REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2167/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sandri Šimunić-Mamić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupan po odvjetnicima Odvjetničkog društva Grgić i partneri, Zagreb, Pisarnica Split, radi povećanja rente i isplate, te po protutužbi tuženika ADRIATIC OSIGURANJE protiv tužitelja FD, radi ukidanja rente, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-481/2023-2 od 23. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P - 1748/2018 od 20. ožujka 2023. na sjednici održanoj 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-481/2023-2 od 23. prosinca 2025. u odnosu na povredu prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog načela procesne jednakosti („jednakost oružja“) i prava na obrazloženu sudsku odluku.
II. Odluka o troškovima povodom prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-481/2023-2,od 23. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1748/2018 od 20. ožujka 2023. pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP sadržajno navodi da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novineˮ, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija) pozivajući se na čl. 14., 26. i 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
2. Odgovorom na prijedlog tužitelj osporava navode iz prijedloga i predlaže da se prijedlog odbije, podredno odbaci uz naknadu troškova povodom odgovora na prijedlog.
3. Polazeći od čl. 385.a st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da je tuženik učinio vjerojatnim da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano načelo procesne jednakosti („jednakosti oružja), kao i pravo na obrazloženu sudsku odluku.
3.1. Iako je tuženik osporavajući navode tužitelja u pogledu zahtjeva za povećanjem prethodno dosuđenog mjesečnog iznosa rente iznosio i predlagao dokaze, a koje dokaze (provođenje vještačenja po vještaku specijalistu medicine rada) je iznosio i u pogledu protutužbenog zahtjeva kojim traži ukidanje obveze plaćanja rente, prema ocjeni suda prvog stupnja kako je upravnim rješenjem invalidske komisije utvrđena je potpuna tužiteljeva radna nesposobnost, da je tim rješenjem u ovoj parnici vezan u smislu čl. 12. st. 1. ZPP i da ne može ispitivati ove činjenične navode.
3.2. Sud drugog stupnja je žalbene navode tuženika u odnosu na ovaj dio prvostupanjske presude ocijenio neosnovanima polazeći od sadržaja rješenja invalidske komisije.
3.3. Ova pravna shvaćanja odstupaju od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev- 901/2023-2 od 3. travnja 2023. prema kojem „…parnični sud nije vezan odlukom upravnog tijela odnosno Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnoj nesposobnosti oštećenika donesenom u upravnom postupku kada u tom upravnom postupku nije sudjelovao odgovorni osiguratelj, ako je utvrđeno drugačije činjenično stanje u postupku u kojem se odlučuje o potraživanju oštećenika prema odgovornom osiguratelju po osnovi odgovornosti za štetu….“
3.4. Kako su u konkretnom slučaju ostvarene iste procesne okolnosti slučaja (tuženik nije sudjelovao u postupku u kojem je donijeto upravno rješenje kojim je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu, a okolnost što je tijekom postupka pribavljen i pročitan upravni predmet nije od utjecaja na njegovo sudjelovanje u tom upravnom postupku), odluka nižestupanjskih sudova kojima nije prihvaćen prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja kojim bi dokazivao postojanje preostale radne sposobnosti tužitelja odstupa od prethodno iznijetog pravnog shvaćanja revizijskog suda i vjerojatnom povredu prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog načela procesne jednakosti („jednakosti oružja“).
3.5. Nadalje, tuženik je u žalbi protiv prvostupanjske presude posebno osporavao odluku u pogledu tijeka zakonske zatezne kamate u odnosu na preinačeni (povišeni9 iznos zatražene mjesečne rente u ogledu kojih navoda u pobijanoj presudi nisu iznijeti razlozi te je stoga tuženik učinio vjerojatnim da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku.
4. Slijedom navedenog, temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno je kao pod I. izreke, dok se temeljem iste odredbe u odnosu na preostalo pravno pitanja i istaknute povrede temeljnih prava prijedlog za dopuštenje revizije smatra povučenim.
5. Temeljem čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao pod II. izreke.
Zagreb, 27. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
