Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2365/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Neretvansko-pelješko-korčulansko- lastovsko-mljetski vodovod d.o.o. OIB: 29816848178, Korčula, Put Sv. Luke 1, koga zastupa punomoćnik Pero Lozica, odvjetnik u Korčuli, protiv I. -tuženika Hrvatske ceste d.o.o. OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina ulica 3 i II. -tuženika Dubrovnik ceste d.d. OIB: 60216477432, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbama I. i II. -tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Psp- 4/2026-24 od 14. travnja 2026., dana 29. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe I. i II. -tuženika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Psp -4/2026-24 od 14. travnja 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja je odlučeno kako slijedi:

"I. Utvrđuje se da su tuženici ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, dana 27. lipnja 2025. godine samovlasno smetali tužitelja NERETVANSKO-PELJEŠKO-KORČULANSKO-LASTOVSKO-MLJETSKI VODOVOD d.o.o., Put Sv. Luke 1, 20 260 Korčula, OIB: 29816848178, u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu nekretnine - šahtu vodovodne infrastrukture koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar kolnika državne ceste DC 118 na križanju Dubrovačke i Lumbarajske ceste (Sveti Antun), a koja u naravi predstavlja vodovodno okno sa vodovodnim armaturama (sekcijski ventil, reducir tlaka i mjerač protoka) koje se nalazi u trupu ceste na križanju državne ceste DC 118 i županijske ceste ŽC 6225 Korčula – Lumbarda, na način da su samovlasno izvodeći radove redovitog održavanja izveli radove na način da nisu uklonili stari sloj asfalta, pa zatim nanijeli novi sloj, nego su na stari asfalt ugradili novi u visini od 8-10 centimetara, čime su promijenili visinu kolnika, te postojeći šaht tužitelja ostavili u rupi od 8-10 centimetara, te ga zatim bez znanja tužitelja asfaltirali.

II. Nalaže se tuženicima ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, uspostaviti ranije posjedovno stanje nekretnine iz točke I. kakvo je bilo prije smetanja (uznemiravanja) posjeda, tako što će ukloniti višak asfalta i nivo kolnika vratiti na prvobitnu visinu u kojoj je šaht bio na nivou kolnika, sve u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženicima ad 1 HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina ulica 3, 10 000 Zagreb, OIB: 55545787885 i ad 2 DUBROVNIK CESTE d.d., Splitski put 12, 20 000 Dubrovnik, OIB: 60216477432, svako buduće takvo ili slično smetanje odnosno uznemiravanje posjeda, pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana.

IV. Nalaže se tuženicima na jednake dijelove nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.296,45 eur (tisuću dvjesto devedeset šest eura i četrdeset pet centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koji na iznos troška teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana."

V. Nalaže se tuženicima/protivnicima osiguranja da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda, na način da osiguraju predlagatelju osiguranja nesmetani pristup nekretnini - šahtu vodovodne infrastrukture koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar kolnika državne državne ceste DC 118 na križanju [adresa] i [adresa] ([adresa]), tako što će ukloniti višak asfalta i nivo kolnika vratiti na prvobitnu visinu u kojoj je vodovodni šaht bio u nivou kolnika, sve u roku od 8 dana."

2. Protiv toga rješenja žalbu je izjavio I.-tuženik zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom za "odbacivanje tužbenog zahtjeva u cijelosti".

3. Žalbu protiv rješenja je izjavio i II.-tuženik zbog pogrešne primjene materijalnoga prava, s prijedlogom za "ukidanje pobijanog rješenja i odbijanje tužbenog zahtjeva".

4. U odgovoru na žalbe tužitelj je osporio njihovu osnovanost i predložio odbijanje.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Nije osnovana tvrdnja I. -tuženika da pobijano rješenje proturječi samo sebi i razlozima navedenim u obrazloženju. Prije svega ta je tvrdnja paušalna, nejasno je koje konkretne nedostatke u smislu odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. žalitelj ima u vidu, iz ostalih žalbenih navoda može se razabrati da u biti osporava pravilnost primjene materijalnoga prava.

7. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koji u žalbi ističe I.-tuženik. Tvrdnje o odbijanju njegovih dokaznih prijedloga i donošenju rješenja bez ikakvih dokaza su neodređene, u prvom redu iz navoda nije jasno koje odlučne činjenice nisu utvrđene ili su netočno utvrđene. Ipak valja reći, iz spisa proizlazi da je I.-tuženik predlagao dokaz saslušanjem svjedoka OP, zaposlenika II.-tuženika i provođenje geodetskog i građevinskog vještačenja, međutim u prijedlogu nije određeno navedeno koje odlučne činjenice bi se tim dokazima trebalo utvrditi.

8. Nesporno je da je tužitelj ovlašteni isporučitelj vodnih usluga na području Grada Korčule. U tužbi i tijekom postupka navodi da je kao takav vlasnik i posjednik vodovodnog okna sa vodnim armaturama koje se nalazi na križanju Državne ceste DC I 18 i Županijske ceste 2C 6225 Korčula-Lumbarda, to je revizijsko okno sastavni dio vodoopskrbnog sustava kojim tužitelj upravlja. Tužitelj u tužbi ističe da je u posjedu predmetnog vodovodnog okna 30 godina, tijekom tog razdoblja je u više navrata asfaltirana ista cesta na toj poziciji ali je poklopac do sada uvijek ostajao u ravnini kolnika jer se glodalicom skidao stari asfalt oko okna da bi novi asfaltiranjem poklopac ostao u ravnini kolnika.

9. Nesporno je da su tuženici u sklopu radova na saniranju državne ceste 27. lipnja 2025. izveli radove na način da su na stari sloj asfalta nanijeli novi sloj u visini od 8 do 10 cm, postojeći šaht ostavili u rupi te visine i potom ga prekrili asfaltom.

10. Tuženici u žalbama u prvom redu osporavaju pravo tužitelja na posjedovnu zaštitu obzirom na činjenicu da se predmetni šaht nalazi unutar kolnika državne ceste i kao takav predstavlja javnu cestu koja, kako navode, prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP) ne može biti u vlasti tako niti mirnom i isključivom posjedu fizičke ili pravne osobe.

11. Iako je načelno točno da na javnoj cesti ne može biti uspostavljen samostalan posjed određene fizičke ili pravne osobe, pogrešno je pravno shvaćanje žalitelja o tome što je u ovom slučaju predmet posjedovne zaštite.

12. Naime, iako je vodovodno okno sa vodnim armaturama fizički pozicionirano unutar kolnika javne ceste, ono u pravnom smislu i funkcionalnom smislu nije njegov neodvojiv, nesamostalan dio niti je stoga ovdje riječ o smetanju posjeda kolnika ili dijela kolnika javne ceste. Samim tim za ovaj predmet nije odlučna sudska praksa koju tuženici citiraju jer se te odluke odnose na drugačije činjenično stanje u odnosu na ovaj konkretan slučaj.

13. Odredbom čl. 6. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ZVDSP je propisano da dio stvari koji se ne može fizički od nje odvojiti a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio) ne može biti samostalnim objektom stvarnog prava osim ako zakonom nije što drugo određeno.

14. Po ocjeni ovoga suda vodovodno okno ne predstavlja bitni dio javne ceste kao površine namijenjene javnom prometu niti funkcija vodovodnog okna ovisi o prometnoj funkciji ceste, riječ je o samostalnoj stvari čije uklanjanje ne dovodi do uništenja njegovog ili prometnice na kojoj je fizički smješten, njihovim eventualnim razdvajanjem cesta ne prestaje postojati niti gubi svojstvo javne prometnice.

15. Međutim, sve i da tome nije tako, odredbom posebnog zakona, u ovom slučaju odredbom čl. 9. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine br. 66/2019 - dalje: ZVU) je propisano:

(1) Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.

(2) Komunalnim vodnim građevinama upravlja javni isporučitelj vodnih usluga, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(3) Pod upravljanjem u smislu ovoga Zakona smatraju se poslovi investitora gradnje komunalnih vodnih građevina, njihov pogon i održavanje te čuvanje i korištenje za namjene kojima komunalne vodne građevine služe.

(4) Gradnja i održavanje komunalnih vodnih građevina provodi se sukladno planovima koje donosi javni isporučitelj vodnih usluga, osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na komunalne vodne građevine na jednom uslužnom području na kojima je, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pravo vlasništva ili suvlasništva stekao javni isporučitelj vodnih usluga s drugog uslužnog područja.

(6) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na druga prava po osnovi ulaganja koja je na komunalnim vodnim građevinama na jednom uslužnom području stekao javni isporučitelj vodnih usluga s drugog uslužnog područja.

16. Nadalje, odredbom čl. 3. st. 2. toga Zakona je propisano:

"U smislu ovoga Zakona pojmovi: aglomeracija, građevine za javnu odvodnju, građevine za javnu vodoopskrbu, ispuštanje u vode, izvorište, komunalne otpadne vode, komunalne vodne građevine, građevine urbane oborinske odvodnje, kondicioniranje, korištenje voda, individualni sustav odvodnje, individualni sustav vodoopskrbe, ministar, Ministarstvo, odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda, otpadni mulj, otpadne vode, odluka o odvodnji otpadnih voda, sabirna jama, sanitarne otpadne vode, sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, voda za ljudsku potrošnju imaju značenje uređeno zakonom kojim se uređuju vode."

17. Prema odredbi čl. 25. st. 2. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19, 84/21, 47/21) komunalne vodne građevine su građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvatne građevine (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda.

