REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-735/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Sente, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku, radi smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1294/2024-2 od 25. rujna 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku broj Psp-12/2022-27 od 21. veljače 2024., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na reviziju.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu stvarne služnosti pješačkog i kolnog puta preko nekretnina oznaka č.zk.br. 2280/1 [adresa] dvorište i kuća KĐ, [adresa] od 951 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), č.zk.br. 2280/2 oranica od 1126 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i č.zk.br. [katastarska čestica] [adresa] zabočki dvorište i gospodarska zgrada od 425 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kao poslužnih nekretnina, a za korist nekretnine č.zk.br. [katastarska čestica] oranica od 928 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kat.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kao povlasne nekretnine, koja se služnost izvršava preko poslužnih nekretnina pravcem označenim na dopuni skice očevida geodetskog vještaka Tomislava Horvata iz tvrtke Geo Legin d.o.o. od 12. rujna 2023. tamnoplavom linijom i točkama A-B-C-Č-Ć-D-DŽ-Đ-E-F-G-H-I-J-K-L-LJ-M-N-NJ-O-P-R-S-Š-T-U-V-A na način da je točno neutvrđenog dana u ožujku 2022., a što je tužitelj saznao 24. ožujka 2022., tuženik na dijelu pravca služnosti označenom na dopuni skice očevida geodetskog vještaka Tomislava Horvata iz tvrtke Geo Ling d.o.o. od 12. rujna 2023. svijetloplavom linijom i točkama A1-B1-C1-T1-Š1-D1-DŽ1-Đ1-E1-F1-A1 stavio prepreku u vidu iskalanih drva za ogrjev te dana 26. ožujka 2022. riječima zabranio tužitelju tim pravcem služnosti ubuduće prolaziti i time onemogućio tužitelju pristup do njegove nekretnine č.zn.br. [katastarska čestica] (kat.br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] pravcem kojim se proteže preko stvarne služnosti kolnog i pješačkog puta u posjedu kojeg se tužitelj nalazi te mu se zabranjuje svako takvo ili tome slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti pješačkog i kolnog puta, sve u roku od 15 dana. Odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom (toč. I.). Ujedno je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom kako je navedeno u izreci rješenja suda prvog stupnja (toč. II.).

2. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđeno je rješenja suda prvog stupnja (toč. I.) te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu (toč. II.).

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1065/2025-2 od 1. srpnja 2025. dopustio tužitelju izjavljivanje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog slijedećih pitanja:

„Da li je pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda osoba koja je dala nalog drugoj osobi za obavljanje neke radnje pa način i posljedica obavljanja te radnje predstavlja čin smetanja posjeda treće osobe?

Da li je za smetanje posjeda nužno postojanje svijesti da se poduzetom radnjom može smetati posjed druge osobe (pa se na to pristaje)?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužitelj je podnio reviziju navodeći pravna pitanja zbog kojih je ovoj sud dopustio izjavljivanje revizije i to pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) predlažući da ovaj sud preinači pobijano nižestupanjsko rješenje, podredno isto ukinute i predmet vrati na ponovni postupak.

5. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže reviziju tužitelja odbiti te traži trošak sastava odgovora na reviziju.

6. Revizija tužitelja nije osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da je tužitelj posjednik nekretnine označene sa kat.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i čestice kat.br. [katastarska čestica],

- da je tuženik upisan kao posjednik čestice kat.br. 3646/1, dok je za česticu kat.br. 3646/2 kao posjednik u posjedovni list upisana OĐ,

- da tužitelj ima pravo stvarne služnosti pješačkog i kolnog pute preko nekretnina tuženika, kako je naznačeno u izreci rješenja kao poslužnih nekretnina, a za korist nekretnina tužitelja kat.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara z.k. čestici [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev zaključivši da tuženik 24. ožujka 2022. nije počinio nikakav čin smetanja jer se radilo o činu treće osobe kojoj on nije dao nalog da na pravac služnosti puta privremeno razbaca drva za ogrjev, niti je istom piljenju drva bio prisutan, s time da je s pravca služnosti puta uklonio drva u vremenu kada je to objektivno bilo moguće tj. za vikend kada su on i njegova obitelj bili na okupu. Nadalje nižestupanjski sudovi ocjenjuju da unatoč činjenici da su drva bila na pravcu služnog puta ukupno dva dana, za koje vrijeme nije bilo moguć prolaz traktorom, da se radilo o privremenoj situaciji koja je nastala bez volje i namjere tuženika da smeta tužitelja u njegovom provozu tim putem i da stoga tuženik za taj čin nije pasivno legitimiran.

U odnosu na verbalan čin smetanja i navodnu izjavu tuženika tužitelju da tuda više ne smije prolaziti, nižestupanjski sudovi ocjenjuju da se ne radi o takvoj izjavi koja bi kod druge osobe, odnosno tužitelja izazvala posljedicu odustajanja od daljnjeg prolaženja tim putem, budući da se tužitelj i dalje koristi tim pravcem služnosti nakon navedenog datuma.

10. U davanju odgovora na postavljena pitanja potrebno je poći od drugog pitanja, obzirom je u odnosu na isto u odluci revizijskog suda broj Rev-1024/2021-2 od 12. rujna 2023. zauzeto shvaćanje po kojem „Smetanje posjeda pretpostavlja svijest o tome da se zadire u tuđi posjed (tako i u odluci VSRH Gz-93/822 od 23. rujna 1982.), nije potrebno postojanje namjere da se smeta tuđi posjed, već je dostatno da postoji svijest, znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed (tako i u odluci VSRH Gzz- 29/87 od 22. listopada 1987.).“

11. Također je u odluci revizijskog suda broj Gzz-72/1998-2 od 8. prosinca 1998. zauzeto shvaćanje po kojem „je za čin smetanja posjeda neophodna na strani učinitelja svijest da poduzetom radnjom smeta tuđi posjed.“

12. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14 i 81/15-pročišćeni tekst – dalje: ZVDSP) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a odredbom čl. 22. st. 1. istog zakona određeno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

13. Pasivno legitimiran u parnici zbog smetanja posjeda može biti onaj koji je izvršio čin smetanja tj. oduzeo posjed ili bilo na koji drugi način smetao posjednika u posjedovanju, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, kao i onaj u čijem je interesu počinjeno smetanje, ali ukoliko se on od toga nije ogradio.

14. U konkretnom slučaju tuženik nije dao trećoj osobi nalog da izvrši konkretan čin smetanja posjeda, niti je bio svjestan da je treća osoba smetala tuđi posjed izvršavajući radnje za njega. Nakon samog izvršenog čina smetanja posjeda od strane treće posjede, tuženik se ogradio od počinjenog smetanja te nije odobrio korist, što proizlazi iz ponašanja tuženika, koji je čim je vidio gdje su ostavljena drva, ista maknuo s puta te uspostavio prijašnje posjedovno stanje.

15. Stoga u odnosu na postavljena pitanje valja reći da će pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda biti i osoba koja je dala nalog drugoj osobi za obavljanje neke radnje, pri čemu način i posljedica obavljanja te radnje predstavlja čin smetanja posjeda treće osobe, ako je osoba koja je dala nalog drugoj osobi za obavljanje te radnje bila svjesna da se poduzetom radnjom smeta posjed druge osobe odnosno na to pristala.

16. Obzirom je u predmetnom slučaju na strani tuženika izostala svijest o smetanju posjeda odnosno znanje da osoba koja je radila za njega izvršava čin smetanja posjeda pravilno su nižestupanjski sudovi odbili tužbeni zahtjev kao neosnovan.

17. Kako je ovaj revizijski sud utvrdio da razlog zbog kojeg je revizija podnesena, i na koji se odnose pravna pitanja zbog kojih je dopuštena, ne utječe na donošenje drukčije odluke, to je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci ove presude.

18. Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troškova odgovora na reviziju donesena je primjenom odredbi čl. 155. ZPP, jer navedena radnja nije bila potrebna za vođenje parnice.

Zagreb, 27. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug