Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2342/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Suzani Radaković, u pravnoj stvari tužitelja – predlagatelja osiguranja Solidus d.o.o., Dračevac 18D, Split, OIB: 05850401285, zastupano po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuković & Lalić, Split, protiv tuženika – protivnika osiguranja pod 1. DS, [adresa], PO1 4, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po privremenom zastupniku Vedrani Milić Grbić, odvjetnici u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika – protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6217/2019-57 od 23. veljače 2026., dana 28. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6217/2019-57 od 23. veljače 2026. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja - predlagatelja osiguranja SOLIDUS d.o.o., Dračevac 18D, Split, OIB: 05850401285 koju ima prema tuženicima – protivnicima osiguranja pod 1. DS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 95.311,88 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 14.06.2019. pa nadalje, sve do konačne isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja;

i troškova ovog postupka u iznosu od 250,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana donošenja ove privremene mjere i teku dalje, sve do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja

određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

I Zabranjuje se tuženicima – protivnicima osiguranja pod 1. DS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otuđenje ili opterećenje nekretnina koje su u njihovom suvlasništvu, svakog za ½ idealnog dijela, i to:

- kč. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta: VINOGRAD, površine 132 m2 i kč. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta: VINOGRAD, površine 545 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Supetar, Općinskog suda u Splitu,

- kč. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta: ORANICA, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Supetar, Općinskog suda u Splitu.

II Zabilježuje se zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina opisanih u prethodnoj točki ovog rješenja.

III Zabilježbu zabrane provest će Zemljišnoknjižni odjeli Supetar, Općinskog suda u Splitu, a zabrana se smatra provedena dostavom rješenja zemljišnoknjižnom odjelu.

IV Ova mjera ostaje na snazi do isplate potraživanja, odnosno najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za provođenje ovrhe.

V Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

2. Nalaže se tuženicima – protivnicima osiguranja pod 1. DS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju - predlagatelju osiguranja SOLIDUS d.o.o., Dračevac 18D, Split, OIB: 05850401285 solidarno isplate novčanu tražbinu, s naslova troška ove privremene mjere u iznosu od 250,00 EUR uvećanu za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od donošenja ove privremene mjere pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja kao i sve daljnje troškove ovog postupka."

2. Protiv navedenog rješenja žale se tuženici-protivnici osiguranja iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016 - Odluka Ustavnog suda RH, 73/2017, 131/2020,114/22 i 155/223 - dalje u tekstu: OZ). Predlažu da se pobijana odluka u smislu žalbenih navoda ukine i stavljaju zahtjev za naknadnom troškova postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj-predlagatelj osiguranja osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i stavlja zahtjev za naknadom troška.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio ovaj sud je utvrdio da ne postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP -a u vezi s čl. 21. st. 1.OZ -a.

6. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u suprotnosti sa izrekom rješenja. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa nije ostvaren ni žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP na koju povredu odredaba parničnog postupka ukazuju tuženici-protivnici osiguranja.

7. Međutim, žalbeni navodi razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog vezano za postojanje pretpostavki iz čl. 344. OZ-a su osnovani.

8. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je tužitelj podnio tužbu radi isplate iznosa 95.311,88 eura sa zateznim kamatama odnosno na ime izvedenih radova na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] iznosa od 55.494,64 eura i iznosa od 39.816,84 eura na ime naknade štete uslijed raskida ugovora o građenju;

- da je Ugovor o građenju sklopljen između predlagatelja osiguranja kao izvođača i protivnika osiguranja kao investitora;

- da je postupak pod poslovni broj R1-757/2018 pokrenut prijedlogom ovdje protivnika osiguranja protiv ovdje predlagatelja osiguranja radi utvrđenja da li su dosadašnji radovi izvršeni sukladno projektu i tamo određenim vrstama i količinama materijala;

- da iz nalaza i mišljenja vještaka danog u predmetu poslovni broj R1-757/2018 odnosno fotografije ( lista 56 spisa) proizlazi da bi kao izvođač radova na predmetnoj nekretnini bilo navedeno društvo "Teatina Contruzioni di GS" ; da prema dopisu nadzornog inženjera CS upućenog predlagatelju osiguranja proizlazi da više ne bi bio nadzorni inženjer na predmetnom objektu, a radi čega da nema ovlasti ovjeravati građevinske knjige i da može potvrditi da bi radovi, u količinama navedenim u građevinskim knjigama bili izvedeni;

