zemljišnih knjiga kao teret na predmetnoj nekretnini.

10.2. Stoga i drugostupanjski sud smatra da je prvo tuženik iako svjestan da nositelj prava plodouživanja nije u posjedu dijela objekta na kojem je uknjiženo njegovo pravo, nasilno ušao u prostor u vlasništvu tužitelja i tom prilikom počinio mu štetu.

11. Glede aktivne legitimacije tužitelja u ovom postupku, tužitelj kao vlasnik stvari na kojoj je nastala šteta, aktivno je legitimiran za podnošenje tužbe.

12. Pasivna legitimacija u odnosu na prvo tuženika JČ proizlazi iz činjenice da je on osobno počinio štetu nasilnim ulaskom u sporni prostor. S druge strane odgovornost drugo tuženika proizlazi iz činjenice da je ugovor o zakupu sklopljen u korist drugo tuženika Vugrovec gradnja j.d.o.o., i da je prvo tuženik kao vlasnik drugo tuženika štetnu radnju počinio u ime drugo tuženika.

13. Što se tiče dinamike štetnog događaja ona je utvrđena kroz dokumentaciju Policijske postaja Samobor koja je zabilježila događaj po prijavi supruge tužitelja, a djelatnici policije utvrdili su prvo tuženik JČ i CČ nasilno ušli u objekt. Zabilježeno je i da je 7. lipnja 2021. došlo je do verbalnog obračuna između tužitelja i prvo tuženika JČ na nekretnini tužitelja. Prvo tuženik ni ne spori da je nasilno ušao u prostor i smatra da je imao pravo ući u poslovni prostor temeljem punomoći koju mu je izdao OČ kao ovlaštenik prava plodouživanja, i temeljem Ugovora sklopljenim s tvrtkom Vugrovec gradnja j.d.o.o., kojemu je direktor njegova supruga.

14. Odredbom članka 1046. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05. i 41/08 i 78/15, 78/15 dalje u tekstu ZOO-a), propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), a odredbom članka 1085. st. 3. ZOO-a propisano je da kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

15. Visina štete utvrđena je na osnovu provedenog očevida na licu mjesta uz nazočnost građevinskog vještaka EČĆ, te njezinog pisanog nalaza i mišljenja.

15.1. Vještak je u svom nalazu i mišljenju navela da je šteta nastala u prizemnom dijelu objekta koji je bio u funkciji poslovnog prostora na adresi [adresa]., koji izgleda kao dograđena zatvorena drvena terasa. Oštećenja su vidljiva na vanjskoj i unutarnjoj stolariji, a prema pretpostavci nastala su fizičkim djelovanjem, a odnose se na oštećenu vanjsku aluminijsku stolariju i to: dvokrilna ulazna vrata, jednokrilni aluminijski prozor, aluminijsku žaluzinu, te drvenu stolariju i to drvena hrastova vrata. Popravak štete obuhvaća nabavu, materijala, izradu novih okvira, transport, dovoz, kvalitetnu ugradnju uz potrebnu opremu te čišćenje gradilišta i odvoz kompletne šute, te vještak utvrđuje da ukupna imovinska šteta iznosi 4.702,50 eura.

15.2. Povodom prigovora tuženika vještak je ponovila da elementi oštećene stolarije moraju zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterije, te uništeno ili oštećeno nije moguće razgraničiti, te je isto potrebno zamijeniti u cijelosti jer popravak kod ovakvih oštećenja nije moguć, a da pritom budu zadovoljeni gore navedeni kriteriji. Isto je vještak ponovila i na ročištu održanom 8. srpnja 2025. uz dodatna pojašnjenja.16. Drugostupanjski sud kao i prvostupanjski sud, prihvaća nalaz vještaka kao stručan i detaljno obrazložen, pa je pravilno prvostupanjski sud na tom nalazu temeljio svoju odluku glede visine štete, i prihvatio tužbeni zahtjev u visini od 4.702,50 eura.

16. Što se tiče početka tijeka zatezne kamate, u pravu su tuženici kada u žalbi navode da se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti koja je dosuđena prema cijenama u vrijeme presuđenja, pa u tom slučaju zatezne kamate teku od presuđenja. Zbog toga je djelomično prihvaćena žalba tuženika i preinačena presuda u točki I. izreke glede početka tijeka zatezne kamate.

17. Neosnovan je prigovor tuženika da je nastupila zastara glede povećanog dijela tužbenog zahtjeva, budući se povećanje odnosi na potraživanje iz iste činjenične osnove i posljedica je povećanja cijena u odnosu na vrijeme štetnog događaja.

18. Nije osnovana žalbe tužitelja glede odluke o troškovima postupka, jer djelomično preinačena odluka o kamatama kao sporednom potraživanju nije utjecala na uspjeh stranaka u postupku. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. st. 1. i članka 155. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

18.1. Analizom priznatih troškova postupka drugostupanjski sud smatra da tužitelj opravdano potražuje troškove postupka po osnovi zastupanja po punomoćniku, te trošak vještačenja i sudskih pristojbi u ukupnom iznosu od 1.935,00 eura.

19. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, presuđeno je kao u izreci ove presude.

U Požegi 2. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić