REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-400/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirjane Magud, mr. sc. Neri Radas i Josipa Turkalja članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., OIB: 39901919995, iz Zagreba, Mihanovićeva 12, protiv tuženika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Silvija Gnjidić, odvjetnica iz Zagreba, radi iseljenja, te po protutužbi tuženika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Silvija Gnjidić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., OIB: 39901919995, iz Zagreba, Mihanovićeva 12, radi isplate nužnih i korisnih troškova, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Gž-776/2025-2 od 27. kolovoza 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps - 53/2025-5 od 30. travnja 2025., u sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku-protutužitelju JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da iseli i preda slobodan od osoba i stvari u posjed tužiteljuprotutuženiku HŽ INFRASTRUKTURI d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995 stan u višestambenoj zgradi u [adresa], kuća sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina] kojoj odgovara zk. čbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], površine 299 m2, a koji stan se nalazi na zadnjoj etaži u potkrovlju lijevo i sastoji se od ulaza, sobe s kuhinjom, sobe i kupaonice u ukupnoj površini od 60,85 m2, sukladno identifikaciji iz nalaza i mišljenja vještaka od 23.11.2017. godine, te nadoknadi trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana."
II Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tužitelju-protutuženiku HŽ Infrastruktura d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, nadoknaditi tuženiku-protutužitelju JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nužne i korisne troškove za nekretninu - stan u [adresa], potkrovlje, ukupne površine 60,85 m2, koji se nalazi u stambenoj zgradi sagrađenoj na zk. čbr. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 24.043,38 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 1. siječnja 2005. pa do 31. prosinca 2007. po stopi koju određuje čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01. siječnja 2008. pa do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zajedno sa troškovima parničnog postupka na koje također teku zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po navedenoj stopi, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka." .
2. Protiv presude suda drugog stupnja u dijelu kojim nije uspio u sporu prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja:
"1. Može li se u konkretnom slučaju vindikacijskom zahtjevu tužitelja u pogledu spornog stana pretpostaviti prigovor tuženika radi zaštite prava na poštivanje doma, temeljem čl. 8. Konvencije?
2. Da li se legitimni interes javne vlasti da kontrolira svoju imovinu može smatrati sporednim u odnosu na pravo tuženika na poštivanje njegova doma kojeg svjesno koristi bez valjane pravne osnove, uzimajući u obzir činjenicu da je svoje pravo na dom mogao ostvariti za vrijeme trajanja radnog odnosa svjestan činjenice da je korištenje predmetnog stana ograničenog trajanja?
3. Da li je opravdano miješanje tužitelja kao društva u vlasništvu države u pravo na dom tuženika u cilju stambenog zbrinjavanja ostalih radnika tužitelja koji su pravo na stan ostvarili na zakonit način, odnosno za isti imaju valjanu pravnu osnovu?
4. Je li drugostupanjski sud pravilno primijenio test razmjernosti u donošenju odluke o iseljenju utvrdivši da tuženik ima pravo na dom na predmetnom stanu jer je u njemu živio neprekidno 20 godine tijekom trajanja sudskog postupka za iseljenje, unatoč činjenici da je tužitelj tu nekretninu prethodno dodijelio drugom radniku, odnosno može se pravo na dom stečeno dugotrajnim bespravnim stanovanjem suprotstaviti vlasničkom pravu i odluci o dodjeli nekretnine trećoj osobi?". za koja ističe da odgovaraju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023. i 146/2025. - dalje ZPP).
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja, tuženik je predložio da se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbaci kao nedopušten.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Suprotno tvrdnjama tužitelja, po ocjeni ovog suda, pitanja koja postavlja nisu pitanja koja udovoljavaju uvjetima iz čl. 385.a ZPP-a koja moraju biti kumulativno ispunjena da bi se moglo dopustiti podnošenje revizije, jer odgovor na u prijedlogu postavljena pitanja može se naći samo u posebnim okolnostima ovog konkretnog spora, ali se ne radi o pitanjima koja su važna za donošenje pravnih shvaćanja koja bi ubuduće u svim drugim sporovima dala odgovor na materijalnopravne ili procesnopravne prijepore i time bila važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. To tim prije što se upravo iz razloga zbog kojih tužitelj nije uspio u sporu, pravo na dom ocjenjuje od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve okolnosti suprotstavljenih prava stranaka, te se konkretnim testom razmjernosti ocjenjuje posve individualno i specifično čije pravo priteže, pravo na dom tuženika ili pravo na mirno uživanje vlasništva tužitelja.
6. Stoga je odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
7. Na kraju ovaj sud nalazi potrebnim ukazati sudovima nižeg stupnja da u smislu odredbe čl. 189. ZPP-a ne postoji zakonski termin, a time i procesna uloga „protutužitelj“ i „protutuženik“, već postoji jedino institut protutužbe koju u istoj parnici podnosi tuženik, no on time ne postaje „protutužitelj“ niti tužitelj postaje „protutuženik“, a činjenica što se tuženik, koristio svojim procesnim ovlaštenjem iz čl. 189. ZPP-a ne mijenja njegovu ulogu i on ostaje tuženik tijekom čitavog postupka.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