18. Iz citiranih odredbi proizlazi da predmetno vodno okno predstavlja po svojoj funkciji vodnu građevinu odnosno njen dio, u vlasništvu tužitelja kao isporučitelja vodne usluge i kao takva vodna građevina izvan je pravnog režima ceste kao javnog dobra kojim b i bila isključena iz posjedovne zaštite. Po prirodi stvari, obzirom na funkciju takvog objekta te vlasništvo i obvezu tužitelja kao pružatelja vodne usluge da u skladu s odredbom čl. 9. st. 3. ZVU održava vodnu građevinu u stanju koje osigurava namjenu kojoj služi (djelatnosti od javnog interesa prema odredbi čl. 4. ZVU), podrazumijeva se i faktična vlast tužitelja nad njim, u smislu pristupa, izvođenja radova i sl., sve u funkciji njegove zakonske namjene.

19. Zbog navedenih razloga tužitelj je ovlašten tražiti posjedovnu zaštitu od postupaka kojima je, kako ovdje tvrdi, ometan u dosadašnjem načinu izvršavanja posjeda, mirnim i neometanim pristupu vodovodnom oknu.

20. Prema odredbi čl. 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

21. Tijekom postupka nisu osporeni navodi tužitelja da je u mirnom i nesmetanom posjedu predmetnog vodovodnog okna koji je izvršavao na način da je imao slobodan, direktan pristup otvaranjem metalnog poklopca šahta koji nije bio prekrivan asfaltom prilikom ranijih asfaltiranja kolnika već je stari sloj oko šahta bio uklonjen te je nanošenjem novoga sloja asfalta ostao u istoj razini s kolnikom umjesto da je, kao u ovom slučaju, prekriven asfaltom.

22. Iz očitovanja tuženih proizlazi da nije sporno samo izvođenje radova dana 27. lipnja 2025. kako ih opisuje tužitelj u tužbi i tijekom postupka.

23. Iz izloženih utvrđenih i nespornih činjenica proizlazi da je u ovom slučaju radnjom tuženih, prekrivanjem poklopca šahta asfaltom tužitelj ometan u dosadašnjem dugogodišnjem mirnom faktičnom posjedu predmetnog šahta jer mu je na opisani način znatno otežan pristup instalaciji za slučaj izvođenja bilo kakvih radova, bilo nužnih i hitnih bilo redovnih. To uostalom u odgovoru na tužbu potvrđuje i sam I. - tuženik kada tvrdi da je tužitelj uspio otvoriti poklopac okna pozivajući se na fotografije koje je dostavio tužitelj iz kojih je vidljivo da je pri ulasku u šaht skidao sloj asfalta sa poklopca.

24. U utvrđenim okolnostima ovoga slučaja, činjenica da su tuženici kritične zgode izvodili radove na rekonstrukciji državne ceste ne ovlašćuje ih na opisano smetanje posjeda tužitelja.

25. Prema odredbi čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da su utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

26. Zbog izloženih razloga prvostupanjski sud je pravilnom primjenom citiranih materijalnopravnih odredbi utvrdio čin smetanja posjeda, naredio uspostavu prijašnjeg stanja posjeda i zabranio takvo ili slično smetanje ubuduće, dok ostali žalbeni navodi žalitelja nisu odlučni za pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

27. Zakonito je i rješenje u dijelu pod točkom V. izreke kojim je prihvaćen prijedlog tužitelja za osiguranje privremenom mjerom nalaganjem tuženicima da mu u roku od 8 dana omoguće nesmetan pristup predmetnom šahtu uklanjanjem sloja asfalta i vraćanjem nivoa kolnika na prvobitnu visinu.

28. Prema odredbi čl. 346.Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-Odluka USRH, 73/17, 131/20 - dalje: OZ) radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim, uz ostalo, da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili spriječio nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

29. Nadalje, prema odredbi čl. 347. st. 2. istoga Zakona, ako je to nužno radi sprječavanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

30. U ovom slučaju tražbina tužitelja nije sporna a pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere koja konzumira tužbeni zahtjev i kojom se, u skladu s odredbom čl. 347. st. 2. ZPP, privremeno, prije eventualnog ovršnog postupka, uređuje sporni odnos među strankama. Naime, iz okolnosti da je tužitelju kao ovlaštenom isporučitelju usluge opskrbe vodom za područje grada Korčule za sada onemogućen dosadašnji način izravnog neometanog pristupa vodovodnom oknu, bilo za potrebe redovnog održavanja ili otklanjanja eventualnih oštećenja ili kvarova, objektivno proizlazi postojanje opasnosti nastanka teško nadoknadive štete zbog mogućnosti prekida opskrbe vodom ili nekontroliranog gubitka vode za slučaj ikakvih oštećenja vodoopskrbnih instalacija.

31. Vrsta privremene mjere je određena pravilnom primjenom odredbe čl. 347. st. 1. t. 7. OZ.

32. Pravilnost odluke o naknadi parničnoga troška žalitelji ne osporavaju ikakvim konkretnim žalbenim razlozima.

33. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

34. Tužitelju ne pripada pravo naknade troška odgovora na žalbu jer nije bio potreban za vođenje postupka (čl. 166. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 29. svibnja 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić