Poslovni broj: Usoz-191/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović, Blanše Turić, Snježane Horvat-Paliska i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom u povodu zahtjeva koji su podnijeli udruga Zelena akcija (ZA), Zagreb, Frankopanska 1, OIB: 20104420784, koju zastupa LG, potpredsjednik, inicijativa građana Srđ je naš, Dubrovnik, Frana Supila 8 i Društvo arhitekata Dubrovnik, Dubrovnik, Ive Vojnovića 24, OIB: 76917075995 na sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Zahtjev se odbija.

Obrazloženje

1. Podnositelji su podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Urbanističkoga plana uređenja “Športsko – rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug” („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 9/13.).

2. U zahtjevu ističu da je osporeni opći akt nesuglasan sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.; u daljnjem tekstu: ZPUG). Navode da je člankom 13. Odluke o izradbi osporenog općeg akta, KLASA: 350-01/06-01/32, URBROJ: 2117/01-09-12-218 od 30. i 31. ožujka 2012. propisano da su sredstva za izradu Plana osigurana na temelju članka 136. ZPUG -a koji propisuje mogućnost sklapanja ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta između jedinice lokalne samouprave i vlasnika zemljišta kojemu to uređenje koristi ili druge zainteresirane osobe. U slučaju potpisivanja takvog ugovora, ugovor se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Međutim, u konkretnom slučaju ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta nikada nije objavljen u glasilu jedinice lokalne samouprave te je stoga osporeni opći akt, koji je donesen na temelju neobjavljenog ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, nezakonit. Podnositelji smatraju da neobjavljivanje ugovora predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba ZPUG-a jer ugovor sadrži, između ostalog, odredbe o vrsti i opsegu radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne samouprave i rok za njihovo izvršenje (članak 136. stavak 2. alineja 4. ZPUG-a). Stoga smatraju da podaci iz ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta predstavljaju okolnost koja je mogla bitno utjecati na donošenje osporenog općeg akta, a uskraćivanje tih podataka otvara sumnju u mogućnost dovođenja vijećnika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u zabludu prilikom izglasavanja osporenog općeg akta.

2.1. Nadalje ističu da je osporeni opći akt u suprotnosti s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, konkretno s Prostornim planom Dubrovačko -neretvanske županije i planovima donesenima na temelju toga plana, a time i u nesuglasnosti s člankom 60. ZPUG-a.

2.2. Suprotnost osporenog općeg akta s prostornim planom šireg područja obrazlažu tvrdeći da su izmjene županijskog prostornog plana iz 2006. koje se odnose na zahvat u prostoru koji je detaljnije uređen osporenim općim aktom, ukinute presudom ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-96/12-8 od 28. studenoga 2014. Navedenim izmjenama županijskog prostornog plana iz 2006. (Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 3/06.), površina predmetnog područja Športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem (i pratećim sadržajima) na lokalitetu Srđ povećana je sa 100 na 310 ha (članci 8. i 24.). Nakon te (ukinute) Odluke, Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije mijenjao se još šest puta, od kojih izmjena su za konkretni slučaj odlučne jedino izmjene iz 2010. Tim je izmjenama izmijenjena tablica iz točke 54a. kojom je određena površina predmetnog zahvata odnosno unesena je u cijelosti nova odredba 54a. Međutim, navedenom izmjenom nije povećana površina obuhvata zahvata na Srđu sa 100 na 310 ha jer je u to vrijeme bio na snazi prostorni plan koji je određivao površinu od 310 ha (a koji je ukinut odlukom ovoga Suda 28. studenoga 2014.). Budući da lokacijska dozvola za predmetno područje nije zatražena prije presude ovoga Suda od 28. studenoga 2014., osporeni opći akt trebalo je ukinuti i uskladiti s planom višeg reda. Stoga podnositelji to predlažu u ovom postupku.

2.3. Članak 8. stavak 2. alineje 8. i 9., članak 22., članak 28. osporenog općeg akta smatraju suprotnim članku 52. stavku 4., članku 2. stavku 1. točki A.11.1. i članku 2. stavku 1. točki A.11.2. ZPUG-a.

2.4. U obrazloženju ovih navoda ističu da je u poglavlju 1. osporenog općeg akta s naslovom „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“, člankom 8. stavkom 2. alinejama 8. i 9. propisano da je u sklopu tzv. golf resorta, koji je dio veće cjeline – Športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem (članak 7.) dopušteno graditi i uređivati površine za vile u golfu i hotel u golfu. Člankom 22. određena je bilanca namjene površina kojom se razrađuje članak 8. osporenog općeg akta. Nadalje ističu da je u poglavlju 2. osporenog općeg akta s naslovom „Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti“, člankom 28. stavkom 1. alinejama 8. i 9. propisano da je u sklopu tzv. golf resorta, dopušteno graditi i uređivati površine za vile u golfu i hotel u golfu.

2.5. Kao zakonski okvir za planiranje vila u golfu i hotela u golfu u sklopu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportske namjene, u knjizi 3, s naslovom „Obrazloženje plana“, koja čini sastavni dio osporenog općeg akta (članak 4.), naveden je članak 52. stavak 4. ZPUG-a. Podnositelji smatraju neosnovanim pozivanje donositelja osporenog općeg akta na tu odredbu ZPUG-a. Ističu da iz samog naslova članka 52. ZPUG-a, „Planiranje ugostiteljsko - turističke i sportske namjene“ proizlazi da članak 52. uređuje dvije različite vrste namjene prostora: ugostiteljsko-turističku i sportsku. Na takvu podjelu upućuje i struktura samog članka 52. ZPUG-a. Smještajne građevine planiraju se kao sadržaj ugostiteljsko - turističke namjene koja je uređena stavcima 1., 2. i 5., a ne kao sadržaj sportske namjene koja je uređena stavkom 4. toga članka. Navode da isto proizlazi i iz članka 52. stavka 1. ZPUG -a kojim se detaljnije propisuju uvjeti za smještajne građevine. Naglašavaju da u članku 52. stavku 4. ZPUG-a, koji uređuje sportsku namjenu, nisu propisani uvjeti za smještajne građevine iz čega slijedi da one nisu dopuštene u sklopu sportske namjene. Pogrešnim smatraju stajalište donositelja općeg akta da se izričaj „zatvorene i natkrivene građevine“ iz članka 52. stavka 4. alineje 1. ZPUG-a odnosi na smještajne građevine (vile i hotele). Područje Športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem Srđ određeno je dokumentima prostornog uređenja kao područje osnovne sportske namjene. Stoga se izričaj „zatvorene i natkrivene građevine“ može odnositi samo na građevine sportske namjene odnosno na građevine koje proizlaze isključivo iz potreba sportske namjene. Polazeći od pojma osnovne namjene, propisanog člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.1. ZPUG-a, smatraju da bi „zatvorene i natkrivene građevine“ u kontekstu prostora/površina sportske namjene bile sportske dvorane, zatvoreni bazeni i njima slične građevine sportske namjene, dok bi „zatvorene i natkrivene građevine“ koje isključivo proizlaze iz potreba sportske namjene bile one građevine koje su nužne za obavljanje sportske djelatnosti te se, kao takve, ne mogu planirati u sklopu drugih namjena prostora. Zatvorene i natkrivene tribine, golfska kuća (klub), servis za golfsku opremu i aute, klupske prostorije i sl., prema mišljenju podnositelja, primjer su natkrivenih građevina koje isključivo proizlaze iz potreba osnovne namjene. Smještajne građevine poput vila i hotela moguće je planirati kao dio ugostiteljsko - turističke namjene te stoga ne zadovoljavaju kriterij isključivosti koji predstavlja nužni uvjet za planiranje dodatnih sadržaja koji ne predstavljaju osnovnu namjenu. Zaključuju kako bi izgradnja smještajnih građevina u sklopu obuhvata Športsko - rekreacijskog centra s golf igralištem bila, eventualno, moguća da je područje planirano kao područje pretežite namjene sukladno članku 2. stavku 1. točki A.11.2. ZPUG-a kojim je propisano da je pretežita namjena planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća. Smatraju da upravo mogućnost planiranja mješovitih namjena (od kojih je jedna pretežita) op ravdava restriktivno tumačenje izričaja „isključivo proizlaze iz potreba osnovne namjene“. U prilog tome, prema mišljenju podnositelja, govori i obrazloženje Prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. 917) u kojemu je navedeno: „Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (…), igralište za golf s pratećim sadržajima (klupska kuća, parkirališta, servisne zgrade, infrastruktura) predstavlja isključivo sportsko-rekreacijsku namjenu, dok smještajne građevine (vile, apartmani, hoteli i sl.) predstavljaju ugostiteljsko-turističku namjenu.“ Navode da članak 60. stavak 5. ZPUG-a propisuje da se u slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbama toga Zakona, primjenjuju odredbe toga Zakona. Ističu da su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, 90/11.) golf igrališta prebačena iz ugostiteljsko - turističke u sportsku namjenu u okviru koje je zabranjena izgradnja smještajnih građevina.

2.6. Članke 31., 39., 40., 41. i 42. osporenog općeg akta podnositelji smatraju nesuglasnim s člankom 52. stavkom 4., člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.1. i člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.2. ZPUG-a. Tvrde da su navedene odredbe osporenog općeg akta odredbe koje razrađuju odredbe članka 8. stavka 2. alineja 8. i 9., članka 22. i članka 28. Smatraju da su zbog nezakonitosti odredaba osporenog općeg akta na kojemu se temelje, nezakonite i odredbe koje ih razrađuju.

3. U očitovanju o zahtjevu donositelj osporenog općeg akta navodi da je je istovjetan zahtjev koji su podnositelji podnijeli 2013. odbačen odlukom ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-326/2013-9 od 28. ožujka 2014. Pored toga, ističe da je presudom nadležnog suda odbijena tužba protiv lokacijske dozvole koju podnositelji smatraju pojedinačnom odlukom donesenom na temelju osporenog općeg akta kojom su povrijeđena njihova prava. Smatra da bi zahtjev trebalo odbaciti.

3.1. Očitujući se na tvrdnje podnositelja o razlozima nezakonitosti osporenog općeg akta, donositelj općeg akta u bitnom navodi da je zaključkom Grada Dubrovnika od 26. travnja 2006. prihvaćen ugovor o izradi prostornog plana, između Grada Dubrovnika, kao nositelja izrade, Golf park Dubrovnik – Srđ d.o.o., kao investitora i Urbos d.o.o. Split, kao izrađivača. Ugovor je sklopljen 3. svibnja 2006. sukladno Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.; u daljnjem tekstu: ZPU/94.), kao mjera provođenja politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. Donositelj se poziva na Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005. -2009. („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 11/05.) koji je predstavničko tijelo jedince lokalne samouprave bilo ovlašteno donijeti i njime utvrditi potrebu uređenja zemljišta, razinu uređenja, izvore financiranja novog uređenja te rok u kojemu je zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. S obzirom na činjenicu da je navedeni Program mjera objavljen sukladno važećim zakonima, nije bilo potrebno objavljivati ugovor o izradi prostornog plana niti je to bila praksa. Stupanjem na snagu ZPUG-a, nastavljen je kontinuitet pravne norme iz ZPU/94. u smislu financiranja izrade prostornih planova, pa je stoga u Odluci o izradbi od 30. i 31. ožujka 2012. (člankom 13.) predviđeno financiranje izrade plana sukladno članku 136. stavku 4. ZPUG-a, dakle, na teret vlasnika zemljišta odnosno investitora. Prilikom donošenja Odluke o izradbi osporenog općeg akta od 30. i 31. ožujka 2012., a s obzirom na to da novi ugovor o financiranju izrade plana, sukladno ZPUG-u, nije bio sklopljen, već je izrada nastavljena na temelju ugovora o izradi plana iz 2006., nije bilo moguće objavljivati (nepostojeći) ugovor. Donositelj napominje da izrada osporenog plana nije bila na teret Proračuna Grada Dubrovnika, već je u cijelosti financirana iz drugih, izvanproračunskih izvora, sukladno ugovoru o izradi prostornog plana iz 2006. koji je prihvaćen zaključkom Gradskog poglavarstva Grada Dubrovnika od 26. travnja 2006. i u skladu s mišljenjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 14. veljače 2012. i 16. ožujka 2012. Naglašava da Grad Dubrovnik nikada nije sklopio ugovor o financiranju građevinskog zemljišta, koji bi podlijegao obvezi objavljivanja.

3.2. Donositelj, nadalje ističe da je donošenju osporenog općeg akta prethodio postupak „provjere zakonitosti“ od strane nadležnog ministarstva, zatim župana Dubrovačko-neretvanske županije te Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko- neretvanske županije te da su na Konačni prijedlog osporene Odluke ishođena sva propisana mišljenja i suglasnosti na temelju članka 97. ZPUG-a. Mišljenja je da je provedenom kontrolom osigurana usklađenost osporenog općeg akta s prostornim planom šireg područja. Kao dodatni argument u prilog svojim tvrdnjama donositelj općeg akta poziva se na presudu ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-12/18-6 od 19. prosinca 2018. u kojoj se Sud iscrpno očitovao o navodima podnositelja koji se ponavljaju u ovom zahtjevu.

4. U postupku ocjene zakonitosti općeg akta, ovaj je Sud zatražio očitovanje od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). U očitovanju o zahtjevu, Ministarstvo ističe da je u postupku donošenja osporenog općeg akta Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika zatražio od Ministarstva suglasnost na Konačni prijedlog urbanističkog plana uređenja “Športsko – rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug”, koju je Ministarstvo izdalo 1. srpnja 2013. U postupku izdavanja suglasnosti Ministarstvo je od izrađivača plana, Urbos d.o.o. Split, tražilo ispravljanje Konačnog prijedloga plana u dijelu odredaba za provođenje s obrazloženjem da te odredbe nisu usklađene s člancima 58. i 58a. ZPUG- a u vezi s propisivanjem obveze urbanističko-arhitektonskog natječaja, da su neusklađene brojčane vrijednosti površine, GBP-a i katnost u različitim, a povezanim člancima, da se utvrde najveća dopuštena odstupanja građevinskih čestica planiranih koridora prometnica te da se uskladi oznaka za amfiteatar u grafičkom dijelu s tekstualnim dijelom. O traženim izmjenama Ministarstvo je obavijestilo i nadležno tijelo Grada Dubrovnika. Nakon što je zaprimilo ispravak Konačnog prijedloga plana, Ministarstvo je dalo suglasnost, u postupku propisanom člankom 97. ZPUG -a. Ministarstvo napominje da je predmetnim planom obuhvaćeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja (ŠRC s golfskim igralištem) i građevinsko područje naselja unutar ZOP-a te je Ministarstvo dalo suglasnost na dio plana koji se odnosi na izdvojena građevinska područja izvan naselja, a unutar ZOP-a. Za preostali dio plana, koji se odnosi na građevinsko područje naselja unutar ZOP-a, nositelj izrade plana odnosno Grad Dubrovnik je, prije donošenja plana, sukladno članku 98. ZPUG -a, od župana Dubrovačko-neretvanske županije ishodio suglasnost.

4.1. Osvrćući se na tvrdnju podnositelja o nesuglasnosti osporenog općeg akta s člankom 136. stavkom 4. ZPUG-a, Ministarstvo ističe da je u konkretnom slučaju izrada predmetnog plana, u skladu s člankom 78. stavkom 1. ZPUG-a, započela donošenjem Odluke o izradbi UPU-a. Prije donošenja te Odluke, od 2005. do 2011., provedene su različite radnje, među kojima i izrada programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru, prostorno-programske studije, prethodne rasprave o nacrtu prijedloga plana, program gradnje, ishođenje mišljenja, prethodna rasprava o nacrtu prijedloga plana, javna rasprava o prijedlogu plana. Zakonsko uređenje od 2005. do 2011. višekratno se mijenjalo te je Odluka o izradbi UPU-a donesena u skladu s tada važećim zakonom. Ministarstvo, nadalje, navodi da članak 136. stavak 1. ZPUG-a razlikuje ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta od ugovora o financiranju troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana. S obzirom na sadržaj članka 122. stavka 1. ZPUG-a, Ministarstvo zaključuje da se uređenje građevinskog zemljišta provodi nakon izrade dokumenata prostornog uređenja. Pored toga ističe da je u članku 123. ZPUG- a taksativno navedeno koje radnje i radove obuhvaća uređenje građevinskog zemljišta, među kojima nije financiranje izrade urbanističkog plana uređenja. Stoga nije postojala obveza objave ugovora o izradi urbanističkog plana uređenja.

4.2. Glede navoda podnositelja o nesuglasnosti osporenog općeg akta s člankom 52. stavkom 4., člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.1. i člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.2. ZPUG-a, Ministarstvo navodi da ZPUG-om nije propisano koji su prateći sadržaji osnovnoj namjeni nekog područja. Polazeći od toga, a imajući na umu okolnost da je donošenje prostornih planova u izvornom djelokrugu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo nije našlo da bi predviđeni način organizacije prostora iz predmetnog UPU-a bio protivan bilo kojoj zakonskoj odredbi u pogledu pomoćne namjene. Iz istih razloga Ministarstvo ne smatra osnovanom tvrdnju podnositelja o nesuglasnosti osporenog općeg akta s člankom 52. stavkom 4. ZPUG - a.

4.3. Što se tiče navoda podnositelja zahtjeva o nesuglasnosti osporenog općeg akta s prostornim planovima šireg područja jer su izmjene županijskog plana ukinute presudom ovoga Suda iz 2014., Ministarstvo ističe da je Odluka o donošenju UPU -a objavljena u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave 9. kolovoza 2013., dok je presuda ovoga Suda kojom je ukinuta Odluka o donošen ju izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije objavljena u „Narodnim novinama“ od 28. siječnja 2015. Posljedica navedene presude, prema mišljenju Ministarstva, ogleda se u tome što dijelovi toga Plana (tekstualni i grafički) koji su izmijenjeni ukinutom Odlukom ostaju onakvi kakvi su bili prije stupanja na snagu te Odluke. Dakle, više ne egzistiraju dijelovi kojima je ukinutom Odlukom dopunjen Prostorni plan. Međutim, navedena presuda ovoga Suda ne utječe na pravnu opstojnost izmjena i dopuna Prostornog plana učinjenih nakon 2006. Primjenjujući navedeno na konkretan slučaj, Ministarstvo zaključuje da je nakon objave navedene presude ovoga Suda na snazi Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 6/03., 3/05., 7/10., 4/12. – ispravak i 9/13.) koji u grafičkom i tekstualnom dijelu definira površinu predmetnog područja od 310 ha, dakle, na isti način kako je određeno osporenim općim aktom. Preciznije, Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko - neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 7/10.) definira površinu predmetnog obuhvata zahvata od 310 ha.

5. Predmetni je zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Urbanističkoga plana uređenja “Športsko – rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug” odbijen presudom ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-7/18-12 od 26. studenoga 2019.

6. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-61/2020 od 29. listopada 2025. usvojena je ustavna tužba Zelene akcije (ZA), Zagreb, ukinuta presuda ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-7/18-12 od 26. studenoga 2019. te je predmet vraćen Sudu na ponovni postupak.

7. U navedenoj odluci Ustavni sud u bitnom ističe da ovaj Sud nije protumačio mjerodavno pravo u svjetlu osobitih okolnosti konkretnog slučaja, kontekstualizirajući njegovu primjenu. Obrazloženje tumačenja mjerodavne odredbe ZPUG-a, prema ocjeni Ustavnog suda, ne sadrži razloge koji bi se temeljili na interpretaciji zakonskih odredaba o planiranju ugostiteljsko-turističkih i sportskih namjena. Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju izostalo ispitivanje je li donositelj osporenog akta izašao iz zakonskih okvira u odnosu na osporene odredbe odnosno da ovaj Sud nije naveo razlog zbog kojeg bi objekti osnovne (sportsko rekreacijske) namjene opravdali gradnju vila i hotela kao sporednih sadržaja niti je navedene objekte doveo u međusobnu vezu. Pored toga, Ustavni sud ističe da ovaj Sud nije razmotrio prigovore u vezi s neusklađenošću spornih odredaba osporenog akta s člankom 2. stavkom 1. A. 11.1. i A. 11.2. ZPUG-a niti je svoj zaključak (o gradnji vila i hotela u golfu kao pratećih sadržaja osnovnoj namjeni) stavio u kontekst definicije "osnovne namjene prostora". Stoga je Ustavni sud zaključio da je riječ o pretjeranom arbitrarnom tumačenju mjerodavnog propisa koje za posljedicu ima povredu prava na pošteno suđenje.

8. U postupku nakon odluke Ustavnog suda ovaj je Sud zatražio očitovanje o zahtjevu od Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko – neretvanske županije i Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

9. Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika dostavio je Sudu iscrpno očitovanje u kojemu opisuje postupak izrade osporenog općeg akta koji je započeo na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005. -2009. ZPU/94., koji je u to vrijeme bio na snazi, propisivao je da predstavnička tijela županije, Grada Zagreba, općine i grada na temelju Izvješća donose dvogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata. Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornih planova, imovinsko - pravne radnje i drugo) te izgradnju komunalnih i telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja individualne i zajedničke potrošnje. Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. Izvješća i Program mjera objavljuju se u "Narodnim novinama", odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne samouprave i uprave. S obzirom na navedeno, u konkretnom je slučaju bilo dopušteno utvrditi potrebu uređenja zemljišta, razinu uređenja, izvore financiranja te rok u kojemu je potrebno urediti zem ljište za planiranu namjenu. S obzirom na činjenicu da je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005.-2009. objavljen, prema važećim zakonima nije bilo potrebno objavljivati ugovor o izradi prostornog plana. Stupanjem na snagu ZPUG-a nastavljen je kontinuitet pravne norme iz ZPU/94. u vezi s financiranjem izrade prostornih planova, pa je stoga u Odluci o izradbi UPU-a od 30. i 31. ožujka 2012. predviđeno financiranje izrade osporenog plana u skladu s člankom 136. stavkom 4. ZPUG-a. Budući da nije sklopljen novi ugovor o financiranju izrade plana, već je izrada nastavljena na temelju ugovora o izradi plana iz 2006., nije bilo moguće ob javiti novi ugovor jer takav ugovor nije ni postojao. Napominje se da izrada osporenog Plana nije financirana iz Proračuna Grada Dubrovnika, već u cijelosti iz drugih, izvanproračunskih izvora. Slijedom iznesenog, nije osnovanim prigovor podnositelja zahtjeva da je Grad Dubrovnik sklopio ugovor o financiranju građevinskog zemljišta koji je trebao biti ob javljen, u kojemu bi bili navedeni radovi koje bi trebala izvršiti jedinica lokalne samouprave.

9.1. U očitovanju se nadalje ističe da je postupku donošenja osporenog općeg akta prethodio postupak provjere zakonitosti od strane nadležnih tijela. Na konačni prijedlog UPU-a ishođena su mišljenja i suglasnosti Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko- neretvanske županije od 10. lipnja 2013., zatim župana Dubrovačko-neretvanske županije od 12. srpnja 2013. te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 1. srpnja 2013., koja su dostavljena Sudu u prilogu očitovanja.

9.2. Pored toga, navedeni su dokumenti prostornog uređenja koji su, prema mišljenju tijela koje je dostavilo očitovanje, relevantni za ocjenu zakonitosti osporavanog općeg akta (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske od 27. lipnja 1997., Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, „Narodne novine“, 50/99., Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 6/03., 3/05., 3/06. i 7/10.; u daljnjem tekstu: PP DNŽ, Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika, „Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 10/05. i 6/07.; u daljnjem tekstu: PPU Grada Dubrovnika te Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika, „Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 10/05. i 10/07.; u daljnjem tekstu: GUP Grada Dubrovnika). Mjerodavnim smatraju i Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, 106/98., 39/04. i 45/04. – ispravak). Pozivaju se i na Kriterije i smjernice za planiranje golfskih igrališta koje je u lipnju 2010. izradio Savjet prostornog uređenja Države.

9.3. Naglašeno je da je važećim PP DNŽ, golf igralište – Srđ određeno kao građevina od važnosti za Državu. Pored toga, upire se na odredbe toga Prostornog plana kojima je u izdvojenom građevinskom području izvan naselja te na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf i sportsko - rekreacijsko igralište dopušteno planirati prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene. Konkretno, za sportsko-rekreacijsku zonu Srđ (golf) u Gradu Dubrovniku smještajni kapacitet iznosi maksimalno 1200 kreveta. PPU Grada Dubrovnika kao i GUP Grada Dubrovnika među ostalim, propisuju da pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta, dok će se detaljnija prostorna rješenja utvrditi planom užeg područja.

9.4. U očitovanju se upire i na zakone o prostornom uređenju koji su bili na snazi nakon ZPUG-a, uključujući i sada važeći Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, 155/25.; u daljnjem tekstu: ZPU/25.), a koji u izdvojenom građevinskom području izvan naselja te na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf i sportsko-rekreacijsko igralište dopuštaju planirati prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene.

9.5. U očitovanju o zahtjevu Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika zaključuje da se igrališta za golf, u sustavu prostornog uređenja Republike Hrvatske, od početka ne razmatraju kao područja klasične sportsko-rekreacijske namjene, već se planiraju u svrhu održivog razvoja turizma i poboljšanja turističke ponude više kategorije, a što podrazumijeva mogućnost planiranja sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene. To je razvidno iz svih dokumenata prostornog uređenja na regionalnoj i lokalnoj razini koji su danas na snazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku kao i u onima iz prethodnog razdoblja, a koji ne odstupaju od sličnih dokumenata drugih županija, gradova i općina u okviru kojih su planirani takvi sadržaji.

9.6. Naposljetku se upućuje na presudu ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-12/2018- 6 od 19. prosinca 2018. u kojoj se Sud detaljno očitovao o navodima podnositelja koji se u ovom zahtjevu ponavljaju.

10. U očitovanju o zahtjevu Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije ističe da ne tumači izrađene prostorne planove. Međutim, uključen je u postupke izrade svih planova davanjem mišljenja o usklađenosti s planovima višeg reda i drugim propisima te je na taj način bio uključen i u izradu osporenog UPU-a i stoji iza svih izdanih mišljenja na prijedloge planova kao i pozitivnog mišljenja na konačni prijedlog osporenog Plana iz 2013.

11. Zahtjev nije osnovan.

12. Osporene odredbe UPU-a propisuju:

GOLF RESORT

Članak 8.

Golfsko igralište spada u vrstu golf resorta, tj. golfskoga igrališta s turističkim smještajem.

Golf resort, smješten u središnjem dijelu platoa Srđa, predstavlja cjelinu golfskoga igrališta s turističkim smještajem i ostalim pratećim sadržajima, a obuhvaća 2 golfska igrališta 18+9 polja, golfsko vježbalište s pratećim sadržajima neophodnima za funkcioniranje golfa (klupske kuće, servisi u golfu), vile u golfu, hotel u golfu, ugostiteljske sadržaje i pripadajuću infrastrukturu.

Unutar prostorno funkcionalne cjeline golf resorta športsko-rekreacijske namjene (R1) mogu se graditi građevine i uređivati površine za:

− golfska igrališta 18 polja – R1-18

− golfska igrališta 9 polja – R1-9

− golfske akademije – vježbalište – R1-GA

− jezera u funkciji golfskoga igrališta R1-V

− građevine klupskih kuća – golfski klub – R1-KK1, R1-KK2

− građevine za održavanje golfskih igrališta (servisi) – R1-S

− građevine za ugostiteljstvo – R1-U1 i R1-U2

− vile u golfu (grupirani oblici turističkoga smještaja) – R1-R

− hotel u golfu – R1-H.

Članak 22.

Planom je određena bilanca namjene površina i prikazana je u tablici:

TABLICA

PROSTORNO FUNKCIONALNA CJELINA GOLF RESORT

Članak 28.

Unutar prostorne funkcionalne cjeline golf resorta športsko-rekreacijske namjene (R1) mogu se graditi građevine i uređivati površine unutar sljedećih zahvata u prostoru: − golfsko igralište 18 polja – R1-18

− golfsko igralište 9 polja – R1-9

− golfske akademije – vježbalište – R1-GA

− jezera u funkciji golfskoga igrališta – R1-V

građevine klupskih kuća – golfski klub – R1-KK1, R1-KK2

− građevine za održavanje golfskoga igrališta (servisi) – R1-S

− ugostiteljstvo – R1-U1 i R2-U2

− vile u golfu (grupirani oblici turističkoga smještaja) – R1-R

− hotel u golfu –R1-H.

Način i uvjeti gradnje i uređenja površina u obuhvatu prostorne cjeline golf resorta prikazani su na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:2000.

Izgradnja golfskoga igrališta mora se, sukladno fazama realizacije, odvijati istovremeno s gradnjom smještajnih kapaciteta – vila i hotela. Shematski prikaz faza gradnje prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:2000.

Članak 31.

Ukupna površina golfskoga igrališta od 18 i 9 polja i golfske akademije iznosi 215,85 ha.

Površine unutar golfskoga igrališta uređuju se na način:

− elementi golfskoga igrališta – polja

− prirodno zelenilo

− kultivirano zelenilo.

