Poslovni broj: 11 Gž Ovr-487/2023-2

 

 

Poslovni broj: 11 Gž Ovr-487/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice D. K. iz N. G., OIB:..., zastupane po punomoćnicima (odvjetnicima) iz ZOU J. B. i D. J. u N. G., protiv ovršenika R. A. d.o.o., V. OIB:... (u zemljišnim knjigama upisan kao R. A. d.o.o., Z.), zastupanog po punomoćniku S. J., odvjetniku u R., radi ovrhe na nekretnini, povodom žalbe ovršenika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Ovr-284/2022-34 od 28. kolovoza 2023., dana 16. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Ovr-284/2022-34 od 28. kolovoza 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

 

"I Odbacuje se žalba nakon proteka roka od 7. listopada 2022. ovršenika R. A. d.o.o., V., OIB:..., kao nedopuštena.

 

II Odbija se prijedlog ovršenika R. A. d.o.o., V. OIB:... sa zahtjevom za odgodu ovrhe radi naplate potraživanja ovrhovoditeljice D. K. iz N. G., OIB:..., kao neosnovan."

 

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom ovršenik pobija rješenje i navodi da to čini iz svih zakonom dopuštenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica smatra da su neosnovani svi navodi žalbe ovršenika. Predlaže da se žalba odbaci, podredno odbije i potvrdi pobijano rješenje.

 

3.1. U odnosu na prijedlog ovrhovoditeljice da ju nadležni županijski sud koji će odlučivati o žalbi ovršenika pozove na sjednicu vijeća, sukladno odredbi čl. 362. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), valja kratko reći da je takav prijedlog neprovediv obzirom da prema odredbi čl. 10. st. 1. Ovršnog zakona (NN br. 112/12; 25/13; 93/14; 55/16 - odluka US RH; 73/17; 131/20 i 114/22; dalje: OZ) ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac (osim ako tim Zakonom nije određeno da postupak vodi i odluke donosi javni bilježnik).

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Uvodno ovaj sud napominje da je u ranijem stadiju postupka rješenjem poslovni broj: Gž Ovr-680/2022-2 od 2. siječnja 2023. ukinuo rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Ovr-284/2022-27 od 15. studenog 2022. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U uputi je ovaj sud naveo da će u nastavku postupka prvostupanjski sud ponovno odlučiti jesu li na strani ovršenika ostvarene pretpostavke za podnošenje žalbe nakon proteka roka, kao i opravdanost prijedloga za odgodu ovrhe, imajući u vidu utvrđenja iz drugostupanjskog rješenja.

 

6. Ispitujući sada doneseno prvostupanjsko rješenje, ovaj sud utvrđuje da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju sadržajem žalbe upućuje ovršenik, jer rješenje nije opterećeno nedostacima zbog kojih bi ovaj sud u žalbenom stadiju postupka bio onemogućen ispitati njegovu pravilnost i zakonitost.

 

6.1. Prema odredbi čl. 21. st. 1. OZ-a u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

 

7. Međutim, zbog (ponovljenog) pogrešnog pravnog pristupa institutu žalbe nakon proteka roka i prigovoru prijeboja te posljedično odgodi ovrhe, ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se ovršenik također poziva u žalbi.

 

8. Nakon što je opširno reproducirao navode stranaka prvostupanjski sud se u toč. 7. obrazloženja poziva na odredbu čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a i smatra da ovršenik može istaknuti prigovor da je tražbina iz ovršnog naslova prestala prijebojem (na osnovi kompenzacijske izjave) do kojeg je došlo u vremenskom razdoblju od donošenja ovršnog naslova pa do pokretanja ovršnog postupka. Sud navodi da je ovršenik izjavu o prijeboju prvi puta istaknuo u ovom ovršnom postupku, a da je procesnopravni prigovor prijeboja ograničen na parnični postupak i ne može se s uspjehom isticati tek u ovršnom postupku, tim više što ne postoji tražbina ovršenika prema ovrhovoditeljici koja bi se stavila u prijeboj. Kako je procesnopravni prigovor prijeboja ograničen na parnični postupak i ne može se s uspjehom isticati tek u ovršnom postupku, zaključak je suda da se neovisno o tvrdnjama ovršenika ne radi se o žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a. Sud odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe jer je zaključio da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio samo onu štetu koja je nužno posljedica ovrhe, a nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta čiji nastanak ovršenik mora učiniti vjerojatnim kada predlaže odgodu ovrhe ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, već u pitanju mora biti vjerojatnost štete u većem opsegu. Sud dodaje da je nedvojbeno da bi ovršenik provedbom ovrhe (riječ je o ovrsi na nekretnini ovršenika: opaska ovoga suda) pretrpio štetu jer je takav postupak po samom karakteru tegoban za ovršenika, ali je ovrha ujedno nužna kako bi se ostvarila tražbina iz ovršne isprave.

