REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-398/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice iza pok. TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mladen Jurić, odvjetnik u Osijeku, protiv protivnika osiguranja ĆĐM, kao vl. obrta za ugostiteljstvo [obrt] [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Margareta Krivić, odvjetnica u Osijeku, radi privremene mjere, odlučujući o reviziji predlagatelja osiguranja protiv dijela rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-554/2024-2 od 21. studenog 2024., kojim je ukinuto rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalna službe u Našicama, poslovni broj Ovr-1300/2024-2 od 29. listopada 2024., na sjednici održanoj 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Revizija predlagatelja osiguranja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskim rješenjem citiranim u uvodu ove odluke, t. I., potvrđena je odluka prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je određena privremena mjera osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine, radi osiguranja novčane tražbine, dok je, t. II. izreke, ukinuta odluka prvostupanjskog suda (bez vraćanja na ponovni postupak) u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka predlagatelja osiguranja povodom određene privremene mjere osiguranja (t. IV . izreke prvostupanjske odluke) te u dijelu u kojem je određena privremena mjera radi osiguranja troškova postupka osiguranja (dio pod t. I. izreke prvostupanjske odluke).

2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-4869/2025-2 od 14. siječnja 2026. predlagatelju osiguranja dopušteno je podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja u dijelu pod t. II. izreke zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Da li predlagatelju osiguranja, u situaciji kada mimo parničnog postupka podnese sudu prijedlog za određivanje privremene mjere koji sud i prihvati te odredi predloženu privremenu mjeru, pripada pravo na nadoknadu troškova postupka osiguranja od protivnika osiguranja?“.

3. Postupajući po navedenom dopuštenju, predlagatelj osiguranja izjavio je reviziju zbog tog pravnog pitanja, prema odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u svezi odredbe 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. i 6/24. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: OZ) i čl. 290. st. 1. OZ, te u svezi čl. 400. ZPP. Predlaže preinačiti ili ukinuti pobijanu odluku i predmet vrati ti na ponovni postupak. Zahtijeva troškove postupka u povodu revizije.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija nije osnovana.

6. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. ZPP, a u svezi čl. 400. ZPP, revizijski sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo radi pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7.1. Prvostupanjski sud je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 357.500,00 eura s pripadajućim kamatama i radi troškova postupka osiguranja odredio privremenu mjeru zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina suvlasništvo protivnika osiguranja i odredio je da je protivnica osiguranja dužna predlagatelju osiguranja naknaditi trošak postupka u iznosu od 6.722,00 eura, u roku od osam dana. U obrazloženju odluke o troškovima postupka rečeno je „protivnica osiguranja dužna je predlagatelju osiguranja naknaditi trošak postupka i to za sastav prijedloga s PDV-om iznos od 6.722,00 eur (Tbr. 11 toč. 1 Tarife o nagradama i naknadi za rad troškova odvjetnika, N.N.138/23)…“

7.2. Drugostupanjski sud je svoju odluku vezano za troškove tog postupka obrazložio na način „Predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog za određivanje privremene mjere u sklopu parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P -302/2024 (pri čemu je irelevantno što je prvostupanjski sud navedenom prijedlogu dodijelio zasebni poslovni broj), pa će se o njegovom zahtjevu za naknadom troškova nastalih povodom prijedloga za određivanje privremene mjere odučiti prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka jer je riječ o jedinstvenom postupku. Stoga nije bio osnove da prvostupanjski sud zasebno odlučuje o navedenom trošku …“ 7.3. Revizijom se osporava da bi privremena mjera bila podnesena unutar parničnog postupka te se osporava pravni pristup drugostupanjskog suda vezano za odluku o trošku postupka, pozivom na odredbu čl. 14. OZ. Ističe se i to da predlagatelj ne može u parničnom postupku s uspjehom ostvariti trošak postupka osiguranja, jer da je isti nastao u posebnom postupku.

8. Prema odredbi čl. 151. st. 1. ZPP parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka.

9. Iz sadržaja obje nižestupanjske odluke razvidno je da je prijedlog za osiguranje privremenom mjerom podnesen nakon podnošenja tužbe, dakle, nakon pokretanja postupka, točnije i nakon što je parnica počela teći.

10. Dakle, radi se o prijedlogu za određivanje privremene mjere osiguranja tražbine predloženom tijekom parničnog postupka.

11.1. Ovršni zakon u odredbi čl. 340. regulira pitanje mjesne nadležnosti kod odlučivanja o privremenoj mjeri na način da razlikuje je li se radi o odlučivanju o prijedlogu za privremenu mjeru osiguranja prije pokretanja parničnoga ili kojega drugoga sudskog postupka o tražbini koja se osigurava (st. 1.) ili nakon pokretanja tog postupka (st. 2.) - kao što je ovdje slučaj, te se određuje mjesna nadležnost suda pred kojim je postupak pokrenut.

11.2. U odredbi čl. 341. OZ je određeno:

„(1) Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

(2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.“

11.3. U odredbi čl. 342. st. 1. OZ reguliran je sadržaj rješenja o određivanju privremene mjere na način:

„U rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o određivanju sredstava i predmeta ovrhe u rješenju o ovrsi.“, te je u stavku 3. određeno da rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi.