Ukupna površina elemenata golfskoga igrališta (tee, green, fairway, rough, pješčani hazardi) na Srđu iznosi 51,51 ha.

Površine elemenata golfskoga igrališta:

TABLICA

TURISTIČKI SMJEŠTAJ – VILE U GOLFU

Članak 39.

Unutar područja golf resorta predviđena je izgradnja građevina turističkoga smještaja u obliku vila najviše kategorije s pratećim sadržajima (wellness, fitness, sauna, unutarnji i/ili vanjski bazen, garaže, vinski podrumi, športska igrališta, videosale, trjemovi, ljetne kuhinje i sl.) smještenim u zatvorenom, natkrivenom i otvorenom prostoru. Planirani su grupirani oblici turističkoga smještaja, u 8 grupiranih oblika (zona) razmještaja zgrada turističkoga smještaja.

Najveći dopušteni kapacitet građevina turističkoga smještaja, vila, iznosi 1.050 kreveta.

Maksimalan broj građevina turističkoga smještaja koje je planirano izgraditi iznosi 240, odnosno prosječno 4,3 kreveta po građevini. Ukupna površina za smještaj predmetnih građevina iznosi 26,4933 ha, a ukupna tlocrtna površina građevina svih grupiranih oblika razmještaja (zona) iznosi 7,9481 ha. Planirano je nekoliko različitih tipologija građevina.

Vile su planirane kao samostojeće građevine uklopljene u zelenilo. Unutar zahvata predviđa se prostor za krajobrazno uređenje. Vile u zonama grupirane gradnje br. 2, 3 i 4 su planirane najveće visine od 10 m, katnosti Po+P (S)+2, tj. podrum, prizemlje ili suteren i dva kata, a u zonama grupirane gradnje br. 1, 5 i 6 planirane su najveće visine od 8 m, katnosti Po+P (S)+1, tj. podrum, prizemlje ili suteren i jedan kat.

U zonama grupirane gradnje br. 7 i 8 (u jugoistočnom dijelu zahvata i južnom dijelu hrpta) planirana je najveća visina vila od 4 m, katnosti Po+P (S), tj. podrum, prizemlje ili suteren.

Predviđene površine turističkoga smještaja grupiranih oblika (zona) prikazane su u tablici članka 40., a položaj, način gradnje i uređenja pojedinih zona prikazan je na kartografskom prikazu 4.2.

Pri oblikovanju građevina vila prihvatljiv je suvremeni arhitektonski pristup koji uvažava tradiciju i nasljeđe povijesnoga graditeljstva. Kreiranje volumena i smještaj građevina podređeno je unapređenju i valorizaciji krajobraza na način da se postigne sk ladno uklapanje građevina u okoliš uvažavajući specifičnost svakoga zahvata u prostoru (nagib terena, insolacija i dr.).

Do svake zone građevina turističkoga smještaja planirana je interna, tj. pristupna prometnica određenoga profila, te ostala pripadajuća infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije). Promet u mirovanju (parkirališta) predviđa se u okviru svake zone, tj. pojedinoga zahvata turističko-smještajne građevine.

Parkirališna mjesta potrebno je osigurati sukladno članku broj 66. ovih odredbi. Članak 40.

Za gradnju građevina turističkoga smještaja – vila u golfu (s pratećim sadržajima) propisani su sljedeći uvjeti:

TABLICA

Maksimalna tlocrtna površina pojedine vile u zonama 1 – 6 iznosi 500 m2, a u zonama 7 i 8 iznosi 800 m2.

Članak 41.

Položaj, način gradnje i uređenja grupiranih oblika razmještaja zgrada turističkoga smještaja – vila prikazan je na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Planirano je nekoliko različitih tipologija građevina.

U svrhu bolje prilagodbe konfiguraciji terena, moguće je građevine dijelom izmjestiti i u kultiviranom zelenilu, uvažavajući maksimalno propisanu građevinsku bruto površinu zatvorenih i natkrivenih građevina, kao i maksimalan broj kreveta i maksimalan broj vila za svaki od grupiranih oblika razmještaja zgrada turističkoga smještaja – vila.

Kultivirano zelenilo prikazano je na kartografskom prikazu br. 3.0. „Uvjeti uređenja i zaštite prostora.“

Za potencijalno vizualno osjetljive grupirane oblike razmještaja građevina turističkoga smještaja – vila, broj 7 i 8, građevine (vile) moguće je smjestiti na uređenom terenu s visinskim kotama danim u kartografskom prikazu broj 4.2. „Način i uvjeti gradnje“ ili na visinskim kotama nižim od navedenih.

Vile se u pravilu grade kao samostojeće građevine uklopljene u zelenilo. Svaka zona treba biti oblikovana na jedinstven i prepoznatljiv način tj. potrebna je izrada cjelovitog idejnog arhitektonskog projekta za pojedini zahvat (grupirani oblik).

Pri oblikovanju građevina smještajnih kapaciteta (vila) naglasak se daje na suvremen arhitektonski pristup koji ujedno uvažava tradiciju i nasljeđe povijesnoga graditeljstva.

Kreiranje volumena i smještaj građevina podređen je unapređenju i valorizaciji krajolika na način da se postigne skladno uklapanje građevina u okoliš uvažavajući specifičnost svakoga zahvata u prostoru (nagib terena, insolacija i sl.). U oblikovanju građev ina preporuča se maksimalno korištenje sinergije izgrađenoga prostora s okolišem.

Do svake grupacije vila (zahvata) planirana je interna, tj. pristupna prometnica određenoga profila s pripadajućom infrastrukturom. Rješavanje prometa u mirovanju predviđeno je u okviru zahvata.

Na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČINI I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:2000. prikazan je priključak svake grupacije na prometnu infrastrukturu, čije će se točno mjesto odrediti prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Priključak na komunalnu infrastrukturu rješava se u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.2., 2.3. i 2.4.).

Smještaj vozila predviđen je unutar zahvata, sukladno članku 66. ovih odredbi.

HOTEL U GOLFU – R1-H

Članak 42.

Planirana je izgradnja hotela visoke kategorije, zapadno od tvrđave Imperijal. Najveći dopušteni kapacitet hotela iznosi 150 kreveta, dok je maksimalni broj etaža Po+P (S)+2 tj. podrum, prizemlje ili suteren i dva kata, tj. maksimalne visine 12,0 m.

Hotel je planiran kao boutique hotel, tj. personalizirani i dizajnirani hotel specifičnoga ugođaja, opreme i ponude sa svim potrebnim pratećim sadržajima za hotel najviše kategorije (restorani, wellness, caffe barovi i sl.).

Pri oblikovanju hotela naglasak se daje na suvremen arhitektonski pristup, koji ujedno uvažava tradiciju i nasljeđe povijesnoga graditeljstva. Kreiranje volumena i smještaja građevine podređeno je unapređenju i valorizaciji kontaktnoga fortifikacijskog kra jolika gdje je dominantna tvrđava Imperijal.

Neposredni okoliš hotela krajobrazno se uređuje prema točki 6.2. Uvjeti uređenja krajobraza ovih odredbi i nije ga moguće ograđivati.

Na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČINI I UVJETI GRADNJE, u mjerilu 1:2000 prikazan je priključak zahvata u prostoru na prometnu infrastrukturu čije će se točno mjesto odrediti prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Priključak na komunalnu infrastrukturu rješava se u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.2., 2.3. i 2.4.).

Smještaj vozila predviđen je unutar zahvata sukladno normativu iz članka 66. ovih odredbi.

Zahvat za gradnju hotela ne smije se ograđivati već parkovno uređivati.

Gradnja je moguća sukladno sljedećim uvjetima:

TABLICA

13. Ocjenjujući osnovanost zahtjeva, Sud polazi od sljedećeg:

14. Člankom 129.a stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske između ostalog je propisano da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje.

15. Člankom 19. stavkom 1. alinejom 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje.

16. Ustavno je pravo jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonom, u propisanom postupku urediti materiju prostornog planiranja, a što uključuje donošenje i izmjene dokumenata prostornog uređenja.

17. Prostorno planiranje, kao interdisciplinarna djelatnost, institucionalni je i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti korištenja za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru, a sve u svrhu postizanja optimalnog rasporeda ljudi, dobara i djelatnosti. Stoga u postupku donošenja prostornog plana sudjeluju različita tijela, koja su prema podacima dostavljenima Sudu, u konkretnom slučaju i bila uključena u proces donošenja osporavanog UPU-a, a što podnositelji ni ne osporavaju.

18. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/13.; u daljnjem tekstu: ZPU) 1. siječnja 2014. prestao je važiti ZPUG u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje. Člankom 198. stavkom 1. ZPU-a propisano je da dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu ZPU-a ostaju na snazi do donošenja prostornih planova prema ZPU-u, odnosno do njihova stavljanja izvan snage na temelju ZPU-a. Stoga je za ocjenu zakonitosti osporenog općeg akta mjerodavan ZPUG.

19. Iz dokumentacije koju je Sud zaprimio u tijeku ovoga postupka razvidno je da je osporeni opći akt (Odluka o donošenju Urbanističkoga plana uređenja “Športsko – rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug”; u daljnjem tekstu: UPU) donesen na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika 30. srpnja 2013. na temelju članka 100. ZPUG-a, članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13. i 6/13. – pročišćeni tekst) i Odluke o izradbi UPU Športsko-rekreacijskoga centra s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug („Službeni Glasnik Grada Dubrovnika“, 2/12.). U postupku donošenja UPU-a pribavljena je suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, KLASA: 350-02/13-13/19; URBROJ: 531-05-1-1-13-04 od 1. srpnja 2013. te suglasnost župana Dubrovačko- neretvanske županije, KLASA: 350-01/09-01/38; URBROJ: 2117/01-01-13-17 od 12. srpnja 2013.

20. Donošenju UPU-a prethodila je Odluka o izradbi Urbanističkoga plana uređenja „Športsko-rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug“ od 30. i 31. ožujka 2012. (u daljnjem tekstu: Odluka o izradbi UPU-a) koja je stupila na snagu 10. travnja 2012.

21. Člankom 3. Odluke o izradbi UPU-a propisano je da se Odluka o izradbi UPU- a donosi na temelju obveza koje proizlaze iz ZPUG-a, poglavito na temelju članaka 26., 75., 76., 78. i 123. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 10/05. i 10/07.), članka 59. Odluke o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, 10/07.) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskog prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.).

22. Prema članku 5. Odluke o izradbi UPU-a, Plan se izrađuje na temelju Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske od 27. lipnja 1997., Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“, 50/99.), PP DNŽ, PPU-a Grada Dubrovnika i GUP-a Grada Dubrovnika.

23. Izrada UPU-a započela je u veljači 2005. na temelju Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005. – 2009.

24. Glede izvora financiranja izradbe UPU-a, iz članka 13. Odluke o izradbi UPU-a proizlazi da su sredstva za izradbu Plana osigurana na temelju članka 136. ZPUG-a.

25. U konkretnom slučaju mjerodavni su članak 2. stavak 1. točke A.11.1. i A.11.2., članak 52., članak 78. i članak 136. ZPUG-a.

26. Prema članku 78. stavku 1. ZPUG-a, izrada prostornog plana započinje na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave. Stavkom 2. toga članka propisan je sadržaj odluke o izradi prostornog plana. Stavkom 3. toga članka propisano je da se odluka o izradi dokumenta prostornog uređenja objavljuje u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je tu odluku donijela.

27. S obzirom na činjenicu da Ustavni sud u odluci, broj: U-III-61/2020 od 29. listopada 2025. nije našao povredu ustavnih prava odnosno manjkavost obrazloženja presude ovoga Suda od 26. studenoga 2019. u dijelu koji se odnosi na osporavanje osporenog UPU-zbog njegove nesuglasnosti s člankom 136. stavkom 4. ZPUG-a, ovaj Sud u cijelosti ostaje kod utvrđenja i zaključaka iz presude, poslovni broj: Usoz-7/18- 12 od 26. studenoga 2019. koji se odnose na prigovor podnositelja da osporeni opći akt nije u suglasju s člankom 136. stavkom 4. ZPUG-a.

28. Članak 136. stavci 1., 2. i 4. ZPUG-a propisuju:

„(1) Troškove ili dio troškova potrebnih za izradu urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja te za uređenje građevinskog zemljišta može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi ili druga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.

(2) Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito:

– naziv odnosno ime i adresu stranaka,

– naziv i obuhvat prostornog plana čija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu značajne za obje stranke,

– obvezu jedinice lokalne samouprave da donese prostorni plan,

– vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvršiti jedinica lokalne samouprave, te rok za njihovo izvršenje,

– iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju platiti vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba.

(…)

(4) Ugovor o uređenju građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.“

29. Podnositelji ističu da u konkretnom slučaju ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta nikada nije objavljen u glasilu jedinice lokalne samouprave , zbog čega je osporeni opći akt, koji je donesen na temelju neobjavljenog ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta, nezakonit.

30. Ocjenjujući ovaj prigovor, Sud je pošao od činjenice razvidne iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta da je izrada UPU-a započela u veljači 2005. na temelju Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005. – 2009., izradom Prostorno-programske studije za izradu UPU-a koja je 19. travnja 2005. prihvaćena zaključkom Gradskoga poglavarstva Grada Dubrovnika, KLASA: 350- 01/05-01/11, URBROJ: 2117/01-08-05-4. Zaključkom Gradskoga poglavarstva Grada Dubrovnika, KLASA: 350-01/06-01/32, URBROJ: 2117/01-08-06-6 od 26. travnja 2006. prihvaćen je ugovor o izradi UPU-a između Grada Dubrovnika, kao nositelja izrade, Golf parka Dubrovnik – Srđ d.o.o., kao investitora i Urbos d.o.o. Split, kao izrađivača, koji je 3. svibnja 2006. sklopljen u skladu sa ZPU/94.

31. Člankom 11. ZPU/94., koji je bio na snazi u vrijeme započ injanja postupka izrade UPU-a, bilo je, između ostalog, propisano da predstavničko tijelo grada donosi program mjera za unapređenje stanja u prostoru koji sadrži procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata. Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornih planova, imovinsko-pravne radnje i drugo) te izgradnju komunalnih i telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja individualne i zajedničke potrošnje. Programom mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja. Izvješća i Program mjera objavljuju se u "Narodnim novinama", odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

32. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika 2005. – 2009. bio je, sukladno tada važećim zakonima, objavljen u Službenom glasniku Grada Dubrovnika, dok takva obveza nije bila propisana u odnosu na ugovore o financiranju izrade prostornog plana. ZPUG je u članku 136. stavku 4. propisao obvezu objavljivanja ugovora o uređenju građevinskog zemljišta. Međutim, valja naglasiti da ni iz članka 136. ZPUG-a ni iz bilo koje druge odredbe ZPUG-a ne proizlazi da bi neobjavljivanje ugovora o uređenju građevinskog zemljišta imalo za posljedicu nezakonitost dokumenta prostornog uređenja, kao cjeline. Pored navedenog, prema mišljenju Suda, u ovom je slučaju potrebno naglasiti činjenicu da nakon sklapanja ugovora o izradi UPU-a od 3. svibnja 2006., nije sklopljen ugovor koji bi podlijegao obvezi objave u smislu članka 136. stavka 4. ZPUG-a. Polazeći od okolnosti konkretnog slučaja (a osobito činjenice da je izrada UPU-a započela, a nakon stupanja na snagu ZPUG-a, nastavljena na temelju ugovora o izradi plana iz 2006.), Sud ocjenjuje neosnovanom tvrdnju podnositelja da je zbog neobjavljivanja ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta taj dokument prostornog uređenja nezakonit.

33. Daljnji prigovori podnositelja odnose se na neusklađenost pojedinih odredaba UPU-a s člankom 52. stavkom 4. ZPUG-a te s člankom 2. stavkom 1. točkom A.11.1. i točkom A.11.2. ZPUG-a. Naime, podnositelji smatraju nezakonitim osporeni UPU u dijelu koji u sklopu tzv. golf resorta dopušta gradnju i uređivanje površina za vile u golfu i hotel u golfu.

34. U tom je dijelu Ustavni sud ocijenio ustavnu tužbu podnositelja osnovanom u bitnom ističući da ovaj Sud nije naveo razlog zbog kojeg bi objekti osnovne (sportsko rekreacijske) namjene opravdali gradnju vila i hotela kao sporednih sadržaja niti je navedene objekte doveo u međusobnu vezu. Pored toga, Ustavni sud je naveo da ovaj Sud nije razmotrio prigovore podnositeljice u vezi s neusklađenošću spornih odredaba osporenog akta s člankom 2. stavkom 1. A. 11.1. i A. 11.2. ZPUG-a niti je svoj zaključak (o gradnji vila i hotela u golfu kao pratećih sadržaja osnovnoj namjeni) stavio u kontekst definicije "osnovne namjene prostora".

35. Za ocjenu osnovanosti zahtjeva u tom dijelu, mjerodavan je članak 60. ZPUG-a koji uređuje pitanje usklađenosti prostornih planova. Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim, primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno prostorni plan područne (regionalne) razine (stavak 2.). Provedbeni dokumenti prostornog uređenja ne smiju mijenjati odredbe strateških dokumenata prostornog uređenja (stavak 3.). U slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga Zakona primjenjuje se odredba ZPUG-a (stavak 5.). U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora odlučiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklađenog dokumenta prostornog uređenja (stavak 6.).

36. Uvidom u Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji su bili na snazi u vrijeme donošenja osporenog općeg akta, zatim PP DNŽ, PPU Grada Dubrovnika i GUP Grada Dubrovnika, ovaj je Sud utvrdio da je UPU, u osporenom dijelu, u cijelosti suglasan s navedenom Strategijom i Programom prostornog uređenja kao i prostornim planovima s kojima mora biti usklađen.

37. Pored toga valja istaknuti da prema Kriterijima i smjernicama za planiranje golfskih igrališta, koje je 2010. donio Savjet prostornog uređenja Države, golfska igrališta, osim površine za igru s vježbalištem, sadrže i veliki dio prirodnoga terena, pripadajuću infrastrukturu, vodene površine, potrebne građevine (klupska kuća, prometnice, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljski sadržaji, infrastrukturne građevine), a prema potrebi i turistički smještaj. Najčešće se uz klasično/standardno igralište planira i turistički smještaj.

38. U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, među ostalim je navedeno da u svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turističke ponude treba izraditi program razvitka i izgradnje golf igrališta kao poseban segment obogaćenja turističke ponude.

39. PP DNŽ u članku 10. navodi golf kao: Gospodarska namjena – ugostiteljsko- turistička T (Golf R1) i Športsko-rekreacijska namjena R (Golf R1). Prema članku 29. navedenoga Prostornog plana, golf na Srđu športska je građevina od važnosti za Državu. Članak 52. PP DNŽ određuje kategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu, u kojoj je i golf R1. Članak 54. stavak 1. PP DNŽ u izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene uvrštava i „Dubrovnik/Bosanka Srđ (golf) R1 površina 310,00 ha (gp 31,0 ha) kapaciteta 1200 kreveta“. Članak 54. stavak 5. PP DNŽ koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog općeg akta definira igralište za golf kao jedinstvenu funkcionalnu i prostornu cjelinu koja se, među ostalim, sastoji od terena za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju ako su predviđene dokumentima prostornog uređenja u sklopu igrališta za golf te ostali prateći sadržaji.

40. Za ocjenu zakonitosti osporenog općeg akta mjerodavne su i odredbe članka 104.a stavka 2. PP DNŽ koje propisuju:

„Športsko-rekreacijski centar s golfom – R1

(2) Golf park sa golfskim igralištima i potrebnim pratećim sadržajima i smještajnim kapacitetima određuju se prvenstveno u funkciji športa i rekreacije, a planiraju se sukladno konceptu razvoja elitnog i cjelogodišnjeg turizma za područje Dubrovnika…

41. PPU Grada Dubrovnika u članku 81. stavku 1., među ostalim, propisuje:

„Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske namjene Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (R1, R2, R5)

(1) Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:

1. površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,

2. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine sportskih terena i sadržaja, koji sportski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,

3. najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

4. maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,

…“

42. GUP Grada Dubrovnika u članku 36. stavcima 1. i 3., među ostalim, propisuje:

„ (1) Pri uređenju športsko-rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:

1. površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,

2. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine Športskih terena i sadržaja, koji športski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,

3. najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

4. maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,

…“

„(3) Detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja i prethodno donesenim Programom športa i rekreacije.“

43. Mjerodavne odredbe ZPUG-a propisuju:

„Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene

Članak 52.

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

– smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika, – smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

– smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

– gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

– izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8,

– najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

– odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

– površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale,

– unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno zelenilo,

– broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.

(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

– ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,

– najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

– igralište za golf bude udaljeno od obalne crte najmanje 25 m.“

„Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

A. 11.1.

Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene

A.11.2.

Pretežita namjena je planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća.“

44. Osvrćući se na ključni prigovor podnositelja koji se odnosi na gradnju i uređivanje površina za vile u golfu i hotel u golfu u sklopu tzv. golf resorta na Srđu, u odnosu na koji je Ustavni sud ukinuo raniju presudu ovoga Suda, valja istaknuti: 45. Članak 52. ZPUG-a uređuje, između ostalog, planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, propisujući kriterije za planiranje svake od tih dviju kategorija u pogledu predjela na kojemu ih je dopušteno planirati (predjeli manje prirodne i krajobrazne vrijednosti) te ostale kriterije za ugostiteljsko-turističku i sportsku namjenu, koji, ovisno o namjeni o kojoj je riječ, moraju biti ispunjeni. Međutim, prema ocjeni ovoga Suda, odredba članka 52. stavka 1. ZPUG-a, promatrana zasebno, ali i kao dio cjeline članka 52. ZPUG-a, ne isključuje mogućnost da se, u skladu s mjerodavnim kriterijima iz članka 52. ZPUG -a, u sklopu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportske namjene , planiraju i druge namjene odnosno sadržaji koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene.

46. U ranijem je postupku (Usoz-7/18) ovaj Sud imao na umu okolnost da ZPUG ne propisuje koji su prateći sadržaji osnovnoj namjeni nekog područja, već daje samo okvir za planiranje drugih namjena ili sadržaja (uz osnovnu namjenu) . Stoga je u presudi, poslovni broj: Usoz-7/18-12 od 26. studenoga 2019. navedeno da je u svakom pojedinom slučaju potrebno ispitati je li donositelj dokumenta prostornog uređenja konkretnim rješenjima glede pratećih sadržaja izišao iz okvira postavljenih ZPUG-om, a što u ovom predmetu nije slučaj. Polazeći od vrste objekata koji su osporenim dijelom općeg akta planirani kao osnovna namjena, Sud nije našao da bi planiranje „vila u golfu“ i „hotela u golfu“, kao pratećih sadržaja osnovnoj namjeni, bilo protivno ZPUG- u.

47. Sud ostaje u cijelosti kod navedenoga, pri čemu naglašava i sljedeće:

48. Kao što proizlazi iz odlomaka 39. do 42. ovog obrazloženja, odredbe osporenog UPU-a koje omogućavaju u sklopu tzv. golf resorta, koji je dio veće cjeline – Športsko- rekreacijskog centra s golf igralištem, gradnju i uređivanje površine za vile u golfu i hotel u golfu, u skladu su s prostornim planovima s kojima prema ZPUG-u UPU mora biti usklađen (u konkretnom slučaju s PP DNŽ, PPU-om Grada Dubrovnika i GUP-om Grada Dubrovnika), a koji su (u skladu s naprijed navedenim dokumentima državne razine koji se odnose na planiranje i izgradnju golfskih igrališta s pratećom gradnjom) dopustili takvu mogućnost.

49. Postupajući prema odluci Ustavnog suda, prema kojoj je ovaj Sud propustio navesti razlog zbog kojeg bi objekti osnovne (sportsko rekreacijske) namjene opravdali gradnju vila i hotela kao sporednih sadržaja niti su navedeni objekti dovedeni u međusobnu vezu, ovaj Sud prije svega navodi da je golfsko igralište odvojena krajobrazna cjelina namijenjena igranju golfa. Osim površine za igru s vježbalištem , ono sadrži i veliki dio prirodnoga terena, pripadajuću infrastrukturu, vodene površine, potrebne građevine (klupska kuća, prometnice, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljske sadržaje, infrastrukturne građevine), a prema potrebi i turistički smještaj.

50. U konkretnom je slučaju tzv. golf resort dio veće cjeline – Športsko- rekreacijskog centra s golf igralištem, pa se smještajni kapaciteti mogu smatrati sastavnim dijelom jedinstvenog turističkog kompleksa odnosno standardnom infrastrukturom za korisnike golf terena, a što doprinosi i racionalnijem korištenju planiranog građevinskog područja. Zbog operativne povezanosti s igralištem (recepcija, wellness, sportski paketi, smještaj igrača i gostiju), smještajni se kapaciteti u tzv. golf resortu smatraju tipičnim pratećim sadržajem sporta i rekreacije.

51. Planiranje smještajnih kapaciteta (vila i hotela) uz golf igralište valja promatrati u svjetlu funkcionalne, ekonomske i prostorno-planske povezanosti golfa i turističkog smještaja. Smještajni kapaciteti (vile, hoteli i sl.) u neposrednoj blizini golf terena omogućavaju, među ostalim, višednevni boravak gostiju (koji žele biti smješteni uz sama igrališta), korištenje igrališta tijekom cijele godine kao i dodatne sadržaje usmjerene višoj kvaliteti turističke usluge.

52. Nadalje, valja istaknuti da i zakoni o prostornom uređenju koji su stupili na snagu nakon ZPUG-a propisuju mogućnost da se u izdvojenom građevinskom području izvan naselja te na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf planiraju odnosno grade prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene. Sada važeći ZPU/25. u Poglavlju III. uređuje igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta, kao zahvate u prostoru na otvorenom te u članku 57. propisuje:

„Planiranje igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvata u prostoru na otvorenom

Članak 57.

(1) Igrališta za golf, igrališta za polo i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom mogu se planirati izvan građevinskih područja … ...

(3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovu kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

...“

53. Naposljetku valja dodati da se na temelju važećih (i ranijih) dokumenata prostornog uređenja na regionalnoj i lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj (a koji se u bitnim točkama podudaraju glede uređenja golf igrališta i popratnih sadržaja) može izvesti zaključak da se u sustavu prostornog uređenja Republike Hrvatske igrališta za golf ne smatraju područjima klasične sportsko-rekreacijske namjene, već je njihovo planiranje usmjereno održivom razvoju turizma i poboljšanju turističke ponude više kategorije, a što podrazumijeva mogućnost planiranja sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene.

54. S obzirom na tvrdnju Ustavnog suda iz odluke od 29. listopada 2025. da ovaj Sud nije razmotrio prigovore u vezi s neusklađenošću spornih odredaba osporenog akta s člankom 2. stavkom 1. A. 11.1. i A. 11.2. ZPUG-a, Sud naglašava da se naprijed navedeni razlozi koji upućuju na neosnovanost zahtjeva u dijelu koji se odnosi na nesuglasnost osporenog UPU-a s člankom 52. ZPUG-a odnose i na prigovore o nesuglasnosti osporenog općeg akta s člankom 2. stavkom 1. A. 11.1. i A. 11.2. ZPUG- a.

55. U odnosu na tvrdnju podnositelja o nesuglasnosti osporenog UPU-a s člankom 60. stavkom 1. ZPUG-a, zbog neusklađenosti s PPDNŽ i planovima donesenima na temelju toga plana (glede površine predmetnog područja), Sud u cijelosti ostaje kod stavova iznesenih u presudi od 26. studenoga 2019. te ponavlja da je osporeni UPU u cijelosti usklađen sa svim prostornim planovima s kojima mora biti usklađen (uključujući i s PP DNŽ, kako u pogledu obuhvata UPU-a tako i u pogledu korištenja i namjene površina), a kojima je na izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportske namjene Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu dopušteno planirati izgradnju ugostiteljsko-turističkih građevina namijenjenih smještaju.

56. Slijedom iznesenog, Sud je utvrdio da ne postoji neusklađenost osporenog UPU-a s PP DNŽ, PPU-om Grada Dubrovnika ni s GUP-om Grada Dubrovnika, pa stoga ni nesuglasnost osporenog UPU-a s člankom 60. ZPUG-a.

57. Ostali prigovori podnositelja, a koji su posljedica njihove vizije uređenja predmetnog prostora obuhvaćenog osporenim UPU-om, ni na koji način ne mogu utjecati na ishod ovog postupka jer ne dovode u sumnju zakonitost osporenog općeg akta, kao izraza ustavne autonomije jedinice lokalne samouprave u području prostornog planiranja.

58. Slijedom iznesenog, ocijenivši da osporen i UPU ne sadrži odredbe koje bi upućivale na nezakonitost osporenog općeg akta na koje upiru podnositelji, valjalo je odgovarajućom primjenom članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. i 39/26.- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 28. svibnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

dr. sc. Sanja Otočan