REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1376/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja KH, [adresa], K, 2. tužitelja ZH, [adresa], 3. tužitelja IH, [adresa], 4. tužitelja HH, [adresa], 5. tužitelja ČH, [adresa], koje 3. do 5. tužitelja zastupa punomoćnik Josip Anzulović Mirošević, odvjetnik u Supetru, 6. tužitelja KHI, [adresa], 7. tužitelja ZHI, [adresa], 8. tužitelja KHIV, [adresa], 9. tužitelja IHI, [adresa], 10. tužitelja HHI, [adresa], 11. tužitelja ČHI, [adresa], 12. tužitelja JH, [adresa], 13. tužitelja ŠH, [adresa], nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Milan Šarić, odvjetnik u Splitu, protiv 1. tuženika TH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mijo Jeličić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Jeličić i partneri d.o.o. Split, radi vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2445/2025-3 od 16. listopada 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, poslovni broj P -3464/24 od 16. svibnja 2025., na sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženicima podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2445/2025-3 od 16. listopada 2025. u odnosu na u prijedlogu naznačenu povredu temeljnih ljudskih prava na mirno uživanje vlasništva.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke zbog pravnih pitanja koje smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te ističu da su im povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na mirno uživanje vlasništva, legitimnih očekivanja, jednakosti pred zakonom, pravično suđenje i to u aspektu prava na obrazloženu sudsku odluku i zabranu arbitrarnosti.
2. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i sudio:
„I. Utvrđuje se da je zbog neispunjenja uvjeta iz Ugovora o međusobnim pravima i obvezama od 12. 11. 1990. godine, kojeg su tuženici TH i PH, oboje iz [adresa], sklopili s Općinom Brač, prestalo njihovo pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica], površine 435 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je pretvorbom društvenog vlasništva Grad Supetar, Supetar, Vlačica br. 5, postao vlasnik te nekretnine za cijelo, te je tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini u korist Grada Supetra, Supetar, Vlačica , uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika TH iz [adresa] za ½ idealnog dijela i s imena PH iz [adresa] za ½ idealnog dijela.
II. Utvrđuje se da je Grad Supetar vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 435 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo.
III. Nalaže se tuženima, u roku od 15 dana naknaditi parnični trošak tužiteljima u iznosu od 776,54 EUR-a dok se za više zatraženo do iznosa od 850,00 EUR-a zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.“.
3. Podnositelji prijedloga, u bitnom, tvrde da su stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini koje pravo je upisano u zemljišne knjige i da ono nije prestalo na temelju ijedne pravne osnove kojom pravo vlasništva može prestati. Pozivaju se na povredu čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17., - dalje: Konvencija). Navode da se nitko ne smije lišiti prava vlasništva osim ako to nije u javnom interesu, uz uvjete predviđene propisima. Donošenjem pobijane presude da im je oduzeto pravo vlasništva, povrijeđeno pravo na njegovo mirno uživanje, zajamčeno i čl. 46. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst).
4. Uz, u bitnome, obrazloženje da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo tuženih, jer da je u zemljišno knjižnom postupku upisano pravo korištenja tuženika budući da je na temelju rješenja o dodijeli neizgrađenog građevinskog zemljišta sud "pretvorio" to pravo u prava vlasništva, drugostupanjski sud cijeni da je tužbeni zahtjev „valjano postavljen“. To jer da tužitelji ne mogu postaviti deklaratorni zahtjev za utvrđenjem prestanka prava korištenja tuženika kada je to pravo već prestalo time što se pretvorilo u pravo vlasništva. Pozivajući se na stav ovog suda iz odluke Rev - 844/09 drugostupanjski sud cijeni kako je prestankom prava korištenja zbog proteka zakonskog roka došlo posredno i do prestanka prava vlasništva „u smislu odredbe članka 173 ZV-a“ (Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst, 94/17. - ispravak pročišćenog teksta i 52/25.). Isto tako pozivajući se na „…odluke Europskog suda za ljudska prava glede potrebe ne podlijeganju pretjeranom strogo formalnom tumačenju prava, te činjenice da je Europski sud za ljudska prava nedvojbeno istaknuo kako je smisao donošenja pretvorbenih propisa u svezi društvenog vlasništva upravo zaštita prijašnjih vlasnika kojima je to pravo oduzeto (Trgo protiv Hrvatske - Zahtjev br. 35298/04, i dr.) … “ drugostupanjski sud cijeni tužbeni zahtjev osnovanim.
5. No, valja napomenuti da je u odlukama Europskog suda za ljudska prava - ESLJP (Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske) vezano uz propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi, između ostalog rečeno i to: „ U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.“
6. Nadalje, vezano za poštivanje članka 1. Protokola br. 1. da je (primjerice) u odluci ESLJP - Carbonara i Ventura protiv Italije (Zahtjev br. 24638/94) od 30. svibnja 2000. je navedeno:
„58.Sud ponavlja kako članak 1. Protokola br. 1. sadrži tri različita pravila: "prvo pravilo utvrđeno u prvoj rečenici prvoga stavka opće je naravi i proglašava načelo mirnog uživanja vlasništva. Drugo pravilo, sadržano u drugoj rečenici prvoga stavka odnosi se na oduzimanje vlasništva i podvrgava ga određenim uvjetima. Treće pravilo, navedeno u drugome stavku priznaje da, između ostalog, države ugovornice imaju pravo nadzirati upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom… Ova tri pravila, međutim, nisu "različita" u smislu da bi bila nepovezana. Drugo i treće pravilo tiču se posebnih slučajeva miješanja u pravo na mirno uživanje vlasništva, te ih stoga treba tumačiti u svjetlu općeg načela proglašenog u prvom pravilu" …“
7. Svojim tvrdnjama iz prijedloga o povredi prava na mirno uživanje vlasništva predlagatelji su učinili vjerojatnim da bi im zbog pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih ljudskih prava i to prava na mirno uživanje prava vlasništva zagarantiranog čl. 1. Protokolom 1. Konvencije.
8. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci, pri čemu se na temelju te odredbe za naznačena pitanja i ostale povrede temeljnih ljudskih prava uzima da je prijedlog povučen.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
