Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1240/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću koje čine sutkinje tog suda Jadranka Matić kao predsjednica vijeća, Ksenija Jakovčević kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Lidija Bošnjaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika INDEX PROMOCIJA d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 37502434016, zastupanog po punomoćnici Vanji Jurić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete-mediji, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn- 48/2019-71 od 7. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn- 48/2019-71 od 7. travnja 2022. u dijelu točke I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici 3.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. srpnja 2013. do isplate i sudi:

„Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade nematerijalne štete iznos od 3.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. srpnja 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana i potvrđuje pobijana presuda u dijelu točke I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici 3.636,14 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. srpnja 2013. do isplate.

III. Preinačuje se odluka o troškovima postupka sadržana u točki III. (pravilno točki II.) izreke pobijane presude i sudi:

„1. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak od 1.041,67 eura u roku od 15 dana.

2. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.“

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak žalbe od 88,16 eura roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Tuženik Index promocija d.o.o. iz Zagreba, Radnička 52/3 dužan je tužiteljici ZT iz [adresa] isplatiti na ime naknade nematerijalne štete iznos od 50.000,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se obračunava uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena te joj je dužan naknaditi i trošak postupka sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se obračunava uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, sve u roku 15 dana.

III) Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 15.937,50 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 7. travnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena u roku 15 dana.“

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP), predlažući da se ista preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Potražuje naknadu troška sastava žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je ista neosnovana te ju kao takvu predlaže odbiti u cijelosti, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za isplatu 50.000,00 kn/ 6.636,14 eura (fiksni tečaj konverzije 1 EUR=7,5345 kn) na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, i to prava na ugled, dostojanstvo i čast, prouzročene objavom informacije na portalu Index.hr dana 25. travnja 2013. u tekstu pod naslovom „ZT i KT zajedno u hotelu: SAMO PRIJATELJI ILI NEŠTO VIŠE?“ i komentarima čitatelja objavljenima ispod navedenog teksta.

6. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je sljedeće:

- da je tužiteljica javna osoba koja je sa svojim privatnim životom često prisutna u medijskom prostoru od čega i sama ima koristi jer to služi njezinoj promociji pa tako sama s medijima razmjenjuje informacije o svom privatnom i društvenom životu kao npr. o ljubavnom životu, djeci, prijateljstvu s bivšim mužem, izlascima, putovanjima, odjevnim kombinacijama, uređenju stana,

- da su vijesti o tužiteljici često popraćene fotografijama tužiteljice i članova njezine obitelji,

- da je 23. travnja 2013. o tužiteljici na portalu Index.hr, čiji nakladnik je tuženik, izašao članak pod naslovom „ZT i KT ulovljeni zajedno u hotelu:

SAMO PRIJATELJI ILI NEŠTO VIŠE?“ koji sadrži tekst „priče o vrlo bliskom odnosu ZT i KT pojavile su se još početkom ove godine, prenosi Story. No, nakon razvoda ZT od HT nagađanja su sve glasnija i glasnija. O odnosu nogometaša i manekenki ne treba puno pisati, a čini se da je lijepa ZT slaba na sportaše. Oboje poriču glasine da su već neko vrijeme u bliskim odnosima, no fotografiju snimljenu na recepciji hotela [obrt] ipak ne žele komentirati“,

- da su ispod navedenog teksta objavljeni komentari čitatelja i to: ona je gold digerica, nabiguzica, jebavala se sa svima, ne kaže se džaba ,,stara koka dobra juha, ,,sexualna sgera na vidiku, ,,xal jbe ko plati više, ,,Pa šta ako se oženio? Nije čovjek ovca da će ženiti ZT. Čekaj pa i nju je netko jednom ženio, ,,slaba je na sportaše, ali samo na one s malo boljim bankovnim računom, ,,oportunistica, ,,pa nek se dijete ući pa šta ,,i kaj ćemo sada? Pa nek se jebu ako žele.., ,,očito je ona slaba na sve koji imaju lovu, bez obzira na zanimanje!, ,,mislim da je veći problem to što jedna zrela i iskusna žena želi imati posla sa takvim balavcem, ,,lma dovoljno Goranovog novca, htjela si reći?....a ovo je 15 god ,,praktično bial samo sa njim ti je mrak riječ!, ,,sretnik/sretnica, more da im je bilo lipo, ,,ko daska je ova kokoš!, ,,l ja bi malo IT probo u nekom finom hotelu, ali što ću, nisam se rodio kao Z., ,,Praktično samo s njim?, a kaj, ovako iza zavjese (ili nepraktično) je pola showbiz svijeta prešlo preko nje/u dok je ovaj igrao turnire okolo? l ovo je pokazatelj kakva je, ako sad je u dugovima, pa ko te jebe stari ne trebam te više...idem nać (dok još mogu, dok sam relativno mlada) nekog ko još pliva u lovi..daj gade mi se sve takve žene, ,,i para ko [katastarska općina] u najboljim godinama.., ,,drago mi je vidjeti da ju i dalej trpa vrhunski sportaš, ,,a moj Z šta će ti ta drača..oderat će te ko jarca.., ,,pa zaš se drpaju po hotelima?, ,,bravo Z, samo jebi dok si mlad, ,,eto na, počela loviti novu žrtvu s debelim novčanikom, kako su te sponzoruše jadne, ruga im se cijelo pučanstvo, ,,e moj Z, možeš ti puno bolje od ove polovnjače, ,,Z, Z valjda možeš bolje od polovnjače!, Poslije dvoje djece mislim da to više nije to! Jedino ako te privlači milf!, ,,nek jebe, good for him, ,,Koje smo sjebano društvo kad je vijest ko jebe IT. Jebe ko plati..al jebe ko plati više, ,,gold digerica je otkrila novi zlatni rudnik, ,,lud čovjek, ,,ma nego šta, neka ga odere kad ne zna ni robu oprat, ni djecu čuvat, ni kuhat, oguli ga IT“ i slično,

- da tužiteljica nije ni u kakvoj intimnoj vezi s KT kojeg je vidjela svega nekoliko puta u životu te se na navedenom mjestu (na recepciji hotela [obrt]) našla kada je plaćala parking u garaži hotela nakon izlaska iz noćnog kluba te je tamo slučajno srela odnosnog nogometaša,

- da je tužiteljica putem punomoćnika podnijela zahtjev za objavom ispravka i zahtjev za objavu isprike od 20. svibnja 2013., koje je tuženik zaprimio,

- da je tužiteljica putem punomoćnika podnijela zahtjev za objavom isprike radi objavljenih komentara čitatelja ispod teksta članka, nakon čega je tuženik odmah uklonio navedene komentare i ispričao se tužiteljici radi objavljenih komentara,

- da su na internetu javno dostupna pravila korištenja Internet portala Index.hr u kojima se između ostalog navodi da se korištenjem bilo kojeg dijela portala i svih njegovih dijelova i podsajtova automatski prihvaćaju sva pravila korištenja te da su korisnici dužni redovito čitati pravila korištenja te se smatra da su isti kontinuiranim korištenjem portala ili bilo kojeg njegovog dijela u svakom trenutku upoznati s aktualnim pravilima korištenja te da su ih razumjeli u cijelosti, da se niti jedan dio portala ne smije koristiti u nezakonite svrhe niti za promoviranje istih, da za sve objavljene sadržaje isključivo odgovara korisnik koji ga koristi, da Index.hr nije ni na koji način odgovoran za sadržaj koji objavljuju posjetitelji, da je isti dužan po utvrđivanju opravdanosti eventualne prijave u razumnom roku ukloniti sadržaje korisnika koji nisu u skladu s važećim zakonima, da nema obvezu pratiti komunikacijske servise, ali zadržava pravo da u slučaju opravdane prijave bez obavijesti ukloni bilo kakav materijal koji nije u skladu s pravilima, da je registriranjem na Index.hr portal korisnik dužan proći postupak registracije, unijeti istinite podatke te odabrati login i password, da se Index.hr. obvezuje štititi privatnost korisnika u najvećoj mogućoj mjeri i ne smije distribuirati dobivene podatke od korisnika tijekom korištenja portala osim uz dozvolu korisnika, osim u slučaju teškog kršenja pravila Index.hr portala ili nezakonitih aktivnosti korisnika

- da na portalu Index.hr u rubrici komentari stoji upozorenje da se isti objavljuju u realnom vremenu i da se Index.hr ne može smatrati odgovornim za izrečeno te da je zabranjeno vrijeđanje, psovanje i klevetanje i da će upisi s takvim sadržajem biti izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama,

- da je tužiteljica u razdoblju objave predmetnog članka bila u postupku razvoda od tadašnjeg supruga HT,

- da je objava predmetnog članka prouzročila tužiteljici neugodnosti u njenom obiteljskom, društvenom i poslovnom životu,

- da je objavom predmetnih komentara povrijeđeno tužiteljičino dostojanstvo, ugled i čast budući da isto predstavlja grubo vrijeđanje tužiteljice kao žene, supruge i majke i poništava istu kao osobu,

- da tužiteljica nije od tuženika posebno tražila uklanjanje komentara niti otkrivanje identiteta čitatelja koji su napisali navedene komentare,

- da je predmetni članak objavljen bez prethodnih provjera od strane tužiteljice.

7. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud zaključuje da u konkretnoj situaciji šteta objektivno postoji, ali ne i pravo tužiteljice na dosudu pravične novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. u svezi s čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11; dalje ZOO), slijedom čega odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Međutim, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju žalbom ukazuje tužiteljica, budući da su razlozi pobijane presude o odlučnoj činjenici trenutka uklanjanja spornih komentara s portala tuženika proturječni sadržaju isprava i zapisnika o iskazima koji prileže spisu, s time da se navedena povreda može otkloniti primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. toč. 2. u svezi st. 3. ZPP-a, kako će biti pojašnjeno u nastavku.

10.1. Prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ , broj: 59/04, 84/11; dalje: ZM), nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu, dužan ju je nadoknaditi, izuzev u slučajevima propisanim tim zakonom.

10.2. Prema odredbi čl. 21. st. 4. ZM-a, nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena:

– vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom,

– objavljena unutar autoriziranog intervjua,

– utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri,

– fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela,

– točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem,

– proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

10.3. Sukladno odredbi čl. 22. st. 1. ZM-a, nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

10.4. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. i 3. ZM-a, svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, s time da osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti.

11. Prije svega valja navesti da tužiteljica u žalbi neosnovano osporava zaključak prvostupanjskog suda da je ista javna osoba, koja je sa svojim privatnim životom često prisutna u medijskom prostoru, od čega i sama ima koristi jer to služi njezinoj promociji, odnosno da sama tužiteljica s medijima razmjenjuje informacije o svom privatnom i društvenom životu kao npr. o ljubavnom životu, djeci, prijateljstvu s bivšim mužem, izlascima, putovanjima, odjevnim kombinacijama, uređenju stana i sl., slijedom čega ista ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani.

12.1. Međutim, u ovom je postupku nedvojbeno utvrđeno da objavljena informacija o odnosu tužiteljice i nogometaša KT nije bila utemeljena na točnim činjenicama, jer isti nisu bili u prijateljskom niti u intimnom odnosu. Navedena informacija ujedno, prema ocjeni ovog suda, nije bila utemeljena na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne nakon što je poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti u smislu citirane odredbe čl. 21. st. 4. toč. 3. ZM-a, neovisno o tome što predmetni tekst ne predstavlja autorski tekst već je preuzet s portala [obrt]. S tim u svezi, budući da tuženik nedvojbeno nije kontaktirao tužiteljicu prije objave informacije radi provjere točnosti iste , odnosno nije u skladu s pravilima struke poduzeo potrebne radnje radi provjere točnosti informacije, osnovano tužiteljica u žalbi ističe da tuženik nije postupao u dobroj vjeri u smislu odredbe čl. 21. st. 4. toč. 3. i 6. ZM-a.

12.2. Naime, novinar je dužan informaciju provjeriti kod neovisnog izvora, odnosno pribaviti ili pokušati pribaviti isprave koje mogu ukazati na postojanje ili nepostojanje određene činjenice, obratiti se osobama za koje se pretpostavlja da raspolažu odgovarajućim spoznajama o temi koja se priprema, a ovisno o prirodi informacije obratiti se radi razjašnjenja i osobi na koju se informacija odnosi. Ako na temelju takve provjere zaključi da je činjenična tvrdnja istinita, smatrat će se da je imao osnovani razlog povjerovati u istinitost informacije, iako tu istinitost ne može pouzdano dokazati. Ujedno, valja navesti da je dobra vjera načelo koje zahtijeva da se postupa pravično, pošteno i korektno, dok je načelo dobre vjere u izravnoj svezi s iznimno važnim društvenim zadaćama javnih glasila. Stoga, novinar postupa u dobroj vjeri pod uvjetom da je, s obzirom na dostupne podatke, iskreno vjerovao u istinitost sporne informacije i, što je jako važno – poduzeo potrebne korake da je provjeri, pri čemu, što je činjenična tvrdnja objektivno „škodljivija“, njena provjera mora biti rigoroznija.

12.3. U tom smislu i odluka VSRH poslovni Rev-829/2025-2 broj od 21. siječnja 2026. u kojoj je zauzeto shvaćanje: „da bi nakladnik uživao blagodat slobode izražavanja i iznošenja tvrdnji koje su objektivno negativne i uznemirujuće za tužitelja , morao bi prije svega iznositi istinite činjenice bez obzira koliko one bile uznemirujuće ili klevetničke. Ali kada se radi o činjenicama koje nemaju svoju potvrdu u objektivnoj stvarnosti, kada ih novinar nije pribavio u dobroj vjeri ili kada nije mogao razumno vjerovati da su one istinite, jer ih nije u dostatnoj mjeri provjerio ili ih je barem bez velikih nepremostivih prepreka mogao provjeriti, tada se po ocjeni ovog suda gubi zvono koje štiti medije i koje osigurava pravo javnosti znati bilo što što može biti od n jenog interesa i time nastaje pravo osobe na pravnu zaštitu osiguranu i predviđenu zakonom.“

13. U tom smislu valja napomenuti da tužiteljica, iako javna osoba, uživa određeni stupanj zaštite svoje privatnosti, posebice u pogledu objave informacije o okolnostima iz njezinog privatnog života koja nije obuhvaćena pojmom javnog interesa, već služi isključivo da se zadovolji znatiželja određenog kruga čitatelja (tako i ESLJP povodom zahtjeva br. 21277/05 u predmetu Standard Verlags GmbH protiv Austrije), posebice uzimajući u obzir da nakladnik objavom takve informacije nedvojbeno stječe financijsku korist.

14. Ovdje valja navesti da tužiteljica neosnovano osporava pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda da je ista u trenutku objave predmetnog članka bila u postupku razvoda od tadašnjeg supruga HT. Okolnost što je svjedok HT u svom iskazu naveo da je faktična bračna zajednica njega i tužiteljice prestala prije „otprilike“ tri godine, protivno žalbenim navodima, ne sugerira da se radi o neodređenom vremenskom okviru pa da je sud pogrešno utvrdio da je bračna zajednica prestala „točno“ tri godine prije davanja iskaza. Navedenu činjenicu prvostupanjski je sud pravilno utvrdio iz iskaza imenovanog svjedoka, povezujući taj dio iskaza s činjenicom da su u to vrijeme brojni mediji već izvještavali o mogućem razvodu bračnog para te da je do razvoda doista i došlo.

15. Stoga, budući da je tužiteljica u vrijeme objave spornog članka i dalje formalno bila u braku (usprkos u ovom postupku utvrđenom prestanku bračne zajednice, o kojem se u javnosti u to vrijeme samo nagađalo) i majka dvoje maloljetne djece, dok sami članak u svojoj ukupnosti nedvojbeno upućuje na zaključak da su tužiteljica i KT „ulovljeni zajedno u hotelu“, odnosno da su isti u intimnom odnosu (pri čemu su neposredno ispod naslova članka objavljene fotografije istih koje nisu u vezi s konkretnim naslovom, ali privlače pažnju čitatelja), ocjena je ovoga suda da je konkretna informacija podobna da izazove osudu domaće javnosti – što dodatno potvrđuje i sam broj i sadržaj gotovo isključivo negativnih komentara čitatelja objavljenih ispod navedenog teksta. Stoga, prema stavu ovoga suda, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je predmetni članak pisan u sugestivnom i senzacionalističkom stilu, ali potom pogrešno zaključuje da je tužiteljica dužna trpjeti takvo zadiranje u svoj privatni život neovisno o tome što ona i imenovani nogometaš u vrijeme objave članka nisu bili ni u kakvom odnosu.

16. U odnosu na komentare čitatelja na sporni članak, valja navesti da tužiteljica osnovano u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda da bi iz izlista spornog članka na dan 30. kolovoza 2016. ispod kojeg se više nisu nalazili sporni komentari proizlazilo da je tuženik odmah po primitku zahtjeva tužiteljice za objavom ispravka i isprike od 20. svibnja 2013. uklonio uvredljive komentare čitatelja jer iz izlista spornog članka priloženog u tužbi (list 6-22 spisa) slijedi da su svi sporni komentari na dan 23. srpnja 2013., tri mjeseca od objave članka, bili javno vidljivi. S obzirom na navedeno, u ovom je dijelu osnovan žalbeni razlog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kako je ranije spomenuto, a posljedično i žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u smislu odredbe čl. 355. ZPP-a jer tuženik sporne komentare nije uklonio odmah po primitku zahtjeva tužiteljice iz svibnja 2013., već u razdoblju između 23. srpnja 2013. i 30. kolovoza 2016., iz čega proizlazi da su isti bili javno vidljivi najmanje tri mjeseca od objave predmetnog članka na portalu tuženika. Pritom nije odlučno što se tužiteljica, nakon podnošenja zahtjeva za ispravak i ispriku, nije tuženiku obratila još i s posebnim zahtjevom za uklanjanjem komentara, kako to pravilno utvrđuje i prvostupanjski sud, a ujedno nije od utjecaja što tužiteljica putem portala tuženika nije prijavila neprimjereni sadržaj svakog pojedinog uvredljivog komentara jer se to, posebice s obzirom na broj neprimjerenih komentara, od tužiteljice ne može razumno očekivati.

17. Također, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, osnovano tužiteljica u žalbi navodi da tuženik, protivno utvrđenju prvostupanjskog suda, nije poduzeo sve objektivno moguće mjere kako bi onemogućio objavu nedopuštenog sadržaja na portalu jer tuženik nije postupao u skladu sa standardom proaktivnog sudjelovanja nakladnika u zaštiti prava osobnosti osoba o kojima se piše. Ovo stoga što tuženik nije uspostavio odgovarajuće mehanizme kontrole komentara ispod objavljenih članaka, pa je tako omogućio objavu komentara bilo kakvog (pa i, kao u ovom slučaju, iznimno uvredljivog) sadržaja bez adekvatnog praćenja usklađenosti sadržaja komentara s pravilima korištenja portala. Nastavno na navedeno, okolnost da je tuženik uveo obvezu registracije prije objavljivanja komentara na portalu neodlučna je u pogledu ocjene je li tužiteljici kao oštećenici pružena mogućnost otkrivanja identiteta i utvrđivanja odgovornosti samih autora komentara, a sve jer je i nakon uvođenja obveze registracije omogućeno zadržavanje anonimnosti autora komentara s obzirom na odsutnost kontrole točnosti i istinitosti unesenih osobnih podataka registriranih korisnika.

18. Prema shvaćanju ovog višeg suda, komentari registriranih čitatelja na internetskom portalu također predstavljaju informaciju u smislu citiranih odredaba ZM-a jer nakladnik ima kontrolu nad njihovim objavljivanjem te ih može ih u svakom trenutku ukloniti, odnosno učiniti nevidljivim. Stoga nakladnik, ovdje tuženik, odgovara i za njih. Sukladno odredbi čl. čl. 16. st. 1. ZM, mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, dok se tuženik omogućavanjem ovakvih komentara i njihovim neuklanjanjem u razdoblju od najmanje tri mjeseca od objave, nije pridržavao navedenog načela, slijedom čega je došlo do povrede dostojanstva, ugleda i časti tužiteljice. U tom smislu valja posebno istaknuti da je tuženik jedan od vodećih hrvatskih medija te mu obveza pravodobnog uklanjanja sadržaja koji vrijeđa prava osobnosti trećih osoba (uvođenjem moderatora ili na drugi odgovarajući način), suprotno stavu prvostupanjskog suda, ne predstavlja prekomjeran teret. Navedeno je shvaćanje u skladu sa shvaćanjem iznesenim u presudi ESLJP povodom zahtjeva broj 64569/09 u predmetu DELFI AS protiv Estonije od 16. lipnja 2015.

19. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da je tuženik odgovoran kako za informaciju objavljenu u samom članku, tako i za komentare čitatelja na sporni članak, a sve budući da sukladno citiranim odredbama ZM-a nije dokazao postojanje razloga za oslobođenje od odgovornosti za naknadu štete počinjene tužiteljici objavom predmetne informacije.

20. Valja navesti da se naknada nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede časti i ugleda samo iznimno priznaje i to u slučajevima kada je povreda izuzetno teška, tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, dakle, odnosi se samo na takve izuzetno jake napade koji prema svom intenzitetu, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda čovjekove osobnosti.

21. Objavljene informacije o tužiteljici koje aludiraju na postojanje ljubavne veze s nogometašem KT, kao i nalaženje s istim u noćnim satima u hotelu [obrt], dok je ista bila u braku s bivšim tenisačem HT, s kojim ima dvoje djece, kao i komentari čitatelja čiji je sadržaj citiran u točki 5. obrazloženja ove presude, predstavljaju upravo informacije kojima se jasno i nedvosmisleno manifestira povreda dostojanstva, časti i ugleda tužiteljice. Naime, tužiteljica je u svom iskazu navela da ju dezinformacije objavljene u spornom članku kao i komentari na isti duboko vrijeđaju, te da smatra kako bi izrazi koji su uporabljeni vrijeđali svaku normalnu osobu. Navodi da su je komentari čitatelja dodatno diskreditirali i učinili je nedostojnom, te da isti predstavljaju linč kojim se gazi dostojanstvo osobe i izaziva neugodnosti. Brinuli su je odnosi uže obitelji, supruga i zajedničke djece, jer su se postavila neugodna pitanja . Smatra da su mnogi ljudi i dalje ostali u uvjerenju da je s KT bila u intimnoj vezi, odnosno da je preljubnica. Ne daje izjave povodom objavljenih članaka jer želi izbjeći manipulacije i još veće sramoćenje.

