Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-240/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Zoranu Skelinu, odvjetniku u [adresa], 2. VK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zoranu Skelinu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženice EKF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Splitu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-4987/2023-21 od 2. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru , poslovni broj P-4987/2023-21 od 2. svibnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O trošku žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„1.Nalaže se brisanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2032 k. o. [katastarska općina] sa imena tužene HRABAR ALENA MILAGROS MLT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2032 k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice pod 1/ za ½ dijela cjeline i ime tužiteljice pod 2/ za ½ dijela cjeline.
2.Dužna je tužena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljicama troškove parničnog postupka u iznosu od 2.279,63 eura.“
2. Protiv navedene presude žali se tuženica iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troška žalbenog postupka, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP te u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju ukazuje tuženica jer nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni i nedostatni, slijedom čega istu nije moguće ispitati, a uslijed navedenog je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljica kojim traže brisanje prava vlasništva na nekretnini opisanoj kao u izreci s imena tuženice uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljica, svake u ½ dijela te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.
7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude su utvrđene sljedeće činjenice:
- da je uvidom u spis suda prvog stupnja posl. br. P-1539/2019-3 utvrđeno kako je 26. travnja 2019. donesena presuda kojom je naloženo brisanje prava vlasništva s imena GK, pok. GK na čest. zem. [katastarska čestica] ZU2032 K. O. [katastarska općina] na ime tužiteljica EK i NK, svake za ½ dijela (u odnosu na tužiteljicu pod ad 3. EK umanjeno za već presuđeni dio od 1710/21120 dijela presudom ovog suda posl. br. P-6761/15 od 31. svibnja 2015. koja je potvrđena odlukom Županijskog suda u Splitu od 21. rujna 2017. posl. br. Gž- 1753/2017),
- da je prednik tužene (njen djed) MK pok. GK tijekom trajanja postupka povodom njegove tužbe za predmetne čest zem. započet kao P -248/99, P-22/07, P- 341/12, P-439/14, P-6761/15, P-5143/17, P5672/18 do P-1539/19, sa svojim sinom, to jest ocem tužene JK sačinio ugovor o darovanju dana 16. rujna 2013., kojim je predmetne čest. zem. darovao istom a uz činjenicu da je još 1. travnja 2003.,
- da je temeljem Rješenja suda pod posl. br. P-248/99 od 20. veljače 2003. upisana zabilježba spora po prijedlogu tuženih (ovdje tužiteljica),
- da je u ostavinskom postupku iza smrti oca tužene JK koji je vođen kod Javnog bilježnika Petra Žanko u [adresa] pod posl. br. O-2960/2018 UPP/OS Split- 104/18 tužena proglašena nasljednikom JK i na predmetnim nekretninama.
8. Temeljem prethodnog utvrđenja, sud prvog stupnja zaključuje kako je uvidom u spis poslovni broj P-1539/19 utvrdio da je pravomoćnim presudama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P-6761/2015 i P-1539/2019, utvrđeno da su tužiteljice pravo vlasništva osobno i preko svojih prednika stekle temeljem odluke suda i temeljem Zakona, a osnova stjecanja je dosjelost, slijedom čega je sukladno članku 126. stavak 2. ZV i članka 130. stavak 1. ZV prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan.
9. Pravilnost i zakonitost pobijane presude se po stavu ovog suda za sada ne može ispitati jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni, nejasni su i nedostatni.
10. Naime, obzirom na činjenične navode tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev kojim se zahtijeva brisanje prava vlasništva na nekretninama naznačenim kao u izreci sa imena tuženice uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljica, svake u ½ dijela, radi se o brisovnoj tužbi.
11. Člankom 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 - dalje: ZZK) propisano je da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišno knjižnog stanja (dalje: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drugačije određeno.
12. Stavkom 2. članka 150. ZZK određeno je da se brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim:
- ako je nositelj knjižnoga prava iz st. 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno,
- ako je nositelj knjižnoga prava iz st. 1. čl. 150. ZZK kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena.
13. Stavkom 3. čl. 150. ZZK propisano je da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora, s time da tko ishodi zabilježbu brisovne tužbe, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba.
14. Prema pravilima o brisovnoj tužbi iz čl. 150. ZZK u vezi s odredbom čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV), nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanom, odnosno neistinitom uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati.
15. Prije svega je potrebno kazati kako je tuženica u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude prigovorila aktivnoj i pasivnoj legitimaciji, nedostatku pravnog interesa tužiteljica za podnošenje predmetne tužbe te istaknula i prigovor prekluzije.
16. Sud prvog stupnja je u t. 9. obrazloženja naveo kako je, obzirom na istaknute prigovore izvršio uvid u spis suda prvog stupnja poslovni broj P -1539/2019. te je u nastavku obrazloženja (od t. 20. do t. 24. obrazloženja) naveo kronologiju tijeka postupka u tom predmetu, međutim, nakon toga nije analizirao niti ocijenio da li su i na koji način utvrđenja u tom postupku od utjecaja na iznesene prigovore, niti je o iznesenim prigovorima dao ijedan razlog u obrazloženju pobijane presude.
17. Nadalje, osnovano žalitelj ukazuje na proturječnost obrazloženja kada sud prvog stupnja zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan jer je utvrđeno kako su tužiteljice vlasništvo predmetnih nekretnina stekle osobno i preko pravnih prednika na temelju odluke suda i na temelju zakona, a da je osnova stjecanja dosjelost.
18. Prema odredbi članka 114. stavak 1. ZV vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a prema odredbi stavka 2. toga članka – na temelju stavka 1. istog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
19. Naime, stjecanje prava vlasništva na temelju odluke suda (čl. 126. ZV) i na temelju zakona (čl. 129. ZV) su dva različita načina stjecanja vlasništva na nekretninama.
20. Osim toga, obzirom na stanje spisa, u konkretnom slučaju se ne bi radilo o stjecanju vlasništva na nekretninama na temelju odluke suda jer se vlasništvo odlukom suda ili druge javne vlasti stječe na temelju odluke o dosudi, razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina, rješenjem o izvlaštenju, komasacijom, što u predmetnom sporu nije slučaj.
21. S druge strane, sud prvog stupnja navodi kako je osnova stjecanja vlasništva dosjelost, što bi značilo da bi se radilo o stjecanju na temelju zakona za što moraju biti ispunjene zakonom propisane pretpostavke i to kumulativno, a odluka suda predstavlja samo deklaratornu odluku da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona.
22. Stoga su razlozi suda prvog stupnja izneseni u obrazloženju pobijane presude proturječni, čime je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.
23. U odnosu na utvrđenje suda prvog stupnja o nedopuštenoj pobudi prilikom sklapanja Darovnog ugovora od 16. rujna 2013. kao razlogu ništetnosti valja kazati kako je sud dužan ispitivati ništetnost po službenoj dužnosti, međutim u okviru istaknutih činjenica u tužbi ili tijekom postupka, što je u konkretnom predmetu izostalo jer se tužiteljica u činjeničnim navodima na ništetnost ne poziva.
24. Stoga je valjalo pobijanu presudu ukinuti na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u nastavku kojeg će se otkloniti nepravilnosti na koje je ukazano ovom odlukom, a koje su dovele do istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka te će u novoj odluci dati jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama istaknutim u obrazloženju ove odluke , a po potrebi će razmotriti i ostale žalbene razloge žalitelja.
25. Također će odlučiti o cjelokupnim troškovima parničnog postupka uključujući i trošak žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Zagrebu 2. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović
