Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-209/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Penić Lukač, članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Eleonori Katić, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke PP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Pavičiću, odvjetniku iz Splita, radi povratka nezakonito zadržanog djeteta mlt. GP, rođene **.**.2023., zastupane po posebnoj skrbnici EP, djelatnici Centra za posebno skrbništvo Zagreb, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2632/2025-21 od 16. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2632/2025-21 od 16. veljače 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I Odbija se predlagatelj s prijedlogom koji glasi :

"Nalaže se protustranci MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], vratiti nezakonito odvedeno i zadržano dijete mlt. GP, rođenu **.**.2023., u državu

Švicarsku, u roku 15 dana.“

II Određuje se mjera osiguranja koja glasi :

"1. Osobni odnosi oca ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa mlt. GP, odvijat će se dva do tri puta tjedno putem video telefonskih poziva u trajanju od pola sata, u vremenu od 19,00 do 20,00 sati, na način da otac nazove dijete na telefonski broj majke djeteta PP OIB: [osobni identifikacijski broj]".

2. Ova mjera osiguranja određuje se sa trajanjem do pravomoćnog okončanja ovog postupka."

III Odbija se predlagatelj s prijedlogom za donošenje mjere osiguranja određivanja zabrane izvođenja mlt. GP, sa teritorija Republike Hrvatske, kao i s prijedlogom donošenja mjere osiguranja oduzimanja osobnih dokumenata djeteta mlt. GP te njihovu pohranu nadležnom tijelu prebivališta/boravišta djeteta.

IV Nalaže se predlagatelju da protustranci nadoknadi prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu 1.875,00 Eura u roku 15 dana.

V Odbija se predlagatelj sa zahtjevom za naknadu parničnog troška."

2. Protiv točke I. izreke navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 70/19., 80/22. i 114/22. - dalje: ZPP) te predlaže rješenje u pobijanom dijelu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev predlagatelja kao oca, temeljem Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, Haag, 1980. i Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom skrbi, za vraćanje mlt. djeteta stranaka u Švicarsku, a gdje je mlt. GP zajedno sa svojim roditeljima živjela od svog rođenja **.**.2023. do travnja 2025. kada je majka s mlt. djetetom otišla u Trogir, u Republiku Hrvatsku.

5. Između stranaka nije sporno:

- da su stranke bračni drugovi koji su se vjenčali u travnju 2022. te su živjeli u [adresa],

- da se mlt. kćer stranaka GP rodila 14. listopada 2023. u Švicarskoj,

- da je protustranka u travnju 2025. otišla s mlt. GP u [adresa] kod svojih roditelja, te se u svibnju 2025. vratila u Švicarsku bez djeteta kako bi uzela svoje osobne stvari, te je tražila od predlagatelja da potpiše dozvolu da s dijete odjavi iz Švicarske i prijavi u Republici Hrvatskoj, što je predlagatelj odbio.

6. Polazeći od utvrđenja temeljenog na socijalnoj anamnezi Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Trogir :

- da mlt. GP ima samo 2,5 godine te da već posljednjih 10 mjeseci živi u obiteljskoj kući u [adresa] s majkom i njezinom obitelji,

- da se mlt. dijete stranaka nalazi u razvojnoj fazi ranog djetinjstva, koja je izrazito važna za njen emocionalni, govorni i socijalni razvoj, te je u toj dobi izrazito važno ostvariti stabilnu vezu s roditeljem, razviti osjećaj sigurnosti i pripadnosti, razviti govor i čitanje te jasnu rutinu

- da bi povratak mlt. GP u [adresa] uzrokovao psihičku traumu djeteta te ju stavio u znatno nepovoljniji položaj od sadašnjeg života u Republici Hrvatskoj,

- te da postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji, prijetnje i nametljivog ponašanja od strane predlagatelja,

Prvostupanjski sud zaključuje da protustranka ne može u Noelinoj pratnji boraviti u [adresa], da bi vraćanje djeteta u državu rođenja i time njeno odvajanje od majke bilo bi suprotno interesu djeteta, te odbija zahtjev pozivom na odredbu članka 13. st. 1. Haške konvencije.

6. Odredbom članka 13. st. 1. Haaške konvencije je propisano da neovisno o odredbama čl. 12. Konvencije, sudsko ili upravno tijelo države kojoj je zahtjev upućen nije dužno odrediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se protivi njegovom povratku dokaže da:

a. osoba, ustanova ili drugo tijelo koje se brine o osobi djeteta nije uistinu ostvarivalo pravo na skrb u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ili da se već složilo s odvođenjem ili zadržavanjem ili je naknadno pristalo na odvođenje ili zadržavanje; b. postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepodnošljiv položaj.