22. Sukladno odredbi iz čl. 1100. ZOO-a, vodeći računa o svim okolnostima predmetnog slučaja, a osobito jačini i trajanju pretrpljenih duševnih boli tužiteljice, ali i cilju kojem služi pravična novčana naknada te o tome da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi u društvenom svrhom, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljici na ime naknade štete zbog povrede prava na dostojanstvo, ugled i čast pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.000,00 eura. Sud je pritom cijenio i okolnost da je informacija istovjetna onoj iz spornog članka objavljena i u drugim domaćim medijima, od kojih je tužiteljica također ostvarila naknadu štete, što je utjecalo na to da predmetna naknada bude razmjerno manja. Stoga slijedi da tužiteljica potražuje suviše visok iznos naknade štete s obzirom na sve okolnosti slučaja pa je neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.636,14 eura.

23. Sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljici su stoga dosuđene zatražene zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, 25. srpnja 2013.

24. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 373.a st. 1. toč. 2. u svezi st. 3. ZPP-a odlučiti kao pod točkom I. izreke ove drugostupanjske presude, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a kao pod točkom II. izreke.

25. Budući da je tužiteljica s osnovom uspjela u cijelosti, dok je u pogledu visine nakon djelomične preinake prvostupanjske presude uspjela s 45,21%, slijedi da je ista uspjela u sporu s ukupno 72,605%, a tuženik s 27,395%. Navedene je postotke valjalo oduzeti pa tako tužiteljici pripada naknada troškova u dijelu koji odgovara 45,21% ukupno priznatih troškova.

26.1. Tužiteljici za sastavljanje zahtjeva za ispravak i objavu isprike sukladno Tbr. 32.1. u svezi Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23; dalje: Tarifa) pripada nagrada od 100 bodova, za sastavljanje tužbe prema Tbr. 7.1. Tarife 100 bodova, za sastavljanje podneska od 15. siječnja 2015. 100 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife, za sastavljanje podneska od 14. ožujka 2023. 25 bodova sukladno Tbr. 8.4. Tarife, za zastupanje na ročištima od 16. listopada 2013., 11. ožujka 2015., 21. siječnja 2016., 6. travnja 2016., 20. rujna 2016., 10. siječnja 2017., 5. svibnja 2017., 15. rujna 2017., 22. studenog 2017. i 10. ožujka 2022 . po 100 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife te za zastupanje na ročištima 13. studenog 2018. i 15. siječnja 2019. po 25 bodova sukladno Tbr. 9.5. Tarife, ukupno 1375 bodova, prema vrijednosti boda od 10 kuna u granicama zahtjeva iz troškovnika tužiteljice na listu 211 spisa, što uvećano za PDV od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 17.187,50 kn. Tužiteljici pripada i naknada troška sudske pristojbe za tužbu od 850,00 kn i za presudu zbog ogluhe 425,00 kn za koje u spisu prileži dokaz o uplati, stoga slijedi da trošak tužiteljice sveukupno iznosi 18.462,50 kn pa tužiteljici sukladno odredbama čl. 154. st. 2., čl. 155., čl. 164. st. 1. i čl. 166. st. 2. ZPP-a pripada 42,51% navedenog iznosa odnosno 7.848,41 kn/ 1.041,67 eura.

26.2. Tuženik s obzirom na omjer uspjeha stranaka u sporu prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a nema pravo na naknadu troškova postupka.

26.3. Stoga je na temelju čl. 166. st. 2. ZPP-a odlučeno kao pod točkom III. izreke.

27. Tužiteljica je glede glavne stvari uspjela sa žalbom u omjeru 42,51% pa ima pravo na naknadu troška žalbenog postupka od 207,38 eura sukladno Tbr. 10.1., Tbr. 46., Tbr. 52.3. i Tbr. 54. Tarife u razmjernom iznosu od 88,16 eura, dok nema pravo na naknadu troška sudske pristojbe za žalbu protiv presude jer spisu ne prileži dokaz da je istu platila. Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. u svezi čl. 154. st. 2. ZPP-a odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

28. Tuženik nema pravo na naknadu troška odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban smislu odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP- a odlučeno kao pod točkom V. izreke.

U Zagrebu 26. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Jadranka Matić