Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sisku

    Ljudevita Posavskog 5

    Poslovni broj: K-148/2023-31

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sisku, po sucu Marinu Vukoviću kao predsjedniku vijeća, uz suce porotnike Ivicu Horžića i Grgu Dragičevića, uz sudjelovanje Antonije Krnjaić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PZ, radi kaznenog djela protiv javnog reda - protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma – opisano po članku 326. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19, 84/21, dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 326. stavak 2. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj KO-DO-443/22 od 8. studenog 2022., nakon javne rasprave održane i zaključene 25. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, TZ, okrivljenog PZ i braniteljice okrivljenika u zamjeni Helene Aleksić, odvjetnice iz Zagreba, 28. svibnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni PZ, zvan P, sin P i LZ, djevojački T, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], Bana Josipa Jelačića 104 A, državljanin Republike Hrvatske, automehaničar, nezaposlen, bez primanja, sa završenom srednjom školom, OIB [osobni identifikacijski broj], razveden, bez djece, bez odlikovanja, bez vojnog čina, vlasnik kuće na adresi prebivališta, bez pokretnina, prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan,

    k r i v  j e

    II. što je,

    16. kolovoza 2022. oko 15,00 sati u Topuskom, nakon prethodnog dogovora s nepoznatom osobom i dobivenih uputa u vezi prijevoza stranih državljana preko teritorija Republike Hrvatske, u nakani da se okoristi za unaprijed obećani novčani iznos od 300,00 Eura koji mu je trebao biti isplaćen po izvršenom prijevozu, u teretno vozilo marke Ford Transit Custom 320 LV, bijele boje, registarskih oznaka [registarska oznaka], nakon što je došao na područje mjesta Batinova Kosa u tovarni prostor navedenog kombi vozila visine 140 cm, dužine 288 cm i širine 175 cm preuzeo ukupno 11 stranih državljana Turske i Afganistana znajući da su ilegalno prešli državnu granicu iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, svjestan da taj prostor nije namijenjen za prijevoz ljudi, da nema sjedala i sigurnosnih pojaseva za prijevoz putnika, nema otvora za dotok svježeg zraka, ventilacijskog otvora i osvjetljenja te da se vrata tovarnog prostora ne mogu otvoriti iznutra nakon što je uočen u vožnji po policijskim službenicima odbio zaustaviti vozilo kojim se kretao i naglo povećao brzinu kretanja, na ravnom dijelu kolnika vozio se sredinom kolnika i u zavojima prelazio punu liniju, nakon čega je oko 16,00 sati u Donjem Žirovcu, Dvor naglo zaustavio vozilo i krenuo bježati preko drvene ograde preko koje je pao i potom u daljnjem kretanju zaustavljen intervencijom policijskih službenika

    dakle, iz koristoljublja pomogao drugim osobama nedozvoljeno kretati se u Republici Hrvatskoj,

    čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma - opisano i kažnjivo po članku 326. stavku 1. KZ/11,

    III. te se okrivljeni PZ na temelju članka 326. stavka 1. KZ/11,

    O S U Đ U J E

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU (TRI) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

    IV. Na temelju članka 54. KZ/11. okrivljenom PZ se u kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 16. kolovoza 2022. do 13. travnja 2023.

    V. Na temelju članka 79. KZ/11 od okrivljenog PZ oduzima se mobilni uređaj marke Samsung A13 IMEI broja: [IMEI broj], pozivnog broja:

    [broj telefona], s oštećenjem na ekranu u donjem lijevom dijelu uređaja, oduzet uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj] od 16. kolovoza 2022., a koji se nalazi u Policijskoj upravi sisačko moslavačkoj, Postaji granične policije Dvor te će se isti po pravomoćnosti presude uništiti.

    VI. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP okrivljenik se oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP, te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti.

    Obrazloženje

    1. Okrivljenom PZ je uvodno navedenom optužnicom stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma - opisano po članku 326. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 326. stavku 2. KZ/11.

    2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe okrivljeni PZ je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

    3. U dokaznom postupku su pročitani: potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj: 01362107 Postaje granične policije Dvor od 16. kolovoza 2022., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Postaje granične policije Dvor od 16. kolovoza 2022., preslika prometne dozvole, zapisnik o očevidu, izvješće o postupanju od 16. kolovoza 2022., obrazce medicinske dokumentacije, dokumentacijski list pregleda u ambulanti Zavoda za hitnu medicinu sisačko- moslavačke županije od 16. kolovoza 2022., nalaz hitnog pregleda NPB dr. Ivan Barbot Popovača, specijalistički nalaz KBC Sestre milosrdnice, Klinike za psihijatriju, zapisnik o vraćanju oduzetih predmeta Postaje granične policije Dvor, kriminalističko-tehničko izvješće Policijske uprave sisačko-moslavačke, Službe kriminalističke policije od 20. kolovoza 2022., nalaz i mišljenje vještaka prof. dr.sc. Ante Bagarića, zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 26. listopada 2022., zapisnici o uzimanju izjava u upravnom postupku stranih državljana JZ i ĐZ od 16. kolovoza 2022. Izvršen je uvid u DVD medij pretrage mobilnog uređaja okrivljenika te je izvršen uvid u fotodokumentaciju očevida PU sisačko-moslavačka, služba krim policije od 9. prosinca 2025. Ispitani su svjedok HZ te je pročitan dio njegova iskaza pred ODO Sisak 17. listopada 2022. i svjedok VZ. Pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 19. veljače 2026. i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 19. veljače 2026. Okrivljenik je iznio svoju obranu.

    3.1. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP odbio dokazni prijedlog obrane da se zatraži mišljenje od vještaka prometne struke je li se, imajući u vidu stanje na cestama ( gužvu), stanje prometnice, okrivljeni mogao sa vozilom marke Ford Transit Custom 320 LV, a koje vozilo može doseći maksimalnu brzinu od 165 km na sat, bio u mogućnosti kretati od lokacije Batinova Kosa do lokacije Donji Žirovac, brzinom od 150 odnosno 160 km na sat, bez ikakvih posljedica po vozilo, i ostale sudionike u prometu. Naime, predloženi dokaz nije bio odlučan za utvrđenje činjenica o kojima ovisi odluka suda, jer sud nije svoju odluku o pravnoj oznaci djela temeljio na točno utvrđenoj najvećoj brzini kretanja vozila, već na ukupnosti svih objektivno utvrđenih okolnosti prijevoza, uključujući način smještaja prevoženih osoba, trajanje prijevoza, posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti te ostale okolnosti konkretnog događaja. I kada bi se prometnim vještačenjem utvrdilo da se vozilo moglo ili nije moglo kretati brzinom navedenom u optužnici, takav nalaz ne bi mogao utjecati na zaključak suda o tome jesu li u konkretnom slučaju ostvarena obilježja kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. KZ/11, budući da odluka o tome ne ovisi isključivo o najvećoj postignutoj brzini vozila. Osim toga, sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio da postoje odstupanja između iskaza svjedoka glede trajanja vožnje i procjene brzine kretanja vozila, zbog čega je navedeno i ispustio iz činjeničnog opisa presude. Slijedom navedenoga, provođenje prometnog vještačenja ne bi moglo dovesti do drukčije odluke o odlučnim činjenicama, već bi samo nepotrebno produljilo ovaj kazneni postupak.

    4. Iznoseći svoju obranu na raspravi okrivljenik je naveo kako je zbog loše i teške financijske situacije u obitelji bio primoran pribaviti novac prevozeći ilegalne migrante. Iako su mu osobe iz oglasa za prijevoz na internetu tvrdile da se radi o „polulegalnim migrantima“, koji imaju rok od 7 dana da napuste Hrvatsku, on je znao da to nije tako te da se radi o ilegalnim migrantima. U Zagrebu ga čekao kombi sa ključevima, a na WhatsApp je dobio lokaciju gdje treba ići pokupiti migrante. Za navedeni prijevoz je trebao dobiti 300 eura, a što mu je trebalo biti isplaćeno nakon obavljenog prijevoza. Ukupno je prevozio 10 migranata, plus vodič, dakle ukupno 11 ljudi. Što se tiče uvjeta u kojima ih je prevozio, sa kombija sa okvira bočnih i zadnjih vrata je skinuo gume, kako bi imali zraka u kombiju, a isto tako im je kupio i vode i hrane. Što se tiče same vožnje, naveo je kako je istina da je bježao, ali je nemoguće da je vozio brzinom kojom su spominjali svjedoci. Prihvaća da je možda vozio 100 km na sat, ali brzinom većom od toga nije bilo moguće voziti s obzirom na sve okolnosti. Nakon što je kombi zaustavio, pokušao je pobjeći, ali su ga policajci sustigli.