7. Temeljem provedenih dokaza prvostupanjski je sud zaključio da su ispunjni uvjeti propisni odredbom čl. 13. st.1 b. Haške konvencije jer da bi povratak mlt. GP u [adresa] uzrokovao psihičku traumu djeteta te ju stavio u znatno nepovoljniji položaj od sadašnjeg života u Republici Hrvatskoj.

8. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP) i unutar navoda žalbe ovaj je sud ocijenio osnovanim sadržajno pozivanje predlagatelja na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP.

9. Naime, iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio zahtjev predlagatelja za povratak zajedničkog djeteta stranaka u primjenom izuzetka od obveze vraćanja djeteta (jer postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepodnošljiv položaj) obrazlažući to okolnošću da se dijete od tri godine nalazi u fazi formiranja svoje temeljne osobnosti i snažne emocionalne vezanosti za primarne skrbnike, da dijete još nema emocionalnu stabilnost, te teže podnosi česta odvajanja i česte promjene okoline, te ima potrebu za stalnom primarnom figurom privrženosti, što je u njenom slučaju majka.

10. U konkretnom slučaju, na što osnovano u žalbi ukazuje predlagatelj, činjenica što je mlt. GP emocionalno povezana s majkom te što živi u stabilnoj i poticajnoj okolini u Republici Hrvatskoj, ne znači da su ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 13. st. 1.b. Haške konvencije, odnosno da bi dijete povratkom u Švicarsku bilo izloženo fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili bi na drugi način doveo dijete u nepodnošljiv položaj.

11. U smislu čl. 8. Konvencije, izuzetak od obveze vraćanja djeteta iz čl. 13. st. 1. točke b) Haške konvencije o otmici djece ne obuhvaća sve vrste neugodnosti koje su nužno vezane uz iskustvo povratka već se tiče samo situacija koje nadilaze ono što bi dijete moglo razumno podnijeti (usporedi s X protiv Latvije, navedeno, § 116., i Z protiv Madžarske, br. 9114/16, § 56., presuda od 6. ožujka 2018.).

12. Stoga iznimka "ozbiljna opasnost" mora biti nedvojbeno utvrđena ili se gubi smisao Haške konvencije o otmici djece, ali se pri tom ta iznimka ne može tumačiti preširoko, već opasnost mora biti nepodnošljiva, mora biti vrlo vjerojatna i mora biti usmjerena prema djetetu.

13. Prema standardima koji proizlaze iz prakse Europskog suda za ljudska prava obveza je suda ispitati sve okolnosti slučaja te utvrditi može li povrat djeteta dovesti do narušavanja njegove dobrobiti. Pri tome je važno imati u vidu da je socioekonomski izvještaj, kao i ispitivanje najboljeg interesa djeteta i njegove dobrobiti u postupku radi međunarodne otmice djece vrlo ograničeno te se ne može poistovjetiti s radnjama u meritornim postupcima o roditeljskoj odgovornosti.

14. Slijedom izloženog, osoba koja se protivi povratku djeteta mora predočiti sudu dovoljno dokaza kojima će potkrijepiti navode o postojanju opasnosti, a naročito "ozbiljne opasnosti" u smislu čl. 13.b. Konvencije kao što je to "nasilja u obitelji", a što je u konkretnom slučaju izostalo, a dokazivanje o tome je li se dijete stranaka prilagodilo životu u Republici Hrvatskoj, propisan čl. 12. st. 2. Haške konvencije o otmici djece bi eventualno bio relevantan u slučaju da je predlagatelj svoj zahtjev podnio nakon proteka roka od jedne godine. Međutim, i u tom slučaju sudsko ili upravno tijelo također određuje povratak djeteta, ako se ne dokaže da se dijete zbog proteka vremena prilagodilo novoj sredini (čl. 12. st. 2. Haške konvencije o otmici djece).

15. U skladu s čl. 19. Haške konvencije o otmici djece odluka donesena njezinom primjenom u vezi s povratkom djeteta neće se smatrati meritornom odlukom u bilo kojem pitanju u vezi s pravom na roditeljsku skrb. To pitanje rješavat će se prema mjerodavnom pravu države u koju se dijete vraća. Hitan povratak djeteta osigurava da će o svim meritornim pitanjima vezanim uz dijete odlučivati sud njegova uobičajenog boravišta.

16. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja na temelju čl. 380. toč . 3. ZPP te će sud prvoga stupnja nakon što otkloni nedostatke na koje je ukazano, donijeti novo rješenje uz jasne i valjane razloge, koje će se moći ispitati.

17. Primjenom čl. 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

U Zagrebu, 2. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić