Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž Zk -23/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Dubravki Ćurko Ventrić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja BĐ (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj Z-46555/2023 od 23. srpnja 2024., 27. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj Z-46555/2023 od 23. srpnja 2024.

II Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod Z-46555/2023 na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na č. zem. [katastarska čestica], te je određena je zabilježba odbijanja prijedloga.

2. Predlagatelj žalbom pobija rješenje, kako navodi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, a sadržajno ističe i bitne povrede odredaba postupka. Predlaže ukinuti rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je predlagatelj prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na ranije navedene nekretnine podnio predlažući da sud temeljem rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-3/2010 od 8. rujna 2010., rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda broj O-290/2020 od 14. prosinca 2021. iza pok. OĐ p. B te UĐ p. O rođ. U, oboje iz [adresa], te Sporazuma od 28. lipnja 1990., dopusti uknjižbu prava vlasništva u njegovu korist.

5. Iz rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-3/2010 od 8. rujna 2010. proizlazi kako je istim ukinuto rješenje prvostupanjskog suda broj Z-117/2008 od 22. listopada 2009. i odbačen prijedlog Republike Hrvatske radi prijenosa fiducijarnog prava vlasništva predmetnih nekretnina na ime Republike Hrvatske radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja temeljem ugovora o kreditu broj T-25/00 od 4. srpnja 2000.

5.1. Iz rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda broj O-290/2020 od 14. prosinca 2021. iza pok. OĐ p. B i UĐ p. O rođ. U, oboje iz [adresa], proizlazi da su ostavinom OĐ utvrđena novčana sredstva na računima kod OTP banke, nasljednicom proglašena UĐ, a potom njenom nasljednicom SĐ.

5.2. Iz Sporazuma od 28. lipnja 1990. sklopljenog pred svjedocima, proizlazi da se BĐ obvezao pomagati fizički i materijalno OĐ i UĐ, a oni su se obvezali ostaviti mu svu nepokretnu imovinu, osim stana u [adresa], kako svoju tako i od braće S i TĐ, koju po njihovoj punomoći drži u posjedu te od sestre KĐ rođ. TĐ prema izjavi od 14. listopada 1972.

6. Prvostupanjski je sud prijedlog odbio obrazlažući:

- da su prema stanju zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane vlasništvom Republike Hrvatske uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva izvršen s imena BĐ, kao fiducijarni prijenos radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja temeljem Ugovora o kreditu T-25/00 od 4. srpnja 2000. u iznosu od 8.000.000,00 Kn, uz valutnu klauzulu, kamatnu stopu od 7% i drugim uvjetima sukladno predmetnom ugovoru sa imena;

- da je rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-3/2010 od 8. rujna 2010. u zemljišnoj knjizi provedeno pod Z-3189/2010 uz uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja broj Z-117/2008, te da je Republika Hrvatska, fiducijarnim vlasnikom uknjižena temeljem rješenja broj Z-5925/2018;

- da je ostavinom OĐ utvrđena samo pokretna imovina, a nasljednicom proglašena SĐ,

slijedom čega svega da iz priloženih isprava ne proizlazi vjerojatnost kako predlagatelju pripada pravo vlasništva predmetnih nekretnina, a uz to i kako ne može u pojedinačnom ispravnom postupku upisati pravo vlasništva obzirom na upis fiducijarnog vlasništva u korist Republike Hrvatske.

7. Ispitujući pobijano rješenje ovaj sud nije našao da je donošenjem istog sud prvog stupanja počinio koju od bitnih povreda odredaba postupka predviđenih čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), koji se Zakon u ovom postupku primjenjuje temeljem odredaba čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj: 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK), na koje povrede pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbama čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Isto tako nije našao ni da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP, koju žalitelj sadržajno ističe, budući je svoju odluku utemeljio na pravilnoj ocjeni priloženih isprava, slijedom čega nije osnovan ni žalbeni navod pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Na koncu, ovaj sud ne nalazi ni da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.

10. Prema odredbama čl. 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st.1); Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige (st.2.); Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st.3.).

10.1. Nadalje, odredbama čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U konkretnom slučaju, a obzirom na upis fiducijarnog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, koje je preneseno s imena predlagatelja, predlagatelj doista priloženim ispravama nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva, jer ono ne proizlazi iz rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž Zk-3/2010 od 8. rujna 2010. kojim se ukida rješenje broj Z-117/2008 kojim je ranije bio dopušten prijenos prava vlasništva na Republiku Hrvatsku, a ni iz rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda iza OĐ i UĐ broj O-290/2020 od 14. prosinca 2021. te Sporazuma od 28. lipnja 1990. obzirom da T nisu upisani vlasnicima/suvlasnicima predmetnih nekretnina.

12. Stoga, neosnovano žalitelj smatra kako je prvostupanjski sud trebao otvoriti pojedinačni ispravni postupak jer suprotno žalbenim navodima opravdanost prijedloga ne proizlazi iz priloženih isprava, a sama tvrdnja predlagatelja da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom, ne čini vjerojatnim da predlagatelju pripada pravo vlasništva kako to tvrdi. Nije osnovan ni žalbeni navod kako opravdanost prijedloga proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju iza OĐ i to ne samo jer su istim raspoređene samo pokretnine (a nasljednica druga osoba) već stoga što OĐ nije upisan vlasnikom/suvlasnikom predmetnih nekretnina, pa je nevažno ako je predlagatelj njegov slijednik u pogledu istih, tim više što je iz stanja zemljišne knjige vidljivo kako je u korist predlagatelja bilo upisano pravo vlasništva, no to je pravo preneseno na Republiku Hrvatsku, radi osiguranja tražbine.

13. Slijedom svega, a kako predlagatelj žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je temeljem odredaba čl. 149. st. 3. ZZK, žalba odbijena, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno, te naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

U Šibeniku, 27. svibnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Ćurko Ventrić