REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-908/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Neri Radas članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Lucija Novak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri u Zagrebu, protiv tuženice DŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Domagoj Rešetar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rešetar & Partneri u Osijeku, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5366/2024-2 od 4. studenog 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-177/2023-17 od 22. listopada 2024., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu naznačenih pravnih pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženice u dijelu u kojem se prijedlog odnosi na povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom su utvrđeni ništetnima ugovori o darovanju pokretnina pobliže opisanih u izreci presude suda prvog stupnja.
2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženica zbog pitanja:
„1. Je li došlo do predaje neposrednog posjeda pokretnine u smislu čl. 15. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako je u ugovoru o darovanju darovatelj izričito očitovao volju da obdarenica stupa u posjed predmeta darovanja, a obdarenica je u trenu sklapanja ugovora već bila u položaju izvršavati svoju neposrednu i faktičnu vlast glede predmeta darovanja?
2. Mora li ugovor o darovanju pokretnine biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemniziran, ako darovatelj i obdarenik u trenu sklapanja ugovora žive u istom kućanstvu, a predmet ugovora o darovanju se nalazi u dvorištu nekretnine u kojoj zajedno stanuju, te su obje ugovorne strane u položaju vršenja faktične vlasti nad predmetom darovanja?
3. Je li pogrešno primijenjen čl. 482. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ako je sud utvrdio ništetnost ugovora o darovanju zbog izostanka prave predaje stvari dok je s druge strane u obrazloženju presude utvrdio da je obdarenica i prije i nakon sklapanja ugovora koristila predmet ugovora o darovanju?
4. Utječe li na valjanost ugovora o darovanju činjenica da je obdarenik nakon sklapanja ugovora o darovanju raspolagao svojim pravom vlasništva na način da je opunomoćio darovatelja da se koristi predmetom darovanja?
5. Isključuje li činjenica da je obdarenik nakon sklapanja ugovora o darovanju opunomoćio darovatelja za korištenje predmeta darovanja činjenicu da je pokretnina u trenu sklapanja ugovora o darovanju predana u posjed obdareniku?
6. Predstavlja li povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske tumačenje prema kojem obdarenik, nakon sklapanja ugovora o darovanju, ne smije raspolagati svojim pravom vlasništva na način da ovlasti darovatelja da se služi predmetom darovanja, odnosno je li takvo ograničenje protivno odredbi čl. 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
7. Može li se utvrditi ništetnim ugovor o darovanju pokretnine ako je sud utvrdio da je darovatelj ugovor sklopio iz straha od gubitka pokretnina, odnosno kako bi onemogućio treće osobe da ovrhom namire svoja potraživanja prema darovatelju?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
3. Istovremeno prijedlogom obuhvaća i razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede ustavnog prava na mirno uživanje vlasništva, prava na pravično suđenje i na djelotvoran pravni lijek.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Glede valjanosti spornih ugovora o darovanju odluke sudova nižeg stupnja temelje se na pravnim shvaćanjima ovog suda kao primjerice u odlukama broj Rev -301/2024 od 23. listopada 2024. i Rev-4235/2019 od 20. rujna 2022. pa stoga pitanja koja u prijedlogu naznačuje tuženica nisu pitanja o kojima ovisi odluka u ovom sporu, niti pitanja koja bi bila važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Glede argumentacije o povredi ustavnog prava na mirno uživanje vlasništva po ocjeni ovog suda kada sudovi utvrđuju sporne ugovore o darovanju ništetnima pri čemu se naslanjaju na stabilnu praksu ovog suda glede pitanja forme ugovora o darovanju bez prave predaje, to tuženica ne može učiniti vjerojatnim da joj je povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva, koje zbog ništetnosti ugovora nije niti stekla.
7. Glede pak razloga iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a i istaknute povrede prava na pravično suđenje i prava na djelotvoran pravni lijek postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP -a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tuženica dostavila uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinila vjerojatnim da bi joj bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona.
Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tuženici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženica nije imala pravično suđenje, čime nije niti učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
8. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP (ad I izreke) i odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a (ad II izreke).
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
