,
Republika Hrvatska
Županijski sud Splitu
Split,Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž-1275/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja AS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mauro Vitasović, odvjetnik u Puli, protiv protivnika osiguranja ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobe djelomično lišene poslovne sposobnosti, koju zastupa skrbnica ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pula – Pola, obje zastupane po punomoćniku Miji Čuliću, odvjetniku u Puli, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao umješača na strani tuženice, zastupanog po punomoćniku Davidu Salaju, odvjetniku u Puli, radi osiguranja privremenom mjerom odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1886/2019-65 od 2. travnja 2025., dana 02. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1886/2019-65 od 2. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Puli poslovni broj P-1886/2019- 10 od 14. listopada 2025. je odlučeno:
„ I Radi osiguranja novčane tražbine tužiteljice u iznosu od 12.608,67 eura (ranije 95.000,00 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama od 26. studenog 2019., te u iznosu od 2.601,80 eura (ranije 19.603,28 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. svibnja 2016. pa do isplate
određuje se privremena mjera
na način da se nalaže bankama u kojima tuženica ŠS, OIB: [osobni identifikacijski broj], ima otvorene bankovne račune i depozite, da tuženici ili trećoj osobi, na temelju naloga tuženice (zastupane po skrbniku ili Hrvatskom zavodu za socijalni rad), uskrate s računa tuženice isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.
II Ova zabrana smatra se provedenom dostavom ovog rješenja tuženici.“ III Nalaže se Financijskoj agenciji dostavu rješenja o privremenoj mjeri svim bankama u kojima tuženica ima otvorene račune.
IV Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Puli-Pola vodi pod poslovnim brojem P-1886/2019, odnosno do drugačije odluke suda.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga dređenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 145/25; dalje ZPP-a). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u korist protivnice osiguranja, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje..
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. U obrazloženju odluke sud prvog stupnja navodi kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje tražbine u iznosu od 95.000,00 kuna ( sada 12.608,67 eura) što da proizlazi iz točke I. sudske nagodbe poslovni broj P -373/07 26. studenog 2009., kao i u iznosu od 19.603,28 kuna ( sada 2.601,80 eura) koji iznos da je ustegnut s računa predlagateljice osiguranja kao ovršenice u ovršnom postupku poslovni broj Ovr-530/2011, koji postupak je pokrenula protivnica osiguranja radi isplate iznosa od 125.000,00 kuna ( sada 16.590,35 eura) koji iznos prema točki VI. nagodbe predstavlja dio kupoprodajne cijene koju bi predlagateljica osiguranja trebala isplatiti protivnici osiguranja, a ova njoj izdati tabularnu ispravu podobnu za stjecaje prava vlasništva na stanu navedenom u nagodbi , a kako nije sporno da je protivnica osiguranja predmetnu nekretninu nakon pokretanja ovršnog postupka prodala trećoj osobi to da predlagateljica osiguranja više nema mogućnosti steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na taj način navedeni iznos protivnica osiguranja da je stekla bez pravne osnove. Nadalje, stav je suda da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim i opasnost jer da unatoč tome što je protivnica osiguranja pokrenula ovršni postupak rad isplate kupoprodajne cijene u iznosu od 125.000,00 kuna po isplati kojeg je predlagateljici osiguranja trebala izdati tabularnu ispravu i prenijeti joj nekretninu u vlasništvo, je istu nekretninu prodala trećoj osobi, a da predlagateljici osiguranja nije vratila ovrhom ustegnuti iznos, niti podmirila njenu tražbinu određenu u sudskoj nagodbi, pri tome protivnica osiguranja osim novčanog iznosa ostvarenog kupoprodajom nema druge imovine, što da upućuje na zaključak da postoji vjerojatnost da će protivnica osiguranja raspolagati novčanim sredstvima ostvarenim kupoprodajom i iste utrošiti, a čime će biti znatno otežano ostvarenje tužiteljičine tražbine, koju je učinila vjerojatnom. Okolnost da je protivnica osiguranja osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti da ne utječe na odluku o privremenoj mjeri, niti ukazuje na nedostatak opasnosti. U nedostatku određivanja mjere da bi bilo očekivano da će skrbnik ili Zavod dati odobrenje za raspolaganje predmetnim novčanim iznosom, a što bi onemogućilo ili znatno otežalo naplatu tražbine tužiteljice, jer da iz navoda Hrvatskog zavoda za socijalni rad isticanih u ovom postupku (kao umješača na strani tuženice) razvidan je stav Zavoda da tuženica nema prema tužiteljici nikakvih novčanih obveza.
5. Žalba je neosnovana.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti prijedloga za određivanje predložene privremene mjere, radi osiguranja novčane tražbine, za svoju odluku sud je dao jasne razloge i rješenje se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, po osnovi članka 365. stavka 2. ZPP, u svezi sa člankom 21. i člankom 50. stavkom 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br.112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ). Odredbe ZPP-a i OZ -a su pravilno primijenjene.
7. Na osiguranje tražbine prema dijelu odredaba OZ-a o osiguranju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, kako je to određeno člankom 290. OZ-a.
8. Pobijanim rješenjem određena je mjera osiguranja radi osiguranja novčane tražbine, u skladu s odredbama OZ-a, navedenim u obrazloženju pobijanog rješenja, a temeljem članka 344. OZ-a.
9. Prema odredbi članka 344. stavka 1. OZ -a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti il i znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
10. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificira se kao subjektivna opasnost što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine. Iz navedenog proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti ( nepovoljno imovinsko stanje protivnika osiguranja i sl.), već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine.
11. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnom svoju novčanu tražbinu prema protivnici osiguranja u iznosu od 12.608,67 eura, te u iznosu od 2.601,80 eura. O tome je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge (točka 10. i 10.1. obrazloženja presude), a koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa radi nepotrebnog ponavljanja upućuje na isti sadržaj. Suprotno žalbenim navodima protivnika osiguranja vjerojatnost tražbine u iznosu od 12.608,67 eura predmetno egzistira što jasno potvrđuje sadržaj sudske nagodbe od 26. studenog 2009. sklopljene pred Općinskim sudom u Puli (točka I.), te isto ne pretpostavlja postojanje kondemnatorne odredbe, kako to pogrešno tumači žalitelj. Isto tako ocjena prvostupanjskog suda glede vjerojatnosti postojanja novčane tražbine u iznosu od 2.601,80 eura nije dovedena u sumnju po žalitelju istaknutim prigovorom zastare, budući u ovom postupku radi osiguranja tražbine sud ne odlučuje osnovanosti tražbine, a takvom prigovoru će svakako biti mjesta za raspravu u parničnom postupku koji je u tijeku između predlagateljice kao tužiteljice i protivnice kao tuženice.
12. Kada se uzme u obzir činjenica da su glede tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnici osiguranja u iznosu 95.000,00 kuna (sada 12.608,67 eura) stranke regulirale odnos kroz predmetnu sudsku nagodbu i to na način da će protivnica osiguranja prodati stan trećoj osobi koju nađe predlagateljica osiguranja i tako da će se dio kupoprodajne cijene u iznosu od 125.000,00 kuna isplatiti protivnici osiguranja, a ostalo predlagateljici osiguranja, dok u slučaju da predlagateljica osiguranja u roku od 6 mjeseci (od sklapanja sudske nagodbe) ne nađe kupca tada da će predlagateljica osiguranja ovdje protivnici osiguranja isplatiti iznos od 125.000,00 kuna, pri čemu će protivnica osiguranja prenijeti predlagateljici osiguranja u vlasništvo stan i izdati odgovarajuću tabularnu ispravu, i u tom slučaju cijena iz ugovora temeljem kojeg će se prenijeti vlasništvo predlagateljic i osiguranja da predstavlja iznos od 125.000,00 kuna uvećan za 95.000,00 kuna koje stranke rješavaju prijebojem u takvom slučaju, a nakon čega je protivnica osiguranja prodala stan trećoj osobi i podnijela prijedlog za ovrhu protiv predlagateljice osiguranja temeljem predmetne nagodbe čime je predlagateljici ustegnut iznos od 2.601,80 eura, ista je navedenim postupanjem po zaključku ovog suda poduzela radnju kojom je u većoj mjeri otežala naplatu tražbine predlagateljice osiguranja . Nastavno na navedeno glede tražbine u iznosu od 2.601,80 eura dosadašnje postupanje protivnice osiguranja, naprijed navedeno, ukazuje na poduzimanje radnji koje bi otežale naplatu tražbine predlagateljice osiguranja. Kod ovako iznesene ocjene postojanja subjektivne opasnosti nisu od značaja navodi kako prvostupanjskog suda tako ni žalitelja u pogledu imovinskog stanja protivnice osiguranja , kao objektivna opasnost. Isto tako ni navodi žaliteljice kako protivnice osiguranja ne smije podignuti niti jedan euro bez suglasnosti HZSR nisu u kontekstu smisla i značaja instituta privremene mjere od važnosti za donošenje drugačije odluke u ovoj pravnoj stvari.
13. Slijedom navedenog, žalba žalitelja je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje (članak 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. OZ- a).
U Splitu, 02. lipnja 2026.
SUTKINJA :
Ivana Madunić