    5. U ovom postupku nije sporno da je okrivljeni počinio kazneno djelo iz članka 326. stavka 1. KZ/11, dakle da je iz koristoljublja pomogao drugim osobama nedozvoljeno kretati se u Republici Hrvatskoj. Navedeno proizlazi iz obrane okrivljenika, a isto je potvrđeno i dokazima izvedenim tijekom dokaznog postupka. Sporno je jedino to je li okrivljenik pri počinjenju kaznenog djela s osobama koje je prevozio postupao na nečovječan i ponižavajući način, odnosno je li svojim postupanjem ostvario obilježja kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. KZ/11.

    6. Svjedok HZ, je u svom iskazu na raspravi u bitnom naveo kako je u kolovozu 2022. zajedno sa kolegom VZ radio na sprječavanju ilegalnih migracija te su kod mjesta Batinova Kosa uočili teretno vozilo, radilo se o bijelom kombiju, a s obzirom da su posumnjali da se navedeno vozilo koristi za prijevoz migranata, isto su pokušali zaustaviti, davajući zvučne i svjetlosne signale, ali se vozilo nije zaustavilo, nego je ubrzalo, te se kretalo u smjeru Gline. Od Gline se nastavilo kretati u pravcu Dvora, te se zaustavilo u mjestu Donji Žirovac, vozač je izašao iz vozila i pokušao pobjeći, ali je pao preko ograde te su ga tu sustigli. Ubrzo nakon toga su došle i druge kolege. Što se tiče samog vozila, radilo se o teretnom kombiju, odnosno, iza je imao odvojeni teretni dio, a unutra su zatekli 11 stranih državljana, a koliko se sjeća misli da je bilo i jedno dijete. Ne sjeća se je li itko od stranih državljana imao bilo kakve ozljede, a nitko od njih nije tražio pomoć.

    6.1. Na poseban upit zastupnice optužbe je odgovorio kako je brzina varirala ovisno o kojem dijelu ceste se radilo, ali je bila sigurno nekih stotinjak km na sat. Okrivljenik je pretjecao u nepreglednim zavojima, a radilo se i o naseljenim i o nenaseljenim mjestima. Cjelokupna ova vožnja za okrivljenikom je trajala sigurno nekih 15 do 20 minuta.

    6.2. Na poseban upit braniteljice okrivljenika je naveo kako se ne sjeća što je još bilo u unutrašnjosti navedenog kombija osim migranata.

    6.3. Nakon što mu je pročitan zapisnik o njegovom ispitivanju u ODO Sisak 17. listopada 2022. u dijelu koji se odnosi na vožnju iza okrivljenika, odnosno kojom brzinom je vozio, kao i kako su izgledali ljudi unutar kombija, a gdje je naveo kako se vozač cijelo vrijeme kretao brzinom 160 do 170 km/h te kako je nakon zaustavljanja teretnog vozila utvrđeno da se unutar vozila nalazilo 11 osoba koji su bili vidno preplašeni te "razbacani" po unutrašnjem prostoru vozila, svi su se nalazili na podu teretnog vozila, a po njihovom ponašanju i gestikulaciji sjeća se da su tražili vode što im je i omogućeno, vidljivih ozljeda na njihovu tijelu koliko se sjeća nije bilo, svjedok je odgovorio kako je točno što je naveo na zapisniku od 17. listopada 2022. odnosno da se radilo o brzini od 160 do 170 km na sat te kako je točno i da su ljudi u kombiju bili vidno preplašeni, te „razbacani“, a vezano za traženje vode zaista se toga ne sjeća, ali ako je tako naveo u ODO Sisak 17. listopada 2022. onda je to sigurno i bilo tako jer mu je tada cijeli događaj bio „svjež“, a ovakvih intervencija ima jako puno, pa se s obzirom na protek vremena teško svega sjetiti.

    6.4. Na poseban upit okrivljenika je odgovorio kako se ne sjeća da bi okrivljenik davao vodu osobama u kombiju, niti da je vidio vodu.