 

9. Osnovano se ovršenik u žalbi poziva na okolnost da je svoju žalbu nakon proteka roka podnio na temelju čl. 53. OZ-a zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a jer da je tražbina ovrhovoditeljice koja je predmet ovog ovršnog postupka prestala (prijebojem) na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada ju ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava te nakon proteka roka za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Ovršenik tvrdi da je izjavu o prijeboju dostavio ovrhovoditeljici 23. rujna 2022. i u tom kontekstu se poziva na odredbu čl. 196. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05; 41/08; 125/11; 78/15; 29/18 i 126/21; dalje: ZOO) prema kojoj prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to nego izjavom o prijeboju. Zaključno, tvrdi da je činjenicu prestanka ovrhovoditeljičine tražbine prijebojem mogao istaknuti tek 23. rujna 2022. ili kasnije, dok mu je rok za izjavljivanje žalbe protiv rješenja o ovrsi istekao tijekom svibnja 2022.

 

9.1. Sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9.-11. tog Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv tog rješenja, a prema st. 2. istog članka žalba iz st. 2. istog članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka.

 

9.2. Navodom žalbe da je izjavu o prijeboju dostavio ovrhovoditeljici 23. rujna 2022. (tuženik uz žalbu dostavlja izjavu o prijeboju i potvrdu o primitku izjave - list 87. do 89. prvostupanjskog spisa), u kojem kontekstu se poziva na odredbu čl. 196. st. 1. ZOO-a prema kojoj prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to nego izjavom o prijeboju, dakle tvrdnjom o građanskopravnom prijebojem, prema kojem dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika pod pretpostavkama iz čl. 195. ZOO-a, ovršenik je doveo u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da je ovršenik podnio procesnopravni prigovor radi prijeboja (a ne da je izvršio građanskopravni prijeboj). Naime, povodom procesnopravnog prigovora prijeboja doista odlučuje sud u parničnom postupku, ali o takvom prijeboju u parničnom postupku govorimo u situaciji kada tuženik tvrdi da prijeboj nije nastao jer on kao dužnik nije dao izjavu o prijeboju u smislu odredbe čl. 196. ZOO-a. Međutim, u konkretnoj situaciji ovršenik izričito tvrdi da je dao izjavu o prijeboju koju je dostavio ovrhovoditeljici (vjerovnici). 

 

9.3. Zbog pogrešnog pravnog pristupa institutu prijeboja prvostupanjski sud je propustio utvrditi je li ovršenik žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a na kojeg se poziva tvrdnjom da je tražbina ovrhovoditeljice prestala prijebojem, mogao istaknuti već tijekom roka za podnošenje žalbe protiv rješenja o ovrsi, pa je činjenično stanje u ovom dijelu ostalo neutvrđeno.

 

9.4. Nastavno, činjenično stanje nije utvrđeno niti u dijelu u kojem je prvostupanjski sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, obzirom da sud vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete nije ocijenio u korelaciji s eventualnom činjenicom prestanka tražbine ovrhovoditeljice (putem instituta građanskopravnog prijeboja), već je samo naveo da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio štetu, ali da se radi o šteti koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku i da je ovrha nužna kako bi se ostvarila tražbina iz ovršne isprave. Kod donošenja odluke o odbijanju prijedloga za odgodu ovrhe prvostupanjski sud je, izvan svake sumnje, imao u vidu pogrešnu premisu da je ovršenik podnio procesnopravni prigovor radi prijeboja pa vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete nije cijenio u korelaciji s eventualnom činjenicom prestanka tražbine ovrhovoditeljice.

 

10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuto je pobijano rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

11. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ponovno odlučiti jesu li na strani ovršenika ostvarene pretpostavke za podnošenje žalbe nakon proteka roka, kao i opravdanost prijedloga za odgodu ovrhe, imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja. U nastavku postupka prvostupanjski sud će odlučiti i o troškovima postupka.

 

U Varaždinu 16. siječnja 2024.