Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1818/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Renatu Caru, odvjetniku u Crikvenici, Frankopanska 4, protiv tuženog JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sunčica Paurović, odvjetnica u Crikvenici, Kralja Zvonimira 82, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-400/2022-47 od 24. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 26. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda i rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P- 400/2022-47 od 24. studenog 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na predaju u isključivi suposjed z.k. č. br. [katastarska čestica] od 183 čhv upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i z.k. č. br. [katastarska čestica] od 17 m2 upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dio okućnice dvojne obiteljske kuće u površini od 19 m2, označene točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-1 u nalazu i mišljenju vještaka Šubat Tihomira od 23. siječanja 2023. (u daljnjem tekstu u nalazu vještaka) tužitelju, i to na način da tuženik ukloni novu žičanu ogradu zajedno sa novim podzidom, novom betonskom pločom, te novom željeznom ogradom, kao i sve nove eventualne dogradnje, nadogradnje i druge slične radove te da ponovo postavi žičanu ogradu na prethodno mjesto, ukloni parking prostor, sve označeno točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-1 u nalazu vještaka kao i zahtjev za naknadu troškova postupka (točka I izreke). Nadalje odbijen je i evenutalno kumulirani tužbeni zahtjev na predaju u suposjed z.k. č. br. [katastarska čestica] od 183 čhv upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i z.k. č. br. [katastarska čestica] od 17 m2 upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi dio okućnice dvojne obiteljske kuće u površini od 19 m2 označeno točkama 1-2-3-4- 5-6-7-8-1, sukladno nalazu i mišljenju vještaka Šubat Tihomira od 23. siječnja 2023. i to na način da tuženik ukloni predmetnu novu žičanu ogradu zajedno sa novim podzidom, novom betonskom pločom, te novom željeznom ogradom, kao i sve nove eventualne dogradnje, nadogradnje i druge slične radove, ponovo postavi predmetnu žičanu ogradu na prethodno mjesto, ukloni parking prostor, sve označeno točkama 1- 2-3-4-5-6-7-8-1 u nalazu vještaka kao i zahtjev za naknadu troškova postupka (točka II izreke). Nadalje naloženo je tužiteljici da tuženom naknadi troškove postuka u iznosu od 1.962,90 eura (točka III izreke).

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog tužiteljice za donošenje privremene mjere na obustavu i zabranu tuženom izvođenja građevinskih radova i preinaka na predmenom dijelu naprijed navedenih nekretenina pod prijetnjom novčane kazne.

3. Prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže preinačenje pobijane presude i prihvaćanje tužbenog zahtjeva podredno ukidanje iste i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na predaju u suposjed dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 17 m2 označeno crvenom bojom unutar oznaka na skici lica mjesta iz nalaza vještaka i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2 m2 na skici lica mjesta iz nalaza vještaka označeno plavom bojom, ukupne površine od 19 m2 koja površina je na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka označena točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-1, te zahtjev za uklanjanje nove žičane ograde zajedno s novim podzidom te novom betonskom pločom i zahtjev za postavljanje žičane ograde na prijašnju poziciju (na skici lica mjesta iz nalaza vještaka označenu točkama 5-6-7-8), kao i uklanjanje parking prostora, sve označeno na skici lica mjesta iz nalaza vještaka točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-1.

6. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i tuženi suvlasnici predmetnih nekretnina dio kojih predaju u posjed odnosno suposjed tužiteljica traži u ovome postupku zajedno sa NT i ZT i TT i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik u 1/2 dijela, tužiteljica, NT i ZT svaka u 83/658 dijela te TT u 80/658 dijela, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženi u 3/6 dijela te tužiteljica, NT i ZT svaka u 1/6 dijela kao i da se na dijelu navedenih čestica nalazi dvojni objekt s time da lijevi dio tog objekta gledano sa ulice pripada tuženom, a desni dio tužiteljici te NT (majci tužiteljice i sestri tuženog), ZT (sestri tužiteljice i nećakinji tuženog) i TT. Nije sporno ni to da je pravni prednik tužiteljice, NT, ZT i TT pok. ĆT, otac tužiteljice i ZT, a suprug NT.

7. Isto tako nije sporno da je na sjevernoj strani predmetnih nekretnina ranije postojala žičana ograda na poziciji koju su stranke pokazale na licu mjesta, na liniji označenoj u nalazu vještaka na skici lica mjesta točkama 5-6-7-8 te da je tuženi, tijekom trajanja ovoga postupka, a nakon uviđaja, postavio novu željeznu (metalnu) ogradu koju je uklonio prije održavanja ročišta održanog 21. listopada 2025., te da se sada nesmetano može pristupiti na spornu betoniranu površinu sa ceste odnosno asfaltirane prometnice.