- da je predlagatelj osiguranja postupio po sklopljenom ugovoru i započeo sa gradnjom objekta na nekretnini protivnika osiguranja; da je ugovor raskinut od strane protivnika osiguranja i da su protivnici osiguranja gradnju objekta nastavili sa drugim izvođačem radova;

- da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine obzirom na činjenicu da stranke vode spor u vezi neisplate izvedenih radova i naknade štete koju predlagatelj osiguranja trpi radi raskida ugovora o građenju;

- da protivnici osiguranja nemaju prebivalište, niti boravište u [adresa] i da u slučaju uspjeha predlagatelja u parnici njegova tražbina bi se trebala ostvarivati u inozemstvu, a za koji slučaj se opasnost (subjektivna pretpostavka) pretpostavlja;

9. Pošavši od navedenih utvrđenja, time da je predlagatelj dokazao vjerojatnim postojanje svoje tražbine i da se kod privremene mjere zahtjeva manji stupanj dokazanosti odlučnih činjenica, prvostupanjski sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz čl. 344. OZ-a i odlučio na navedeni način.

10. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan, te tuženici-protivnici osiguranja osnovano osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

11. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

12. Prema st. 2. navedenog članka propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, dok prema st. 3. smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

13. Dakle, da bi se odredila privremena mjera zabrane otuđenja nekretnine iz čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ, potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke i to prva, da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te druga, da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da će protivnik osiguranja bez određivanja privremene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine tako što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

14. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je utvrdio da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine te za svoje uvjerenje dao valjane razloge dok u odnosu na postojanje ostalih pretpostavki potrebno je reći slijedeće.

15. Prema stanovištu ovog suda određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine znatno se otežava i faktički gotovo u potpunosti onemogućava otuđenje nekretnine u odnosu na koju se privremena mjera donijeta jer je primjerice doista teško za očekivati da bi neki kupac želio kupiti nekretninu uz rizik da će u budućnosti morati trpjeti namirenje tražbine vjerovnika u čiju je korist privremena mjera upisana.

16. Nadalje, vezano za navode i tvrdnje predlagatelja iz prijedloga da zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnici osiguranja trpe neznatnu štetu, valja reći da bi navedeno zapravo značilo da predlagatelji osiguranja svaki puta kada predlože određivanje privremene mjere iz čl. 345. st. 1. toč. 3. OZ ne moraju dokazivati postojanje opasnosti iz čl. 344. st. 1. OZ.

17. Jednako tako, u odnosu na utvrđenje prvostupanjskog suda da protivnici osiguranja nemaju prebivalište i boravište u [adresa] i da bi se tražbina predlagatelja trebala ostvariti u inozemstvu, a u kojem slučaju se opasnost pretpostavlja, potrebno je reći da se tužitelj-predlagatelj i tuženici-protivnici osiguranja prema dostavljenim podacima o adresama za sada nalaze unutar Europske unije.

18. Dakle, u okolnostima konkretnog slučaja, tužitelj-predlagatelj osiguranja je bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti da će svaki od pojedinih tuženika spriječiti ili otežati naplatu njegove tražbine.

19. Pritom se mora raditi o tzv. subjektivnoj opasnosti tj. tužitelj-predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da pojedini tuženik-protivnik osiguranja čini određene radnje ili propuštanja koja mogu u budućnosti imati za posljedicu da će njegovo ostvarenje tražbine, biti ili znatno otežano ili u potpunosti onemogućeno.

20. U naprijed iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije pravilno i potpuno utvrdio činjenice o kojima ovisi određivanje privremene mjere, pa su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

21. Stoga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ -a uvažiti žalbu tuženika-protivnika osiguranja, te pobijano rješenje ukinuti i odlučiti kao u stavku I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

22. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

23. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u naprijed izloženom smislu te će ponovno ocijeniti dokaze i razmotriti žalbene navode te utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere i donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.

U Zagrebu, 28. svibnja 2026.

Sudac:

Suzana Radaković