REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4799/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i Ivana Vučemila članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske (Ministarstvo unutarnjih poslova), OIB 36162371878, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv tuženika Bis Zagreb d.o.o., Zagreb, Ulica Hermana Bužana 6/B, OIB 35803594278, kojeg zastupa punomoćnik Sandra Marković, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2808/2024-3 od 8. srpnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-725/2022-16 od 31. svibnja 2024., na sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2808/2024-3 od 8. srpnja 2025. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-725/2022-16 od 31. svibnja 2024. zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i razvoj prava u sudskoj praksi koja glase.
„1. Smatra li se posjednik, u skladu s člankom 165. stavkom 4. ZVDSP -a, poštenim i za vrijeme vođenja postupka radi utvrđenja valjanosti pravne osnove posjeda, različite od one o kojoj je donesena pravomoćna odluka?
2. Odmjerava li se naknada iz članka 165. stavka 1. ZVDSP-a prema koristima koje je nepošteni posjednik doista ostvario ili prema koristima koje bi vlasnik stvari hipotetski imao?
3. Može li se cijena naknade iz pitanja pod brojem 2. odrediti po slobodnoj ocjeni ili je u takvom slučaju potrebno provesti vještačenje?
4. Mora li sud, kada odluči rješavati o prethodnom pitanju (članak 12. stavak 2. ZPP-a), takvu odluku obrazložiti jednako kao i onu o glavnoj stvari?“.
2. Tuženik prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) smatrajući da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine-Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje: Konvencija) i to pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, te pravo na mirno uživanje vlasništva.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tužiteljica osporava navode prijedloga i predlaže ga odbiti.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
5. Postupajući po odredbi čl. 387. ZPP-a ovaj je sud ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
6. U odnosu na postavljena pitanja tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo ta pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu za dopuštenje revizije potrebno je određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno ne samo za odluku u konkretnoj stvari već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju, prema kojoj bi o tome u određenim sudskim odlukama bilo zauzeto pravno shvaćanje suprotno onome iz pobijane odluke ili iznijeti druge važne razloge u skladu sa navedenim propisom, zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je sve u konkretnom prijedlogu za dopuštenje revizije izostalo.
7. Sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
8. Tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
9. Imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima, koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja, shvaćanja suda izraženih u pobijanoj presudi te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je da tuženik u biti izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom.
10. Slijedom navedenoga, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP-a i dopuštenje revizije pa je valjalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
