Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5278/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČH, zbog prekršaja iz čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21., 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog ČH, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 24. travnja 2024., broj: Pp-18104/2023, u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog ČH, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 24. travnja 2024., broj: Pp-18104/2023, okrivljeni ČH proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u presudi, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Istom presudom, odlučeno je je okrivljeni dužan naknaditi trošak prvostupanjskog postupka 50,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je podnio žalbu s prijedlogom da se ista usvoji.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da činjenično stanje u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za sada, nije pravilno ni potpuno utvrđeno.

5. Naime, prvostupanjski sud u presudi obrazlaže kako je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio kako su ostvareni svi elementi bića prekršaja za koji se okrivljenik proglašava krivim. Navodi kako je nesporno da oštećena spornog dana nije mogla ući u svoj stan, da su odnosi između nje i okrivljenika već dulje vrijeme poremećeni, a tijekom postupka je utvrđivana nesporna činjenica je li okrivljenik na vrijeme rekao da će promijeniti bravu i iseliti joj stvari ili je to bilo neposredno prije događaja koji je predmet prvostupanjskog postupka, a koje činjenice je sud našao tijekom postupka dokazanim.

5.1. Naime, iako okrivljenik u žalbi ističe kako nije vlasnik stana, činjenica vlasništva predmetne nekretnine, u kojoj je nesporno da je oštećena stanovala, nije bitno obilježje djela pa ju nije ni potrebno utvrđivati. Isto tako, činjenica da je okrivljenik iznajmio oštećenoj stan, ako je zaista on promijenio bravu na stanu u kojem ista živi, dakle ako je on učinio čin ekonomskog nasilja (a to je promjena brave) ne utječe na njegovu krivnju. Međutim, okrivljenik u žalbi ističe kako nije on promijenio bravu, nego njegova majka. S obzirom na to da navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka, prvostupanjski sud je nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada nije utvrdio tko je zapravo promijenio bravu na predmetnom stanu. Naime, ekonomsko nasilje podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine, zabranu ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva, dakle biće djela podrazumijeva da upravo okrivljenik vlastitom radnjom ostvari jedan od propisanih pojavnih oblika ove vrste nasilja i u tome smislu potrebno je nedvojbeno utvrditi je li okrivljenik osoba koja je promijenila bravu kako bi se mogla donijeti pravilna i zakonita odluka. Nepotpunost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda ogleda se u tome što je proglasio okrivljenika krivim za prekršaj za koji se tereti, a da nije nedvojbeno utvrdio činjenicu da je upravo on promijenio bravu, osobito uzevši u obzir da iz do sada izvedenih dokaza postoji proturječje o predmetnoj činjenici.

6. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nije dovoljno kritički promotrio sve provedene dokaze i doveo ih u vezu jednog s drugim, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 2. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja okrivljenika i tužitelja.