Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1181/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CZ, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine" br. 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. listopada 2023., broj: Pp-7267/2023-2, u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. listopada 2023., broj: Pp-7267/2023-2, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. CZ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li
počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žalbom se, u bitnom, ističe da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te da je neupitno došlo do vrijeđanja i omalovažavanja policijskih službenika tijekom njihovog vršenja službe jer je okrivljenik u vidno alkoholiziranom stanju uputio svojem poslodavcu, s kojim je tijekom spornog događaja obavljao telefonski poziv, riječi: „Sjebali su me debili“ pritom neupitno referirajući se na postupanje policijskih službenika koji su ga u tom trenutku privodili, a koje postupanje je razvidno iz Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika te službene zabilješke. Tužitelj u žalbi ističe kako iz toga proizlazi jasan zaključak kako je prekršaj počinjen u vezi s vršenjem njihove službe. Ističe kako je sud trebao od ovlaštenog tužitelja zatražiti da u određenom roku ispravi optužni prijedlog, ako je smatrao da je isti nedostatnog ili manjkavog činjeničnog opisa.
6. Nije u pravu tužitelj navodima žalbe, budući da je prvostupanjski sud pravilno i na zakonu osnovano okrivljenog CZ oslobodio optužbe.
7. Naime, okrivljenom CZ optužbom je stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Činjenični opis djela prekršaja kako ga je opisao tužitelj sadrži samo naznaku da je okrivljenik vrijeđao i omalovažavao policijske službenike i tako da je prilikom telefonskog razgovora sa svojim poslodavcem iste vrijeđao riječima: „Sjebali su me debili“. Pritom nije naznačeno niti ičime konkretizirano da je iste vrijeđao prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, a što je konstitutivno obilježje ovog prekršaja. Irelevantno je naknadno činjenično navođenje takvog protupravnog ponašanja u žalbi jer je tužitelj trebao djelo pravilno činjenično opisati u optužnom prijedlogu kako bi sud po njemu mogao postupiti, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. U tome smislu, nije u pravu tužitelj kada tvrdi da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i to u prvom redu zbog činjenice da se u fazi ispitivanja optužnog prijedloga ne utvrđuje činjenično stanje, već se ispituje optužni akt i ustanovi li se da djelo na način kako je opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj, sud će na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona donijeti presudu kojom se optuženik oslobađa optužbe, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno i učinio. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se u činjeničnom opisu jasno konkretiziraju i opišu sve odlučne činjenice. Ovakav činjenični opis, u kojem nije naznačeno da je okrivljenik vrijeđao policijske službenike prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, nije prekršaj iz razloga jer nedostaje konstitutivan element njegova bića.
7.1. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 161. stavka 6. koji propisuje kako će sud ispitujući optužni prijedlog ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, te u tome smislu nije dužan dostavljati isti na dopunu tužitelju, kako isti sada sugerira u žalbi.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 2. lipnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
