REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2471/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Valentina Božiček odvjetnica u Zagrebu protiv tuženice Addiko Bank d.d. , OIB: 14036333877 Zagreb, Slavonska avenija 6, koju zastupa punomoćnica Marija Vujasin, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž - 73/2026-2 od 24. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7186/2024-13 od 30. rujna 2025., na sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-73/2026-2 od 24. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7186/2024-13 od 30. rujna 2025.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Protivi li se članku 81. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/2003) (članku 96. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/2007) odluka suda kojom je odredba ugovora sklopljenog između potrošača i trgovca (u konkretnom slučaju odredba o naknadi za obradu kredita) utvrđena nepoštenom, odnosno ništetnom, samo na temelju utvrđenja da se o ugovaranju iste nije posebno pregovaralo, bez da je sud utvrdio uzrokuje li ista suprotno načelu savjesnosti i poštenja znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača?
2. Treba li se odredba ugovora o kreditu, sklopljenog između potrošača i trgovca, a kojom je ugovorena naknada za obradu kredita, smatrati cijenom ugovora o kreditu, u smislu članka 84. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/2003) (članka 99. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/2007), radi čega nije dopušteno ocjenjivati poštenost odredbe ukoliko je ista ugovorena kao jasna, lako uočljiva i lako razumljiva?
3. Ima li utvrđenje nepoštenosti i posljedične ništetnosti ugovornih odredbi potrošačkog ugovora (u konkretnom slučaju odredbi iz ugovora o kreditu o naplati naknade za obradu kredita), za izravnu posljedicu i utvrđenje nepoštenosti stjecatelja (sastavljača takve odredbe), u smislu opsega vraćanja iznosa primljenih na temelju ništetne odredbe?
Odnosno
Od kada nastaje obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti dijela ugovorne odredbe potrošačkog ugovora o kreditu i to odredbe o naplati naknade za obradu kredita sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF/denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF?.".
Pored pitanja, tuženica kao razlog za podnošenje revizije navodi i to da su joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske i to ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom iz čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske, ustavno pravno na djelotvoran pravni lijek iz čl. 18. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te ustavno pravo na pravično suđenje, odnosno pravo na pristup sudu zajamčeno odredbom čl . 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i pravo zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Predlagateljica smatra da su navedena pravna pitanja važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda i drugih drugostupanjskih sudova.
4. Prijedlog je djelomično neosnovan, a djelomično nedopušten.
5. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja koja tuženica postavlja u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, pravna shvaćanja suda drugoga stupnja ne odstupaju od pravnih shvaćanja ovoga suda izraženih u odlukama broj Revt-249/2014 od 9. travnja 2015., Rev-2245/2017-2 od 20 ožujka 2018., Rev-3142/2018 od 19. ožujka 2019, Rev-2221/2018 od 3 rujna 2019., Rev-308/2022-2 od 19. travnja 2022, Rev-715/2024 od 22. svibnja 2024., a nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu (tako i Revd-3221/2023 od 24 listopada 2023., Revd-549/2023 od 4 srpnja 2023., Revd-2611/2024-2 od 18. lipnja 2024., Revd- 3919/2024-2 od 3. prosinca 2024., Revd-487/2024-5 od 3. srpnja 2024. Revd- 3284/2024-2 od 10. rujna 2024.Revd-4609/2024-2 od 5. studenoga 2024., Revd- 3932/2024-2 od 16. listopada 2024. i dr.).
6. Budući da, slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP -a, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP -a riješio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
7. Predlagateljica ističe u prijedlogu i da su ostvarene pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a da su mu zbog osobito teških povreda postupovnog prava i zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povrede pravo na jednakost svih pred zakonom, pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na pravično suđenje, sve pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom, sadržajno vezano uz pitanja primjene procesnog i materijalnog prava koja se ogledaju u prethodno naznačenim pravnim pitanjima. U svezi svih tih tvrdnji, prijedlog, koncipiran prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP je odbačen, jer iznesenim razlozima u prijedlogu nije učinjena vjerojatnost postojanja teških povreda postupovnog prava i povreda u primjeni materijalnog prava. Na navedeni način je odlučeno sukladno ovlasti iz odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
