REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2130/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestietlja, Damira Kontreca, člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Draganu Marinu, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženice-protutužiteljice CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Delipetaru, odvjetniku u Imotskom, radi prestanka uznemiravanja, trpljenja i propuštanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-21/2025-2 od 16. prosinca 2025., kojom je djelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-903/2019-27 od 25. listopada 2024., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-21/2025-2 od 16. prosinca 2025., kojom je djelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-903/2019-27 od 25. listopada 2024., tužitelj- protutuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu: "1. Radi li se o neodređenom tužbenom zahtjevu kojim se traži zaštita od uznemiravanja vlasništva nekretnine ako se njime ne traži zaštita od uznemiravanja u odnosu na nekretninu označenu brojem katastarske čestice, brojem zemljišnoknjižnog uloška i oznakom katastarske općine prema podacima iz zemljišne knjige, a niti u odnosu na određeni dio zemljišnoknjižne čestice identificiran površinom i točno određenim granicama na način da se iz tužbenog zahtjeva može jasno i nedvosmisleno zaključiti koji dio nekretnine je predmet tužbenog zahtjeva, te da li je sud ovlašten meritorno odlučivati o takvom tužbenom zahtjevu?,
2. Smatra li se protivljenje izvršavanju sadržaja stvarne služnosti, od strane članova obitelji vlasnika nekretnine koji nisu i sami vlasnici nekretnine, protivljenjem vlasnika nekretnine u smislu čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje sprječava osnivanje stvarne služnosti dosjelošću?,
3. Da li je posjed prava stvarne služnosti stečen izvorno u skladu s odredbom čl. 16. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jednostranim činom posjednika povlasne nekretnine upravljenim prema poslužnoj nekretnini, ukoliko posjednik poslužne nekretnine svoj posjed nije zaštitio putem samopomoći, a niti podnošenjem tužbe radi smetanja posjeda?."
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj-protutuženik je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pravično suđenje.
1.2. Tužena-protutužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Tužitelj-protutuženik nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP jer uz prijedlog za dopuštenje revizije nije priložio (osim prvostupanjske i drugostupanjske presude te žalbe) potrebne odgovarajuće dijelove spisa, a na koje se odnose navodi iz prijedloga za dopuštenje revizije. Stoga, iz onoga što je dostavljeno ovom revizijskom sudu nije moguće ocijeniti da li su predmetna pravna pitanja i u kojoj mjeri važna za odluku u ovom sporu (čl. 389.b st. 1. ZPP). Iz istog razloga tužitelj- protutuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
2.2. K tome ocijenjeno je da predmetna pravna pitanja, već zbog svog samog sadržaja, nisu niti važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što na ta pravna pitanja nije moguće dati jednoznačne odgovore primjenjive i u drugim slučajevima, jer odgovori na ta pravna pitanja ovise o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod st. II. izreke.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug