REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-1732/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. ovrhovoditelja UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ovrhovoditelja HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], protiv ovršenika UĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, dana 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika UĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se, prema navodima ovršenika, vodi na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovnog broja Ps-1558/19, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, ovršenik je podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava navodeći da se protiv njega vodi postupak pred Financijskom agencijom na temelju odluke ovog suda poslovnog broja Ps-1558/19.

2. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

3. Člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, dalje u tekstu: OZ) propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

4. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

5. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a je jasno da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

6. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome je li ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude utvrđeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

7. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).

8. Međutim, osnovna pretpostavka za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava jest da se postupak izravne naplate doista vodi. Navedeno znači i da je postupak izravne naplate pokrenut i da isti još uvijek traje (primjerice, postupak može biti pokrenut, ali nakon ispunjenja pretpostavki iz članka 12. stavak 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, „Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20, pljenidba i prijenos se više ne provode).

9. U tom smislu, sud ukazuje na odredbu članka 219. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a kojom je propisana dužnost stranke da dokaže činjenice na kojima temelji svoje tvrdnje, što znači da je navedene činjenice dužan dokazati ovršenik.

10. Sud ističe da nedostatak dokaza (kada je podnesen prijedlog za odgodu prijenosa novčanih sredstava) ne čini prijedlog nepotpunim u smislu članka 109. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, slijedom čega nedostatak dokaza nema procesnopravne posljedice, nego materijalnopravne posljedice, dakle nedostatak dokaza nije prepreka za postupanje povodom prijedloga u smislu članka 109. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, nego o (ne)podnesenim dokazima ovisi utvrđenje osnovanosti prijedloga.

11. Slijedom navedenog, budući ovršenik nije podnio dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi da se postupak izravne naplate doista i vodi, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

12. Podredno, sud ukazuje da ovršenik navodi da će mu provedbom postupka izravne naplate nastati nenadoknadiva šteta, ali nije podnio dokaze u svrhu utvrđenja predmetne vjerojatnosti, a obzirom vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, kako je već gore navedeno, primarno ovisi o tome jesu li imovinske prilike ovrhovoditelja dostatne za povrat novčanih sredstava ako naknadno bude utvrđeno da ovrhovoditelj nije imao pravo na njihovu isplatu.

13. Obzirom ovršenik nije dokazao niti da se postupak izravne naplate vodi niti, podredno, vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, sud prijedlog za odgodu nije dostavio ovrhovoditeljima na očitovanje budući je prijedlog za odgodu očito neosnovan, slijedom čega je, na temelju članka 10. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, a u svrhu provedbe postupka s što manje troškova (ekonomičnosti postupka) te bez nepotrebnog odugovlačenja o navedenom prijedlogu odlučeno bez dostavljanja prijedloga na očitovanje ovrhovoditelju.

14. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagrebu, 29. svibnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovršeniku

2. Spis