11.4. Pored toga u Općim odredbama Dio treći Glave dvadeset sedme Ovršnog zakona određeno je da se na osiguranje tražbina prema tom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

11.5. Pitanje troškova postupka u Ovršnom Zakonu regulirano je u Osnovnim odredbama Dio prvi glava prva odredba čl. 14., te je u st. 1. OZ određeno prethodno snašanje troškova po predlagatelju osiguranja, zatim su propisane posljedice ne predujmljivanja-st. 2., u st. 4. određeno je da je protivnik osiguranja dužan predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za osiguranje, u st. 6. određen je rok za podnošenje zahtjeva za naknadom troškova računajući od dana završetka postupka (30 dana), st. 7. određeno je da „O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.“, dakle ta odredba se ne odnosi na postupke osiguranja a kako druge odredbe tog članka propisuju, dok st. 8. regulira određivanje ovrhe za troškove tako da je propisano da ako predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje zahtijeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtijeva naknadu i njihov ukupni obračun.

11.6. Odredba čl. 10 st. 2. OZ određuje sastav suda na način „ Ako se o … osiguranju nekih tražbina odlučuje u parničnom, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak.“

11.7. Sudski poslovnik ("Narodne novine" br. 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22., 12/23., 122/23., 55/24., 136/24., 20/26., - dalje: SP) u čl. 212. određuje da u upisnik Ovr i Ovrv općinski i trgovački sudovi upisuju predmete ovrhe i osiguranja povodom prijedloga za ovrhu i osiguranje (osim prema čl. 247. st. 1. predmeti koji se upisuju u upisnik R1 trgovačkih sudova) te je u čl. 122. st. 2. SP određeno da će se u parničnom postupku prvenstveno uzimati u rad …. i prijedlozi za izdavanje privremenih i prethodnih mjera.

12.1. Postupak u kojem se donosi privremena mjera postupak je osiguranja, a sastoji se od stadija određivanja osiguranja i stadija provedbe osiguranja. Sam postupak osiguranja se može inicirati prije, tijekom, a i nakon završetka sudskih postupaka, pa tako i parničnog. Osnovna svrha privremene mjere osiguranja je sprječavanje štetnih posljedica koje za vjerovnika mogu nastati zbog nemogućnosti provedbe ovrhe njegove tražbine. Stoga je moguće da je istovremeno s parničnim postupkom podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere s ciljem zaštite prava u parničnom postupku. (U određenim postupcima sud može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak osiguranja/odrediti mjeru, kad je to zakonom izrijekom određeno).

12.2. Slijedom citiranih odredbi za zaključiti je da nije isključeno da se „mimo parničnog postupka“ vodi postupak radi osiguranja privremenom mjerom, kao ni obrnuto.

13.1. S obzirom na navedeno, kada je pokrenut parnični postupak i predloženo je donošenje privremene mjere osiguranja moguće je da se povodom tog prijedloga osnuje spis oznakom upisnika Ovrv, što je i svrsishodno s aspekta provedbe same mjere osiguranja.

13.2. Postupak povodom privremene mjere osiguranja tražbine je zaseban postupak, ali to ne znači da se za trajanja parničnog postupka ne može podnijeti prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja unutar istog parničnog, glavnog, postupka u kojem se odlučuje o samoj tražbini. Citirana odredba čl. 341. st. 2. OZ određuje atrakciju nadležnosti nakon pokretanja glavnog postupka, tako da je nadležan sud pred kojim se vodi taj postupak i ratio te odredbe je da će sud pred kojim se vodi glavni postupak lakše utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere u postupku osiguranja. Time je postupak za odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere osiguranja jedan zaseban, incidentalni postupak, unutar parničnog postupka.

14. Odgovor na samo pitanje, kako je koncipirano, sadržan je u odredbi u čl. 14. st. 4. OZ. Međutim ovaj sud cijeni da se pitanjem pita – kada prijedlog za privremenu mjeru osiguranja nije podnesen unutar započetog parničnog postupka, na parnični spis, već je zasebno podnesen, tako da je osnovan poseban spis (u upisniku Ovr - Ovrv), je li se odluka o naknadi troškova donosi isključivo u tom postupku.

15. Činjenica da prijedlog za privremenu mjeru radi osiguranja tražbine o čijoj osnovanosti se odlučuje u pokrenutom parničnom postupku nije podnesen na osnovani parnični spis povodom tužbe za tu tražbinu, već je podnesen zasebno, zbog čega je osnovan spis u upisniku „Ovr“ nema za posljedicu dvojaki pravni režim, jer su postupovna (i materijalno pravna) pravila odlučivanja o tom prijedlogu identična, primjenjuju se pravila Ovršnog zakona, a uz supsidijarnu primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku sukladno odredbi čl. 12. OZ. Razlika je poslovnička, je li se osniva spis ili se na osnovani „P“ spis stavlja oznaka „privremena mjera“.

16. Stoga valja odgovoriti na pitanje iz revizije:

Kada je podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja tražbine u odnosu na koju je podnesena tužba i vodi se glavni, parnični postupak, o naknadi troškova postupka tog prijedloga moguće je odlučiti u konačnoj odluci u parničnom postupku, jer se radi o izdacima iz čl. 151. st. 1. ZPP (izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka), a razlozi svrsishodnosti i smisla samog tog prijedloga upućuju da nema zapreka takvom odlučivanju.

17. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je, na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP, reviziju odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 2. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug