Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-785/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Ivici Veseliću, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Mariani Pilat Rudan, odvjetnici u Poreču protiv protivnika osiguranja ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj Ovr-243/2026 od 27. travnja 2026., dana 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja, ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj Ovr-243/2026 od 27. travnja 2026. i predmet vraća na ponovan postupak koji će se održati pred drugim sucem pojedincem.
II. O troškovima nastalim u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:
"I Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:
I. Određuje se privremena mjera i nalaže se protivniku osiguranja da odmah prestane s izvođenjem svih zidarskih, obrtničkih i drugih građevinskih radova na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 1133 m2, dvorište, površine 909 m2, spremište, površine 15 m2, stambena zgrada, [adresa], 1D, površine 209 m2, ukupne površine 1133 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina].
II. Zabranjuje se protivniku osiguranja svako buduće poduzimanje radnji kojima se predlagatelju osiguranja onemogućava pristup na njegovu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], Brajde, površine 1133 m2, dvorište, površine 909 m2, spremište, površine 15 m2, stambena zgrada, [adresa], 1D, površine 209 m2, ukupne površine 1133 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. 4
III. U slučaju da protivnik osiguranja ne postupi po obvezi navedenoj u toč. I. ovog rješenja o određivanju privremene mjere, sud mu na temelju članka 342. stavak 1. i članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 EUR.
IV. Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao protivno svojoj obvezi, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći zapriječenu novčanu kaznu.
V. Ova privremena mjera ostaje na snazi do prestanka razloga zbog kojih je određena.
VI. Sukladno odredbi članka 11. stavak 4. Ovršnog zakona, žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.
VII. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog sudskog postupka, u roku od 15 dana.
II Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17, dalje: OZ), predlažući preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda uz naknadu troška, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Prije svega valja istaknuti da zakoni moraju uvijek postaviti okvir diskrecijskih ovlasti i urediti način njihove provedbe s dostatnom jasnoćom koja pojedincu osigurava primjerenu zaštitu protiv arbitrarnosti (samovolje), a sudovi su dužni pravne norme tumačiti polazeći od cilja i svrhe koje je zakonodavac želio postići njihovim propisivanjem te u skladu s tako utvrđenom svrhom primjenjivati mjerodavnu normu, imajući u vidu posebne okolnosti konkretnog slučaja.
4.1. Ovaj viši sud stoga ima potrebu istaknuti da sud prilikom donošenja odluke valja imati na umu načelo legitimnog očekivanja, jednakosti pred zakonom, pravičnosti i pravne sigurnosti, razmjernost, vaganja interesa te vladavine prava imajući uvijek na umu da "ništa zakon teže ne podnosi nego da se ista stvar na različit način ocjenjuje" (Nihil in lege intolerabilius est quam eandem rem diverso iure censeri).
5. Odmah valja istaknuti da na temelju odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01, 76/10., 85/10., 150/13., 5/14., dalje: Ustav) samo sud tumači i primjenjuje pravne propise.
6. Kod donošenja ove odluke sud je imao na, umu pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III- 2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda, već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.
7. U konkretnom slučaju predlagatelj je predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, koja je regulirana odredbom čl. 346. st. 1. i 2. OZ pa se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da bi mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2. toga članka je propisan da se odredbe članka 344. stavka 2. i 3. toga zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.
8. Sud prvoga stupnja u obrazloženju pobijane odluke navodi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine kao prve zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere, ali da nije učinio vjerojatnim da je ispunjena druga zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere . Prvostupanjski sud smatra da predlagatelj „nije učinio vjerojatnim da je predložena privremena mjera potrebna zato da bi se njome spriječio nastanak nenadoknadive štete“, smatrajući da „nenadoknadiva štete ima i svoju subjektivnu dimenziju , koja se vezuje za protivnika, a koja traži da, s obzirom na položaj i imovinske prilike (materijalne mogućnosti) protivnika osiguranja, nije realno očekivati da će protivnik štetu moći naknaditi.“ Sud zaključno navodi da „predlagatelj niti uopćeno ne upućuje na takvu materijalnu situaciju kod protivnika, pa sud ne nalazi (niti na razini vjerojatnosti) da predlagatelju prijeti upravo nenadoknadiva šteta“.
9. Međutim, u konkretnom slučaju privremena mjera je predložena prvenstveno zbog toga što je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom ne samo postojanje svoje tražbine (kako pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja), već i zato što bi izvođenjem radova protivnik osiguranja znatno otežao ostvarenje te tražbine osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari (čl. 346. st. 1. t. 1. OZ).
10. Dakle, potpuno je nerazuman i nezakonit zaključak prvostupanjskog suda da ne postoje razlozi za donošenje privremene mjere zbog navodnog nepostojanja razloga za privremenu mjeru zbog toga što predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete jer „niti uopćeno ne upućuje na takvu materijalnu situaciju kod protivnika“
10.1. Naime, valja istaknuti da je privremena mjera predložena prije svega da bi se spriječilo nasilje koje se ogleda u onemogućavanju pristupa nekretnini predlagatelja, o čemu sud prvog stupnja ne daje nikakve razloge gubeći iz vida odredbu čl. 346. st. 1. t. 1. OZ-a koja glasi: "Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim, ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari."
11. Zbog navedenog, prvostupanjsko rješenje ne može se ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a te je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ njega valjalo ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.
11.1. Na temelju odredbe članka 371. ZPP-a određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.
11.2. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP- u svezi čl. 381. ZPP (stavak II izreke).
12. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će ocijeniti činjenične navode predlagatelja osiguranja uzimajući u obzir i žalbene navode koji su od značaja za odlučivanje, kako bi pravilno utvrdio činjenično stanje radi ocjene osnovanosti prijedloga za donošenje privremene mjere i na temelju tih utvrđenja ponovo ocijeniti ispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 346. OZ, te o prijedlogu donijeti novu odluku.
U Zagrebu 27. svibnja 2026.
Sudac:
Ivica Veselić
