Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    Broj: Ppž-10465/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika SAMIDA d.o.o, Rijeka, kao pravne osobe i II. okrivljenika CM, kao odgovorne osobe, oboje zastupani po branitelju Andreju Bašoviću, odvjetniku iz Rijeke, radi: prekršaja iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2., prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), te prekršaja iz čl. 172. st. 2. toč. 2. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, te o žalbama I. okrivljenika i II. okrivljenika, podnesenima po branitelju protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Pp-2112/2025, od 29. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,

    r i j e š i o  j e

    I. Prihvaćajući žalbu tužitelja, osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda u toč. II. izreke, u odnosu na prekršajno djelo iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, za koje djelo su okrivljenici oslobođeni od optužbe, te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    p r e s u d i o  j e

    II. Prihvaćanjem žalbi okrivljenika djelomično osnovanima, a i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i u novčanoj kazni, na način da se prekršajno djelo u točki I.1. izreke pobijane presude ispravno pravno označava kao prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: (Narodne novine broj: 157/13.,151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), te se okrivljenicima za isto djelo na temelju citiranog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje novčana kazna i to: I. okrivljeniku u iznosu od 400,00 (četristo) eura a II. okrivljeniku u iznosu od 100,00 (sto) eura, dok se prekršajno djelo u toč. I.2. izreke, ispravno pravno označava kao prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), te se okrivljenicima za predmetno djelo na temelju istog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje novčana kazna i to: I. okrivljeniku u iznosu od 4.000,00 (četiritisuće) eura, a II.okrivljeniku u iznosu od 400,00 (četristo) eura.

    III. Uslijed odluke iz toč. II. izreke ove presude, pobijana presuda preinačuje se u odnosu na ukupno izrečenu novčanu kaznu, tako da se okrivljenicima za prekršajna djela iz toč. I.1. i toč. 1.2. izreke pobijane presude za koja su proglašeni krivima, primjenom čl. 39. Prekršajog zakona, izriče ukupna novčana kazna i to: I. okrivljeniku u iznosu od 4.400,00 eura (četiritisućečetristo) eura, a II. okrivljeniku u iznosu od 500,00 (petsto) eura, koje novčane kazane su okrivljenici dužni platiti u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku plate tvije trećine ukupno izrečene novčane kazne, smatrati će se da je novčana kazna plačena u cijelosti.

    IV. u ostalom pobijanom i nepreinačenom dijelu odbijaju se žalbe I okrivljenika SAMIDA d.o.o., Rijeka, kao pravne osobe i II okrivljenika CM, kao odgovorne osobe i prvostupanjska presuda se potvrđuje.

    V. Na temelju odredbe čl. 138. st. 2. toč. 3. podtoč. c) Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenici su dužni naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od po 50,00 eura (pedeset eura), svaki u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Uvodno citiranom presudom I. okrivljenik i II. okrivljenik su proglašen krivima i kažnjeni ukupnom novčanom kaznom i to: I. okrivljenik u iznosu od 8.750,00 eura a II. okrivljenik u iznosu od 1.050,00 eura za: prekršajno djelo u točki I.1. izreke, pravno označeno kao prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. i st. 3., te čl. 166. st. 2. toč. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25) i za prekršajno djelo u toč. I.2., pravno označeno kao prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 151/22.), uz pravilno upozorenje da će se, ukoliko dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne plate u roku određenom za plaćanje, smatrati da je kazna plaćena u cjelini, dok su u odnosu na prekršajno djelo opisano u toč. II. izreke pobijane presude, oslobođeni od optužbe.

    2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka i to: I. okrivljenik u iznosu od 50,00 eura, a II. okrivljenik u iznosu od 30,00 eura.

    3. Protiv navedene presude žalbe su pravodobno podnijeli: tužitelj, u odnosu na toč. II. izreke zbog odluke o oslobađanju od optužbe za prekršaj iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st.2. Zakona o radu, te okrivljenici po branitelju, u odnosu na toč. I.1. i toč. I.2. izreke, iz svih žalbenih razloga.

    4. Žalitelji predlažu da se žalbe, iz naprijed iznesenih razloga, prihvate.

    5. Žalba tužitelja je u cijelosti osnovana, dok su žalbe okrivljenika djelomično osnovane.

    6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalitelja, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, nalazi da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl.195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, što su povrede na koje pazi po službenoj dužnosti.

    7. Ispitujući dalje pobijanu presudu, uz ocjenu žalbenih navoda tužitelja, ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju nije bilo osnova za oslobađanje okrivljenika od optužbe radi prekšaja iz čl. 228. st. 1. toč.1. i st. 2. Zakona o radu, u toč. II. izreke iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, na što osnovano ukazuje tužitelj. Prema ocjeni ovog suda, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da predmetno djelo za koje se okrivljenici optužuju po propisu nije prekršaj jer nema pravni kontinuitet u Izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine broj151/22.), budući da citiranim Izmjenama Zakona o radu više nije propisano kao prekršaj sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme bez navođenja objektivnog razloga za sklapanje toga uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, a za što tužitelj tereti okrivljenike. Naime, točno je da je Izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine broj151/22.), koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine propisana prekršajna odgovornost počinitelja ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine. Međutim time nije prestao postojati pravni kontinuitet prekršajnog djela iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, zbog toga što su navedenim Izmjenama Zakona u odnosu na predmetno djelo, obuhvaćeni svi ugovori o radu na određeno vrijeme koji ne sadrže objektivan razlog sklapanja, a među koje ugovore o radu se sigurno ubraja i uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme propisan Zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, budući da je takav uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme po svojoj vrsti i naravi također ugovor o radu na određeno vrijeme.

    8. Slijedom naprijed iznesenog, ovaj sud je prihvaćajući žalbu tužitelja osnovanom, našao da je prvostupanjski sud pogrešno primijenjujući materijalno pravo u odnosu na prekršajno djelo iz čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, donio pogrešnu odluku u toč. II. izreke, zbog čega je u tom dijelu trebalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    9. Ispitujući prvostupanjsku presudu, uz ocjenu žalbenih navoda okrivljenika, a i po službenoj dužnosti, ovaj sud je našao da su prekršajna djela u toč. I.1. i toč. I.2. izreke, potpuno činjenično opisana te su okrivljenici za ista djela pravilno proglašeni krivima i sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Prekšajnog zakona, primjenom blažeg propisa kažnjeni novčanim kaznama, međutim ista djela pogrešno su pravno označena, zbog čega je ovaj sud po službenoj dužnosti prekršajno djelo u toč. I.1. izreke ispravno pravno označio kao prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), a prekršajno djelo u toč. I.2. ispravno pravno označio kao prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.).

    10. Naime, u odnosu na prekršajno djelo u toč. I.1. izreke, isto djelo trebalo je pravilno označiti kao prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), koji sadrži Izmjene i dopune Zakona (Narodne novine broj 119/22.) koje su stupile na snagu nakon počinjenja djela, koji propis je blaži za okrivljenike budući da su već naprijed citiranim Izmjenama Zakona za okrivljenike bile propisane blaže novčane kazne od onih koje je propisivao Zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, te su u istom rasponu ostale propisane također i u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25).

    11. U odnosu na prekršajno djelo u toč. I.2. izreke, prvostupanjski je sud isto djelo označio kao prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. međutim tom prilikom naveo je samo Izmjene i dopune Zakona o radu (Narodne novine broj 151/22), odnosno predmetno djelo nije potpuno pravilno označio.

    12. Isto tako, ovaj sud je ispitujući pobijanu odluku, u smislu žalbenih navoda okrivljenika, našao da je prvostupanjski sud, nakon temeljito provedenog dokaznog postupka, slobodno ocjenjujući sve izvedene dokaze kao i postojanje ili nepostojanje odlučnih činjenica, donio ispravan zaključak da su okrivljenici počinili prekršajna djela na način opisan u toč. I.1. i toč. I.2. izreke. Za svoj zaključak o postojanju odlučnih činjenica, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi dao dostatne, uvjerljive i argumentirane razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaje za koje se terete, da su za iste prekršaje odgovorni te su radi počinjenja istih kažnjeni novčanom kaznom, dok okrivljenici žalbenim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

    13. Međutim, u odnosu na izrečenu prekršajnu sankciju okrivljenicima za prekršajna djela za koja su proglašeni krivima, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir olakotnim činjenicu da su okrivljenici u međuvremenu otklonili uočene nepravilnosti, što isti ističu u žalbi, kao i protek vremena od počinjenja djela, a koje okolnosti su prema ocjeni ovog suda u svojoj sveukupnosti osobito olakotne i čine osnovu za ublažavanje kazne. Zbog toga je preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni u toč. I.1. i toč.I.2. izreke, na način da je primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona, okrivljenicima za predmetna prekršajna djela utvrdio novčane kazne u iznosima koji su niži od posebnog zakonskog minimuma kazne ( za prekršajno djelo u toč. I.1. izreke, Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisana novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 660.00 do 6.630,00 eura a za odgovornu osobu u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura, dok je za prekršajno djelo u toč. I.2. izreke Zakonom o radu propsana novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu u rasponu od 920,00 do 1.320,00 eura), te im izrekao ukupne novčane kazne koje su ublažene, smatrajući da su tako ublažene novčane kazne primjerene težini počinjenih prekršaja, okolnostima pod kojima su počinjeni i stupnju odgovornosti okrivljenika, te će se istima postići svrha kažjavanja.

    14. Kako je odredbom čl. 138. st. 2. toč. 3. podtoč. c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, time su na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici obvezani na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

    15. Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

    Zagreb, 2. lipnja 2026.

    Zapisničarka

    Predsjednica vijeća

    Ivana Vorel Mikša, v.r.

    Katica Lučić, v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.