    7. Svjedok VZ je u svom iskazu na raspravi u bitnom naveo da koliko se sjeća bilo je ljeto, negdje u 8 mjesecu 2022., on i kolega HZ su bili na zadatku u sklopu operativne akcije Koridor te su u jednom trenutku primijetili kombi vozilo, koje se kretalo iz pravca državne granice prema unutrašnjosti RH, a bilo je vidno opterećeno, pa su s obzirom na navedeno posumnjali da isto prevozi ilegalne migrante te su ga pokušali zaustaviti, na način da su upalili svjetlosne i zvučne signale, ali se vozilo nije zaustavljalo, nego je vozač povećao brzinu te nastavio vožnju prema Glini, te zatim dalje prema Dvoru, te se na jednom dijelu ceste gdje nije bilo asfalta naglo zaustavilo, a vozač je izašao iz vozila te krenuo bježati, ali je u jednom trenutku zapeo i pao te su ga kolega HZ i on uspjeli sustići. Ne može se sjetiti koliko je točno bilo osoba u tovarnom prostoru zaustavljenog kombija, ali se sjeća da je bilo i djece.

    7.1. Odgovarajući na pitanja braniteljice okrivljenika je naveo kako je vožnja od trenutka dok su krenuli za navedenim vozilom, pa do njegovog zaustavljanja, trajala možda otprilike nekih sat vremena, bilo je dosta prometa na cesti, jer se koliko sjeća radilo o popodnevnim satima, negdje oko 15-16 sati, a vozilo se kretalo velikom brzinom, na nekim dijelovima ceste i 150 do 160 km na sat. Unatoč gužvi, vozač je vozio na način da je bilo vožnje i preko pune linije, zaobilaženja kamiona, i slično. Navedenu brzinu je mogao ocijeniti, jer su se vozili iza okrivljenika, pa zna koliko su oni vozili. Koliko se sjeća, među zatečenim osobama u vozilu nije bilo ozlijeđenih, niti je itko tražio pomoć, više su bili u šoku i uplašeni. Što se tiče teretnog dijela vozila isto nije imalo sjedala ni ničega, dakle samo pod, a koliko se sjeća, u teretnom prostoru navedenog vozila je vidio ruksake.

    8. Iz izvješća o postupanju od 16. kolovoza 2022. proizlazi kako je p rilikom upravljanja teretnim vozilom, a u cilju daljnjeg bijega vozač teretnog vozila je u više navrata ugrožavao sigurnost prometa na cesti na način što se vozio brzinom od oko 100 do 150 km/h kroz naseljena mjesta, na ravnom dijelu kolnika vozio se sredinom kolnika onemogućavajući službeno vozilo ravnateljstva policije da ga pretekne, u zavojima prelazio punu liniju i izravno ugrožavao sigurnost sudionika u prometu koji su se kretali iz suprotnog pravca te poduzimao slične radnje u cilju sprečavanja zaustavljanja i kontrole vozila. Dolaskom u grad Glinu vozač teretnog vozila svoje kretanje i bijeg nastavlja cestom D6 u pravcu mjesta Dvor, kojom prilikom i nadalje upravlja vozilom na način da ozbiljno ugrožava sigurnost cestovnog prometa te oko 16,00 sati dolazi u mjesto Donji Žirovac kbr. bb, općina Dvor, gdje na kolniku naglo zaustavlja teretno vozilo i počinje trčati prema obližnjem šumarku koji se nalazi uz kolnik sa desne strane. Obzirom da se navedeni šumarak nalazio ograđen drvenom ogradom, vozač teretnog vozila se prilikom daljnjeg bijega i preskakanja ograde sapleo i pao na zemlju na što su pristigli policijski službenici koji su ga sustigli kod ograde i uz a sredstava prisile /fizička snaga i sredstva za vezivanje/ spriječili u daljnjem u bijegu. U tovarnom prostoru teretnog vozila se nalazilo ukupno 11 osoba, od čega 9 osoba muškog spola, 1 osoba ženskog spola i 1 dijete.

    9. Prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje u tekstu: ESLJP) nečovječno postupanje počinitelja je smišljeno, traje dulje vrijeme i bez pristanka žrtve te uzrokuje posljedice na fizičko ili psihičko zdravlje žrtve, a i izaziva psihičke ili fizičke patnje jačeg intenziteta, dok ponižavanje žrtve predstavlja umanjenje njezinih ljudskih vrijednosti i dostojanstva, pokazivanje manjka poštovanja za ljudsko dostojanstvo što sve izaziva kod žrtve osjećaj straha, patnje i podređenosti. (Labita protiv Italije, 26772/95 od 6. travnja 2000, M.S.S. protiv Belgije i Grčke, 30696/09, od 21. siječnja 2011.)

