REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2628/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. ZS pok. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., 3. RS pok. Z, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. i 5. AS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., svi zastupani po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grad Split, OIB: 78755598868, Obala kneza Branimira 1 7, Split, zastupan po generalnom punomoćniku ČS, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-19/2026-3 od 11. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-647/2025-8 od 13. studenoga 2025., na sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-19/2026-3 od 11. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-647/2025-8 od 13. studenoga 2025.
1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:
1. "Da li zapisnik o formiranju zemljišne knjige i rješenje koje je doneseno u tom postupku, a kojim se mijenja površina katastarske čestice može biti osnov za provedbu u zemljišnoj knjizi ukoliko u tom postupku nisu sudjelovale osobe koje su bile uknjižene kao vlasnici nekretnine kojoj je smanjena površina ?"
2. "Da li drugostupanjski sud, kao žalbeni sud postupa u skladu sa odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i je li počinjena apsolutno bitna povreda odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, ukoliko je donesena "iznenađujuća presuda" u slučaju kada je drugostupanjski sud svoju presudu temeljio na različitoj pravnoj osnovi (Zakonu o komunalnom gospodarstvu), od pravne osnove (Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) o kojoj se raspravljalo tijekom postupka, bez da je drugostupanjski sud sukladno odredbi čl. 367. a Zakona o parničnom postupku pozvao stranke da se izjasne o navedenoj pravnoj osnovi, a drugostupanjski sud je već od ranije donio ukidnu odluku po osnovi odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ?"
3. "Je li počinjena apsolutno bitna povreda odredaba iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku kada drugostupanjski sud ne daje jasne i razumljive razloge kojima bi odgovorio na žalbene navode na koje je ukazano u žalbi stranaka, koje se odnose na utvrđenje prava vlasništva ?"
4. "Da li je sukladno odredbi čl. 61. st. 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne samouprave dužna komunalnu infrastrukturu upisati kao javno dobro u općoj uporabi u zemljišnoj knjizi na nekretnini koja je upisana kao vlasništvo te jedinice lokalne samouprave, te da li u slučaju propusta upisa javnog dobra u općoj uporabi u zemljišnoj knjizi, činjenica nepostojanja upisa djeluje prema trećim osobama glede stjecanja prava vlasništva/suvlasništva sukladno odredbi čl. 370. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na predmetnoj nekretnini?".
Pored pitanja tužitelji navode i da im je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na zaštitu vlasništva i pravično suđenje zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Pravno shvaćanje suda iz pobijane odluke jest da su tužitelji kao stjecatelji prava vlasništva stanova u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postali i vlasnici isključivo zemljišta koje služi za redovnu uporabu zgrade a sukladno načelu jedinstva zemljišta i zgrade (članak 370. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), a kako to i proizlazi iz Ugovora o kupoprodaji, dok isti nisu mogli steći suvlasništvo na čest. zem. [katastarska čestica] koja nekretnina predstavlja komunalnu infrastrukturu (zemljište za sport i rekreaciju površine 287 m2, zemljište za sport i rekreaciju površine 138 m2, gospodarska zgrada površine 11 m2, pašnjak površine 1236 m2 i zemljište za sport i rekreaciju površine 132 m2) upisana kao vlasništvo Grada Splita, dakle da se radi o vlasništvu jedinice lokalne samouprave kao javno dobro, pa da tužiteljima nedostaje osnov za stjecanje suvlasništva. U odnosu na ovakvo pravno shvaćanje uz pitanja koja postavljaju, tužitelji u prijedlogu nisu jasno naznačili razloge važnosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP -a, pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
4. U odnosu pak na zaštitu temeljnih ljudskih prava treba im ukazati da je postupak proveden uvažavajući sve navode stranaka koji su detaljno ispitani te da je pobijana odluka sasvim jasno i nedvojbeno odgovorila na sve žalbene navode. Pritom im treba i naglasiti da se u konkretnom slučaju ne radi o presudi iznenađenja jer je već tijekom prvostupanjskog postupka u obzir uzet Zakon o komunalnom gospodarstvu (točka 19.1. obrazloženja prvostupanjske presude). Stoga tužitelji nisu učinili vjerojatnim povredu temeljnih ljudskih prava na zaštitu vlasništva i pravično suđenje, niti je pobijana presuda arbitrarna i opterećena osobito bitnim povredama odredaba parničnog postupka niti pogrešnom primjenom materijalnog prava.
5. Stoga je na temelju odredbe čl. 389. a st. 3. i 4. ZPP -a riješeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
