REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1003/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Radolović Kuprešak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB 52634238587, koju zastupa Općinskom državnom odvjetništvu iz Velike Gorice, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž R-210/22-3 od 25. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-61/17-47 od 21. siječnja 2022., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž R- 210/22-3 od 25. kolovoza 2022. i presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-61/17-47 od 21. siječnja 2022. u dijelu pod toč. I., II. i IV. izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

"I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB: 52634238587 da u roku od 15 dana tužitelju FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime rada na izdvojenom objektu umanjenom za 8 sati odmora dnevno, naknade za dva slobodna dana za rad na izdvojenom objektu i to subote i nedjelje i naknade za 4 sata aktivne pripravnosti u utuženom razdoblju od 27. listopada 2011. do 27. listopada 2016. isplati ukupan iznos od 259.424,92 kuna (dvjestopedesetdevet tisuća kuna četristodvadesetčetiri kune i devedesetdvije lipe) bruto uvećan za iznos zakonske zatezne kamate izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekuće po mjesecima, kako slijedi:

- Iznos neisplaćene naknade za rad na izdvojenom objektu umanjen za 8 sati odmora za razdoblje 27. listopada 2011. - 31.svibanj 2014.

- na iznos od 2.948,73 kn od 16. prosinca 2011. pa do isplate,

- na iznos od 5.216,55 kn od 16.veljače 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.723,98 kn od 16. ožujka 2012. pa do isplate

- na iznos od 3.485,75 kn od 16.travnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 4.258,75 kn od 16. svibnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 6.170,09 kn od 16. lipnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 4.997,56 kn od 16. srpnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 6.376,08 kn od 16. kolovoza 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.283,65 kn od 16. rujna 2012. pa do isplate,

- na iznos od 11.880,33 kn od 16. listopada 2012. pa do isplate,

- na iznos od 4.854,01 kn od 16. studenoga 2012. pa do isplate,

- na iznos od 5.330,20 kn od 16.prosinca 2012. pa do isplate,

- na iznos od 11.344,33 kn od 16. siječnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 782,40 kn od 16.veljače 2013. pa do isplate,

- na iznos od 5.506,70 kn od 16. ožujka 2013. pa do isplate,

- na iznos od 8.738,34 kn od 16. travnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.050,76 kn od 16. svibnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 2.413,61 kn od 16. lipnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 7.844,74 kn od 16. srpnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 2.332,57 kn od 16. ožujka 2013. pa do isplate,

- na iznos od 2.605,87 kn od 16. rujna 2013. pa do isplate,

- na iznos od 4.937,79 kn od 16. listopada 2013. pa do isplate,

- na iznos od 7.221,96 kn od 16. studenoga 2013. pa do isplate,

- na iznos od 8.541,44 kn od 16. prosinca 2013. pa do isplate,

- Ukupna razlika za isplatiti 123.846,19 kn bruto

- Potraživanje na osnovu neiskorištenih slobodnih dana uključujući i subote i nedjelje

- na iznos od 2.466,11 kn od 16.listopada 2011. pa do isplate,

- na iznos od 392,34 kn od 16. studenoga 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.961,68 kn od 16. prosinca 2011. pa do isplate,

- na iznos od 784,67 kn od 16. siječnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.699,17 kn od 16. veljače 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.177,01 kn od 16. ožujka 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.288,15 kn od 16. travnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.501,11 kn od 16. svibnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 2.746,35 kn od 16. srpnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.131,00 kn od 16. kolovoza 2012. pa do isplate,

- na iznos od 867,10 kn od 16. rujna 2012. pa do isplate,

- na iznos od 2.638,99 kn od 16.listopada 2012. pa do isplate,

- na iznos od 788,27 kn od 16. studenoga 2012. pa do isplate,

- na iznos od 825,81 kn od 16. prosinca 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.131,00 kn od 16. veljače 2013. pa do isplate,

- na iznos od 840,81 kn od 16. ožujak 2013. pa do isplate,

- na iznos od 2.802,68 kn od 16. travnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 365,57 kn od 16. lipnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 840,81 kn od 16. srpnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.151,79 kn od 16.rujna 2013. pa do isplate,

- na iznos od 804,42 kn od 16. listopada 2013. pa do isplate

- na iznos od 2.570,66 kn od 16.studenoga 2013. pa do isplate,

- na iznos cd 2.815,48 kp cd 16. prosinca 2013. pa dc isplate,

- na iznos od 1.101,71 kn od 16. veljače 2014. pa do isplate,

- na iznos od 295,12 kn od 16. kolovoza 2014. pa do isplate,

- Ukupno 38.987,81 kn bruto

- Po osnovi potraživanja za vrijeme aktivne pripravnosti 4 sata po redovnoj cijeni sata uz odbitak 8 sati odmora

- na iznos od 5.716,37 kn od 16. prosinca 2014. pa do isplate,

- na iznos od 3.299,32 kn od 16. siječnja 2015. pa do isplate,

- na iznos od 1.866,00 kn od 16. veljače 2015. pa do isplate,

- na iznos od 8.047,93 kn od 16. ožujka 2015. pa do isplate,

- na iznos od 4.246,03 kn od 16. travnja 2015. pa do isplate,

- na iznos od 1.839,47 kn od 16. srpnja 2015. pa do isplate,

- na iznos od 9.789,60 kn od 16. rujna 2015. pa do isplate,

- na iznos od 4.054,21 kn od 16. listopada 2015. pa do isplate,

- na iznos od 5.732,34 kn od 16. studenoga 2015. pa do isplate,

- na iznos od 4.808,53 kn od 16. prosinca 2015. pa do isplate,

- na iznos od 5.585,83 kn od 16. siječnja 2016. pa do isplate

- na iznos od 7.687,59 kn od 16. veljače 2016. pa do isplate,

- na iznos od 12.696,58 kn od 16. ožujka 2016. pa do isplate

- na iznos od 7.123,19 kn od 16. travnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 3.544,61 kn od 16. lipnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 3.925,54 kn od 16. srpnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 3.741,53 kn od 16. rujna 2016. pa do isplate,

- na iznos od 2.886,25 kn od 16. listopada 2016. pa do isplate,

Ukupna razlika za isplatiti 96.590,92 kn

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB: 52634238587, da tužitelju JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 43.094,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. pa do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 14.687,50 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. do isplate kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 47.500,00 kn kao neosnovan."

2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 4 Pr-61/2017-47 od 21. siječnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I., II., i IV. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.“

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd 4116/22-2 od 4. travnja 2023. dopustio tuženici podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog sljedećih pravnih pitanja:

"1. Je li ispravno rad tužitelja u aktivnom dežurstvu do 1. lipnja 2014. priznati kao višednevni rad u dežurstvu unutarnje službe odnosno kao 24 sata nazočnosti na radnom mjestu (izdvojenom vojnom objektu), uz odbijanje 8 sati na ime odmora, kada je sukladno tada važećim propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, i to Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09 i 118/12) i Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“, broj 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak?

2. Je li osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“, broj 118/09 i 118/12 ), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?

3. Je li opravdano tužitelju priznati pravo na isplatu naknade za 4 sata za vrijeme aktivne pripravnosti prilikom rada na izdvojenim objektima budući da je točkom XII. stavak 5. Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“, broj 66/14, 23/15 i 84/15) propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke u skladu s propisima kojima su uređeni dodaci na plaću djelatnih vojnih osoba?".

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je zbog navedenih pitanja podnijela reviziju protiv drugostupanjske presude, s prijedlogom da se revizija usvoji i nižestupanjske presude u pobijanom dijelu ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da se nižestupanjske presude u pobijanom dijelu preinače.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja s osnove isplate razlike plaće isplaćene za rad na izdvojenom objektu za razdoblje od 27. listopada 2011. do 31. svibnja 2014., naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući subote i nedjelje tijekom razdoblja od listopada 2011. do kolovoza 2014. te zahtjev tužitelja za isplatu dodatka za 4 sata aktivnog dežurstva tijekom razdoblja od prosinca 2014. do listopada 2016.

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženice kao djelatna vojna osoba te da je po nalogu tuženice radio na izdvojenom objektu sedam dana u kontinuitetu za koje vrijeme kroz 24 sata nije smio napuštati radno mjesto, nakon čega mu je odobravano sedam slobodnih dana u što su bile uključene subote i nedjelje.

10. Polazeći od nalaza i mišljenja vještaka, nižestupanjski sudovi u tom dijelu prihvaćaju tužbeni zahtjev pozivom na odredbe Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09 i 118/12 - dalje: Odluka/09) i Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 50/08, 142/08, 118/09 i 99/12 - dalje: Pravilnik/08) za razdoblje do 31. ožujka 2014., a za razdoblje nakon 1. travnja 2014. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14 i 71/15 - dalje: Pravilnik/14) u bitnom s obrazloženjem:

- da prema izračunu vještaka iznos potraživanja tužitelja na ime neisplaćene razlike - dodatka za rad na izdvojenom objektu cjelokupno aktivno dežurstvo 7 x 24 za razdoblje od listopada 2011. do svibnja 2014., umanjeno za 8 sati dnevnog odmora, sveukupno iznosi 123.846,19 kuna bruto, koja razlika plaće tužitelju pripada sukladno čl. V. Odluke jer se pod aktivnim dežurstvom osim višednevnog boravka na radnom mjestu smatra i rad na izdvojenom objektu,

- da tužitelju na ime neiskorištenih slobodnih dana uključujući subote i nedjelje koje su evidentirane kao slobodan dan za razdoblje listopad 2011. do kolovoza 2014. pripada sveukupno iznose 38.987,31 kuna bruto, a na ime naknade za 4 sata aktivne pripravnosti za razdoblje od prosinca 2014. do listopada 2016., pripada sveukupno iznos od 96.590,92 kuna bruto.

11. Na radno pravni status tužitelja kao djelatne vojne osobe prvenstveno se primjenjuju odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09 - dalje: ZSOSRH/02), a od 26. lipnja 2013. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 73/13, 75/15 i 50/16 - dalje: ZSOSRH/13) te podzakonski akti koji su doneseni na temelju odredbi ZSOSRH-a.

12. Prema čl. 96. ZSOSRH/02 i čl. 153. ZSOSRH/13, raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane.

O prvoj osnovi - rad na izdvojenom objektu:

13. U utuženom razdoblju mjerodavno pravo predstavlja Odluka/09, kojom je u čl. II. propisano da se tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati redovno raspoređuje po osam sati na pet radnih dana od ponedjeljka do petka i u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati.

14. Prema odredbi čl. III. st. 1. radno vrijeme u pojedinim ustrojstvenim jedinicama u skladu s potrebama službe može biti organizirano kao rad u smjenama, rad u turnusima ili na drugi odgovarajući način, a prema mjesečnom fondu sati može biti puno, skraćeno ili dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad). Kada se radno vrijeme organizira na drugi odgovarajući način, može biti preraspodijeljeno tako da tijekom jednoga razdoblja traje dulje, a tijekom drugoga razdoblja kraće od punoga radnog vremena s tim da ne smije biti dulje od 60 sati tjedno (st. 2.). Preraspodijeljeno radno vrijeme u okviru mjesečnog fonda sati ne smatra se prekovremenim radom (st. 3.).

15. Odredbom toč. V. Odluke/09, propisano je da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe (st. 1.). Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obaveznog 24-satnog ili višednevnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe (rad na izdvojenom objektu, rad u operativnom dežurstvu, snage brzog odgovora, postaje obalnog motrenja i sl.) (st. 2.).

16. Odredba čl. VI. Odluke/09 glasi:

Pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo.

Dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva uredit će se posebnim propisom kojim se uređuju dodaci na plaću.

Za vrijeme aktivnog dežurstva pripadniku OS RH ne pripada uvećanje plaće iz točke

XIII. ove Odluke.

17. Prema čl. XIII. Odluke/09, osnovna plaća za svaki sat rada uvećava se za: prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%, s tim da se ti dodaci međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

18. Odredba čl. XI. Odluke/09 glasi:

Iznimno, kada rad u operativnom središtu, operativnom dežurstvu Vojne policije, snagama brzog odgovora, na izdvojenom objektu i drugi oblik službe (osim stražarske), koji zahtijeva 24-satni boravak na radnom mjestu, nije organiziran u smjenama ili turnusima, može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva.

Nakon 24-satnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe pripadnik OS RH ostvaruje pravo na 24-satni odmor (slobodan dan), odnosno u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu ostvaruje pravo na proporcionalni višednevni odmor u omjeru 1:1.

19. Poseban propis iz čl. VI. st. 2., kojim se uređuju dodaci na plaću je Pravilnik/08 koji je bio na snazi do 31. ožujka 2014. te Pravilnik/14 koji je bio na snazi od 1. travnja 2014.

20. Pravilnik/09 u čl. 17. a propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme provedeno na aktivnom dežurstvu pripada dodatak za aktivno dežurstvo za svaki sat aktivnog dežurstva. Pravo na dodatak za dežurstvo ostvaruje se na temelju mjesečnog izvješća o ostvarenim satima rada u kojem se prikazuje ostvareni broj sati rada na aktivnom dežurstvu odnosno broj dana provedenih na dežurstva unutarnje službe, s time da je čl. 17.b određena visina dodatak za aktivno dežurstvo prema osobnom činu u koeficijentu od osnovice za obračun plaće za svaki sat aktivnog dežurstva i iznosi: za vojnike 0,0019, za dočasnike 0,0023, za niže časnike 0,0026 i za više časnike, generale/admirale 0,0034.

21. Prema čl. 4. st. 1. Pravilnika/09 djelatnim vojnim osobama pripadaju sljedeći dodaci na plaću: 1. Letački dodatak, 2. Mornarički dodatak, 3. Roniteljski dodatak, 4. Padobranski dodatak, 5. Pirotehnički dodatak, 6. Dodatak za pripadnike specijalnih i zaštitnih postrojbi, 7. Vojnopolicijski dodatak, 8. Dodatak za otežane uvjete posla i štetnost po zdravlje, 9. Dodatak za zdravstvenu službu, 10. Nastavnički/instruktorski dodatak, 11. Dodatak za deficitarne struke i specijalnosti, 12. Dodatak za akademski stupanj, 13. Zapovjedni/voditeljski dodatak, 13.a Dodatak za dežurstvo i 13.b Dodatak za obavljanje stražarske službe. Djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan, najpovoljniji dodatak iz stavka 1., točaka 1. - 11. ovoga članka, uz ostvarenje prava na dodatke iz točke 12., 13., 13.a i 13.b stavka 1. ovoga članka (st. 2.).

22. U Glavi II. Pravilnika/14 propisani su dodaci za posebne uvjete vojne službe koji se dijele na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

23. Tako je u čl. 6. Pravilnika propisano da dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe te su propisani iznosi dodatka za pojedinu vojnu službu, koji djelatna vojna osoba može ostvariti s tim da ima pravo samo na jednu stopu dodatka za vojnu službu.

24. Prema čl. 7. Pravilnika dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim, 2. roniteljskim, 3. padobranskim, 4. plovidbenim 5. pirotehničkim, 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama, 7. vojnopolicijskim, 8. štetnima za zdravlje, 9. zrakoplovno-tehničkog održavanja, opsluživanja i potpore letenja, s tim da djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan, najpovoljniji dodatak.