    10. Nije sporno da je prevoženje 11 osoba u tovarnom prostoru bez sjedala i sigurnosnih pojaseva za prijevoz putnika i bez otvora za dotok svježeg zraka, ventilacijskog otvora i osvjetljenja i to na način kao što je navedeno u izreci presude neprimjereno, međutim u provedenom postupku nije utvrđeno da bi netko od tako prevoženih putnika bio ozlijeđen ili da je netko zahtijevao hitnu medicinsku pomoć, odnosno da bi njihovo opće stanje bilo takvo da je zahtijevalo medicinsku intervenciju, a što i proizlazi iz iskaza ispitanih policijskih službenika HZ i VZ (koje sud cijeni istinitim i vjerodostojnim). Isto tako, nema dokaza da se migrante prisiljavalo na ulazak u vozilo ili da su trpjeli bilo kakvo fizičko ili psihičko zlostavljanje ili zlonamjernu povredu ljudskog dostojanstva, da su bili u strahu ili izloženi takvoj patnji koja bi upućivala na stanje u kojem bi se s velikom vjerojatnošću svakog trenutka moglo očekivati nastupanje neželjene posljedice u vidu opasnosti po život i zdravlje osoba koje su se prevozile niti na nečovječno i ponižavajuće postupanje. Nadalje, a vezano za samo trajanje vožnje, iz iskaza svjedoka HZ proizlazi kako je cjelokupna vožnja za okrivljenikom trajala sigurno nekih 15 do 20 minuta, dok iz iskaza svjedoka VZ proizlazi kako je vožnja trajala možda otprilike nekih sat vremena te stoga u svakom slučaju navedeni prijevoz ne doseže vremenski prag koji ESLJP vezuje uz nečovječno postupanje, a koji podrazumijeva prolongirano, satima dugotrajno izvrgavanje žrtve štetnom postupanju. Iako iz iskaza svjedoka HZ i VZ proizlazi kako su ljudi u kombiju bili vidno preplašeni, odnosno u šoku i uplašeni, sama činjenica postojanja osjećaja straha ili uznemirenosti još uvijek ne predstavlja dostatan dokaz da je prema tim osobama postupano na nečovječan ili ponižavajući način u smislu članka 326. stavka 2. KZ/11. Naime, iz provedenih dokaza proizlazi da je njihovo emocionalno stanje moglo biti posljedica više istodobnih okolnosti, osobito činjenice da su nezakonito prešli državnu granicu, da su zatečeni u policijskoj intervenciji, da je vozač pokušavao izbjeći policijski nadzor te stoga sama okolnost da su policijskim službenicima izgledali uplašeni ne omogućuje pouzdan zaključak da je upravo način prijevoza predstavljao nečovječno ili ponižavajuće postupanje . Nadalje, iz iskaza ispitanih svjedoka-policijskih službenika proizlazi kako je među prevoženim osobama bilo i jedno dijete, međutim iz njihovih iskaza (niti iz jednog drugog dokaza) ne proizlazi u kakvom je stanju bilo dijete, nije utvrđena dob djeteta, niti iz dokaza proizlazi da je dijete trpjelo specifičnu patnju ili traumu izvan one koja je zajednička svim prevoženim osobama, a osim toga sama činjenica da se među migrantima nalazilo i dijete nije dovoljna za zaključak da je ostvareno nečovječno ili ponižavajuće postupanje iz članka 326. stavka 2. KZ/11. Ovdje je i za istaknuti kako su dva strana državljanina ispitana u upravnom postupku u sklopu postupka njihovog povratka sukladno Zakonu o strancima, ali da takvi zapisnici u kaznenom postupku imaju samo ograničenu dokaznu snagu, jer se sadržaj iskaza ispitanih osoba u tim postupcima ne može koristiti u ovom postupku s obzirom na činjenicu da ih policijski službenici nisu ispitivali u svojstvu svjedoka, pa stoga nisu ni poučeni o pravima i obvezama svjedoka koje pouke bi bile odgovarajuće onim upozorenjima koja su nadležna tijela dužna priopćiti svjedocima prije njihovog ispitivanja u kaznenom postupku, zbog čega se ti zapisnici u kaznenom postupku mogu koristiti isključivo kao dokaz u odnosu na okolnosti tko je, kada, u kojem postupku, u kojem svojstvu i od strane kojeg tijela ispitan, ali se, kako je to već naprijed navedeno, na temelju sadržaja iskaza tako ispitanih osoba ne mogu se utvrđivati činjenice u kaznenom postupku. Nadalje, iako je okrivljenik u svojoj obrani naveo da je sa okvira bočnih i zadnjih vrata skinuo gume kako bi migranti imali zraka u kombiju, isto nije bilo moguće (iz fotografija očevida) nedvojbeno utvrditi, a niti je životno da bi navedena okolnost sama po sebi bila od značaja za uvjete prijevoza. Isto tako, iako su na fotografijama očevida vidljive plastične boce od vode unutar tovarnog prostora kombija, nije moguće nedvojbeno utvrditi je li upravo okrivljenik migrantima kupio vode (kako to navodi u svojoj obrani) ili su oni vodu već imali kod sebe ili se radi o bocama vode koje su im naknadno dane nakon zaustavljanja, jer iz iskaza svjedoka HZ proizlazi kako se sjeća da su tražili vode što im je i omogućeno.

    11. Prema tome, konkretne okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno u pogledu prirode i konteksta u kojem se odvijalo opisano postupanje okrivljenika, trajanja samog događaja, posljedica koje je takvo postupanje prouzročilo za život i zdravlje prevoženih osoba, odnosno, izostanka istih, ne ukazuju da se radilo o postupanju koje bi se moglo podvesti pod kvalifikatorne elemente kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. KZ/11.

    12. Slijedom navedenog, okrivljenik je svojim postupanjem opisanim u izreci presude ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma – opisanog i kažnjivog po članku 326. stavku 1. KZ/11.

    13. Sud je iz činjeničnog opisa optužnice ispustio dio "te se kroz naseljeno mjesto oko pola sata kretao brzinom od 100 do 150 km/h ", jer isto nije nedvojbeno utvrđeno tijekom postupka te iskazi ispitanih svjedoka u tom dijelu nisu u potpunosti podudarni. Naime, svjedok HZ je na raspravi naveo kako je cjelokupna vožnja za okrivljenikom trajala sigurno nekih 15 do 20 minuta te kako je brzina varirala ovisno o kojem dijelu ceste se radilo, ali je bila sigurno nekih stotinjak km na sat, a nakon što mu je pročitan dio njegovog iskaza od 17. listopada 2022. u kojem je naveo kako se vozač cijelo vrijeme kretao brzinom 160 do 170 km na sat je odgovorio kako je točno što je naveo na zapisniku od 17. listopada 2022. odnosno da se radilo o brzini od 160 do 170 km na sat, dok je svjedok VZ u svom iskazu naveo kako se vozač na nekim dijelovima ceste kretao brzinom 150 do 160 km na sat te da je vožnja trajala možda otprilike nekih sat vremena. Iz izvješća o postupanju proizlazi kako se vozač vozio brzinom od oko 100 do 150 km/h kroz naseljena mjesta, ali ne i koliko dugo se vozio tom brzinom, dok je okrivljenik u svojoj obrani priznao da je možda vozio 100 km na sat, ali je osporavao da bi vozio brzinom većom od toga, navodeći kako to s obzirom na sve okolnosti nije bilo moguće. Isto tako, sud je iz činjeničnog opisa optužnice ispustio i dio "uslijed čega su strani državljani bili natiskani jedni na druge i padali na pod vozila", jer isto ne proizlazi iz niti jednog izvedenog dokaza. Svjedok HZ je u svom iskazu naveo kako su ljudi u kombiju bili "razbacani", ali ni on niti svjedok VZ nisu spominjali da bi ljudi u kombiju bili natiskani jedni na druge, a niti bi oni mogli imati saznanja u kojem položaju su bili strani državljani za vrijeme vožnje već eventualno kako su izgledali nakon što je vožnja završila , a isto tako niti jesu li padali na pod, a što je uostalom i samo po sebi kontradiktorno, jer su morali biti na podu s obzirom da nije bilo sjedala.

    14. U odnosu na subjektivne elemente kaznenog djela, sud je utvrdio da je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, jer iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi kako su okrivljenikove sposobnosti shvaćanja značenja vlastitih postupaka i mogućnosti vladanja vlastitom voljom tempore criminis bile očuvane. Nadalje, prema stajalištu suda okrivljenik je djelo počinio s izravnom namjerom, jer je bio svjestan obilježja kaznenog djela te je htio njegovo ostvarenje te nema niti jedne okolnosti koja bi u životnom ili kaznenopravnom smislu opravdavala n jegovo postupanje.

    15. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je sukladno odredbi članka 47. stavak 1. KZ/11 polazeći od stupnja i oblika krivnje i svrhe kažnjavanja, uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža.

    16. Stupanj krivnje okrivljenika je maksimalan jer je ubrojiv, postupao je s izravnom namjerom te je bio svjestan svog postupanja, a ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

    17. Sud je okrivljeniku otegotnim cijenio njegovu kaznenu osuđivanost za raznovrsna kaznena djela, kako prije tako i nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela, pa je tako okrivljenik između ostalog pravomoćno osuđivan i za kaznena djela neovlaštena proizvodnja i promet drogama, zlouporaba droga, razbojništvo, razbojništvo u pokušaju, nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja, napad na službenu osobu, a pravomoćno je osuđen i za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice (čl. 177 st. 2. KZ/97), dakle radi se i o specijalnom povratniku te o osobi sa većim stupnjem kriminalne volje, upornosti i odlučnosti u protupravnom ponašanju. S obzirom na navedeno, očito je da sve dosadašnje kaznenopravne sankcije nisu na okrivljenika djelovale da svoje ponašanje uskladi sa zakonom, kao i da je činjenje kaznenih djela postao uobičajeni obrazac njegova ponašanja. Nadalje, otegotnim je cijenjeno to što je djelo počinjeno isključivo radi ostvarivanja brze i lake zarade, iskorištavajući pri tome tešku životnu situaciju migranata te to što se okrivljenik, unatoč upozorenjima policijskih službenika, nije zaustavio nego je pokušao izbjeći policijski nadzor nastavkom vožnje i bijegom nakon zaustavljanja vozila, pri čemu je svjesno povećavao rizik za sigurnost svih sudionika događaja, uključujući i osobe koje je prevozio. Sud je otegotnim cijenio i neprimjerenost uvjeta prijevoza, premda takve okolnosti, iz razloga navedenih ranije u obrazloženju, same za sebe nisu bile dostatne za pravnu kvalifikaciju djela prema članku 326. stavku 2. KZ/11. Olakotnih okolnosti sud nije našao.

    18. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju tri godine i šest mjeseci.

    19. Ovako izrečena kazna primjerena je okolnostima počinjenog kaznenog djela, težini i pogibeljnosti istog, stupnju krivnje te osobi okrivljen ika, pa upravo ona može utjecati na okrivljenike, ali i na sve ostale da ne čine kaznena djela, odnosno ovakvom kaznom se u potpunosti može ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11. Stajalište je suda da bi svako blaže kažnjavanje okrivljenika, a imajući u vidu sve utvrđene okolnosti, bilo neosnovano i ne bi ostvarilo svrhu generalne prevencije, dok isto tako strože kažnjavanje okrivljenika ne bi ostvarilo svrhu specijalne prevencije.

    20. Sukladno članku 54. KZ/11 okrivljeniku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 16. kolovoza 2022. do 13. travnja 2023.

    21. Sud je od okrivljenika oduzeo mobilni uređaj kao što je to navedeno pod točkom V. izreke te će se isti po pravomoćnosti presude uništiti, jer je tijekom dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da je upravo taj uređaj bio sredstvo kojim je okrivljenik ostvarivao komunikaciju s organizatorom prijevoza te putem aplikacije WhatsApp primao upute o mjestu preuzimanja migranata i daljnjem tijeku izvršenja kaznenog djela. Sud je pritom imao u vidu narav i način počinjenja djela , zakonsku mogućnost da predmetni mobilni uređaj oduzme i naloži njegovo uništenje te činjenicu da navedeno predstavlja razmjernu kaznenopravnu posljedicu.

    22. Sud je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 okrivljenika u cijelosti oslobodio plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP, kao i plaćanja troškova na ime nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti, imajući u vidu njegove imovinske prilike, činjenicu da je nezaposlen i bez prihoda.

    U Sisku 28. svibnja 2026.

    Predsjednik vijeća

    Marin Vuković

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Na ODO Sisak broj KO-DO-443/22

    2. Okrivljeni PZ

    3. Braniteljica okrivljenika Vesna Rogulj, odvjetnik iz Zagreba

    4. PGP Dvor, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.