25. Polazeći od sadržaja navedenih odredbi proizlazi da djelatne vojne osobe mogu ostvarivati različite dodatke na plaću koji ovise o uvjetima rada pojedine djelatne vojne osobe, ali te dodatke kada je u pitanju rad djelatne vojne osobe na izdvojenom objektu, čiji rad zahtjeva 24-satni boravak na radnom mjestu, kao što je to slučaj kod tužitelja koji je radio na izdvojenom objektu u dnevnoj kombinaciji radnog vremena i aktivnog dežurstva (čl. XI. Odluke/09) u prvom redu treba sagledati sukladno čl. VI. st. 3. Odluke/09, koja odredba isključuje uvećanje plaće djelatne vojne osobe iz čl. XIII. Odluke/09 za rad koji je organiziran kao višednevni boravak (7 dana po 24 sata) u izdvojenom objektu.

26. Sadržaj odredbe čl. VI. st. 1. i 2. i čl. XI. Odluke/09, upućuje na to da se pod aktivnim dežurstvom smatra period koji slijedi nakon najviše 12 sati rada i za taj period za vrijeme važenja Odluke/09 djelatnoj vojnoj osobi pripada dodatak na plaću za svak i sat aktivnog dežurstva sukladno posebnom propisu kojim se uređuju dodaci na plaću i to neovisno je li u taj period ulazi vrijeme odmora od 8 sati ili ne. Ovo stoga, jer period aktivnog dežurstva i dodatak za taj period rada nisu Odlukom/09 ni na koji način vezani za odmor od 8 sati, niti u smislu te Odluke utječu na visinu dodatka na koji tužitelj ima pravo u smislu čl. VI. st. 2. Odluke/09. Taj dodatak tužitelju kao djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme provedeno u aktivnom dežurstvu pripada neovisno je li on u tom periodu radio ili je odmarao manje ili više od 8 sati, jer se pod aktivnim dežurstvom računa cjelokupno preostalo vrijeme koje djelatne vojne osobe provode na radnom mjestu tijekom 24 sata nakon rada od najviše 12 sati, pri čemu se vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu također smatra aktivnim dežurstvom sukladno čl. V. st. 2. Odluke/09.

27. Dakle, tužitelju kao djelatnoj vojnoj osobi koja je radila na izdvojenom objektu na način da mu je u utuženom razdoblju rad bio organiziran dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva kroz višednevni boravak na radnom mjestu (7 dana) sukladno prethodno navedenim mjerodavnim odredbama za rad na izdvojenom objektu u utuženom razdoblju od ožujka 2012. do svibnja 2014. ne pripada pravo na uvećanje plaće iz čl. XIII. Odluke/09, već sukladno čl. VI. st. 1. i 2. Odluke/09 pravo na dodatak za aktivno dežurstvo i to za sve preostale sate provedene na radnom mjestu nakon obavljenog rada od najviše 12 sati, a koji dodatak je propisan čl. 17.a st. 1. i čl. 17.b Pravilnika/08, odnosno čl. 6. i 7. Pravilnika/14, a na što se osnovano ukazuje u reviziji. Time je ujedno i odgovoreno na prvo postavljeno pitanje.

28. Iako nižestupanjski sudovi prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka nije jasno što su utvrdili na temelju tog izvedenog dokaza, jer tužitelj u tužbenom zahtjevu potražuje iznos neisplaćene naknade za rad na izdvojenom objektu umanjeno za 8 sati dnevnog odmora za razdoblje od listopada 2011. do svibnja 2014. dok se u nalazu i mišljenju vještaka spominje aktivno dežurstvo te utvrđuje iznos potraživanja tužitelja na ime neisplaćene razlike - dodatka za rad na izdvojenom objektu - cjelokupno aktivno dežurstvo 7 x 24 umanjeno za 8 sati dnevnog odmora za razdoblje od listopada 2011. do svibnja 2014. iznosi 123.846,19 kuna bruto.

29. Stoga nije jasno što je tužitelju dosuđeno „na ime rada na izdvojenom objektu - umanjeno za 8 sati odmora“ kada tužitelj potražuje „neisplaćenu naknadu za rad na izdvojenom objektu umanjeno za 8 sati odmora“, a vještak utvrđuje „neisplaćenu razliku - dodatka za rad na izdvojenom objektu - cjelokupno aktivno dežurstvo 7 x 24 umanjeno za 8 sati dnevnog odmora“ s obzirom da je shvaćanje ovog suda da tužitelju pripada dodatak na plaću za rad na izdvojenom objektu (na kojem je mogao raditi najviše 12 sati) sukladno čl. VI. st. 1. i 2. Odluke/09 u vezi s čl. 17.a st. 1. i čl. 17.b Pravilnika/08 i čl. 6. i 7. Pravilnika/14.

O drugoj osnovi - isplata za neiskorištene slobodne dane uključujući subote i nedjelje:

30. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, a s obzirom na utuženo razdoblje od lipnja 2012. do ožujka 2016. mjerodavni popisi su Odluka/09 i Odluka o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj 66/14, 23/15 i 84/15 - dalje: Odluka/14), koja je stupila na snagu 1. lipnja 2014. te Pravilnik/08 i Pravilnik/14.

31. Prema naprijed citiranoj odredbi čl. XI. Odluke/09, u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu pripadnik OS RH ostvaruje pravo na proporcionalni višednevni odmor u omjeru 1:1.

32. U Glavi II. Odluke/14 propisano je redovno radno vrijeme (čl. V. do XII.), a u glavi III. radno vrijeme prema posebnom rasporedu (čl. XIII. do XX.).

33. Prema toj Odluci/14 redovno radno vrijeme je utvrđeno u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati, uz iznimke kada pojedini zapovjednici imaju (uz određene pretpostavke) odrediti drugačije (čl. V. Odluke). U slučaju potrebe za radom koji je dulji od redovnog radnog vremena, s propisanim maksimalnim trajanjem takvog rada, redovno radno vrijeme će se preraspodijeliti prema odredbama čl. VII. i čl. VI. Odluke. U slučaju kada se steknu okolnosti koje su osnova za obavljanje prekovremenog rada, pa se zbog tih okolnosti zadaća ne može izvršiti, zapovjednik propisane razine može odrediti radno vrijeme prema posebnom rasporedu (čl. VII. st. 4. Odluke).

34. Rad u redovnom radnom vremenu može biti rad u smjenama i rad u turnusu (čl. IX. Odluke/14), time da rad u turnusu postoji i kao posebna inačica koju Odluka definira kao „poseban oblik rada u turnusu“ (čl. XII. st. 1. Odluke/14).

35. Odredba čl. XII. Odluke/14 glasi:

(1) Poseban oblik rada u turnusu je višednevni kontinuirani rad i boravak na izdvojenim objektima (radarske postaje, objekti elektroničkog izviđanja i slično) te na izoliranim lokacijama.

(2) Poseban oblik rada iz stavka 1. ove točke je rad djelatnih vojnih osoba u ciklusima sedam dana rada - sedam dana odmora.

(3) Za vrijeme prvoga ciklusa iz stavka 2. ove točke smatra se da djelatna vojna osoba radi najviše 12 sati dnevno, a preostalih 12 sati djelatna vojna osoba ne može bez dopuštenja nadređenoga napustiti mjesto rada ili drugo mjesto koje je nadređeni odredio odnosno obvezna je boraviti na izdvojenim objektima iz stavka 1. ove točke te se u smislu mjesečnog fonda sati smatra da radi sedam dana u redovnom radnom vremenu.

(4) Kada djelatna vojna osoba radi mjesec dana u turnusu u skladu s ovom točkom, smatra se da ima redoviti mjesečni fond radnih sati utvrđen u skladu s točkom V. ove Odluke.

(5) Za rad u turnusu iz stavka 1. ove točke djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

36. Prema naprijed citiranim odredbama čl. XI. Odluke/09 i čl. XII. Odluke/14, u režimu važenja svake od Odluka proizlazi da za oblik rada koji je tužitelj obavljao na izdvojenom objektu kontinuirano po 7 dana po 24 sata, nakon tako odrađenih sedam dana pripada proporcionalni odmor u omjeru 1:1 odnosno za sedam dana rada sedam dana odmora.

37. Polazeći od toga da se u konkretnom slučaju radi o radu koji je obavljan na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i za koji su propisani naprijed navedeni dodaci na plaću, koji se ostvaruju samo i isključivo za takav rad, to za takav rad vrijedi i poseban režim korištenja slobodnih dana, koji se ne može sagledati samo kroz odredbe o redovnom radnom vremenu u smislu odredbi navedenih Odluka, kojima je propisano radno vrijeme u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati. Stoga činjenica da u redovnom radu na stalnom radnom mjestu subota i nedjelja ne spadaju u radne dane ne znači da u obliku rada na izdvojenom objektu kada djelatna vojna osoba nakon 7 dana rada u kontinuitetu koristi 7 dana odmora u kontinuitetu ima pravo na naknadu za subote i nedjelje koji su bilježeni kao slobodni dani. Ovo stoga, jer kako je rečeno za takav oblik rada djelatna vojna osoba prima i posebne dodatke na plaću, te joj za obavljeni rad na izdvojenom objektu na kojem je provela kontinuirano 7 dana pripada i 7 dana odmora u koje dane su uključene i subote i nedjelje, odnosno za onoliko dana koliko je proveo na radu na izdvojenom objektu isto toliko mu pripada slobodnih dana neovisno o tomu što u te dane spadaju subote i nedjelje. Time je ujedno i odgovoreno na drugo postavljeno pitanje.

38. S obzirom na prvo shvaćanje ovog suda i utvrđenja nižestupanjskih sudova na temelju kojih je tužitelju dosuđena naknada „po osnovi neiskorištenih slobodnih dana uključujući i subote i nedjelje“ nije jasno što je tužitelju dosuđeno odnosno je li tužitelj ima pravo na naknadu za dane koji nisu iskorišteni, a spadaju u 7 dana kontinuiranog odmora nakon 7 dana rada na izdvojenom objektu, jer nižestupanjski sudovi bezrezervno prihvaćaju pravilnost izračuna sačinjenog po vještaku bez utvrđenja što čini obračun za koji se navodi da potraživanje čine „neiskorišteni slobodni dani uključujući subote i nedjelje koje su evidentirane kao slobodan dan“, u odnosu na mjesečni fond sati (tako i u Rev-535/23-2 od 9. travnja 2025.).

O trećoj osnovi - isplati naknade za aktivno dežurstvo:

39. Imajući u vidu specijalne propise koji se primjenjuju na tužbeni zahtjev o dodatku za rad na izdvojenom objektu i utvrđenja nižestupanjskih sudova da je tužitelj na izdvojenom objektu obavljao rad kao poseban oblik rada u turnusu iz čl. XII. st. 1. Odluke, tužitelj prema ocjeni ovog suda ne može potraživati isplatu za vrijeme aktivne pripravnosti 4 sata po redovnoj cijeni rada, jer specijalni propisi koji uređuju poseban oblik rada u turnusu na izdvojenim objektima to ne propisuju.

40. U skladu s prethodno citiranim specijalnim propisima, tužitelj je mogao tražiti isplatu razlike plaće sa svim dodacima za redovni rad u trajanju od 8 do 12 sati, ako mu u tom dijelu naknada nije već isplaćena u punom iznosu. Tužitelj navedeno ne traži, već traži isplatu za neki oblik rada - za vrijeme aktivne pripravnosti 4 sata po redovnoj cijeni rada - koji posebni propisi ne poznaju.

41. Slijedom navedenog, a kako shvaćanje nižestupanjskih sudova nije u skladu s navedenim shvaćanjem ovog suda pa zbog pogrešnog pravnog pristupa (pogrešne primjene materijalnog prava) sudovi nisu razmotrili druge okolnosti i činjenice odlučne za odluku o predmetu spora, zbog čega nema uvjeta za preinaku pobijane presude, to je na temelju čl. 391. st. 7. ZPP-a valjalo ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (toč. I. izreke).

42. Odluka o troškovima revizijskog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a (toč. II. izreke).

Zagreb, 27. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Goranka Barać-Ručević