8. Pošavši od utvrđenja da je tuženi imao suglasnost NT za pomicanje žičane ograde jer je između njih postojao dogovor da tuženik može pomaknuti ogradu na novu pozciju u zamjenu za financiranje i izradu fasade sjevernog zida predmetnog dvojnog objekta, da je tuženik to i učinio te financirao izradu fasade sjevernog zida dvojnog objekta, da je navedeni dogovor postignut za vrijeme kada je NT bila upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine zajedno sa tuženim i TT dakle, prije uknjižbe njezinih kćeri kao suvlasnica koje su svoje vlasništvo stekle temeljem darovnog ugovora sklopljenim sa svojom majkom NT kao darodavcem, da iz iskaza svjedokinje TT (suvlasnice) proizlazi da se ona ne protivi tuženikovom pomicanju ograde i gradnji parkinga, da je tužiteljica znala za dogovor svoje majke i tuženog, koji je postignut prije nego je ona stekla svoj suvlasnički dio predmetnih nekretnina, da su naprijed navedeni dogovoreni radovi izvršeni u vrijeme kada je kao suvlasnica nekretnine već bila upisana tužiteljica međutim da s obzirom da su suvlasnički dijelovi tuženog, NT i ZT, koje su dale suglasnost na pomicanje ograde i gradnju parkinga te izradu fasade, premašuju većinu odnosno 1/2 suvlasničkog dijela pa da su isti mogli na taj način podijeliti posjed odnosno izmijeniti raniju odluku o načinu korištenja okućnice sukladno čl. 42. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01.,79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. dalje u tekstu ZV) te posljedično navedenom, pozivom na odredbe čl. 163. st. 1. i čl. 42. st. 1. i 2. ZV odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

9. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 299. st. 3. ZPP kada dokumentaciju koju je tužiteljica dostavila u spis nakon zaključenja prethodnog postupka nije uzeo u obzir. Naime i po stavu ovog suda drugog stupnja, u situaciji kada tužiteljica kao suvlasnica traži predaju u posjed dijela svoje nekretine te uspustavu ranijeg posjedovnog stanja kojem zahtjevu se tuženik kao suvlasnik predanih nekretnina protivi tužiteljica je morala barem do zaključenja prethodnog postupka u spis dostaviti relevantnu dokumentaciju (zemljišno knjižne izvatke i dr.) kao dokaz istinitosti svojih tvrdnji o svom suvlasništvu odnosno trenutku sticanja suvlasništva istih jer isto predstavlja odlučnu činjenicu za odlučivanje o njenom zahtjevu za predaju u posjed . Nepostupanje u tom smislu ne može se okarakterizirati kao postupanje bez njene krivnje pa u konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet za primjenu izuzetka iz čl. 299. st. 2. ZPP.

10. Međutim sud prvog stupnja donoseći pobijanu presudu počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju određeno upire u svojoj žalbi tužiteljica. To iz razloga što pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer o odlučnim činjenicama sud nije dao jasne i valjane razloge. Isto tako sud prvog stupnja počinio je i povredu postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP, jer ocjena dokaza nije izvedena na način određen čl. 8. ZPP, a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu.

11. Tako prvostupanjski sud uporište za prihvaćanje tvrdnje da je dogovor o promjeni načina korištenja zemljišta oko predmetnog dvojnog objekta postojao između tadašnjih suvlasnika predmetnih nekretnina odnosno prije nego što je tužiteljica postala suvlasnica istih nalazi u ocjeni iskaza svjedokinja NT, ZT, TT te tuženog. Naime sud prvog stupnja u obrazloženju svoje odluke navodi da je iz navedenih iskaza utvrdio tu činjenicu iako su u nekim dijelovima iskazi svjedokinja NT i ZT a vezano za vrijeme davanja suglasnosti tuženom proturječni. Pri tome sud propušta ocijeniti dio iskaza NT odnosno dati valjane razloge zašto iz njenog iskaza utvrđuje da je sporazum postignut prije stjecanja suvlasništva tužiteljice kada je ista prvotno rekla da se dogovarala sa tuženikom o tome prije stjecanja suvlasništva tužiteljice (dakle ne i da je tada sklopljen dogovor) a nakon toga navela da ne zna da li je dogovor bio prije i poslije darovanja tužiteljici. Isto tako sud ne ocijenjuje dio iskaza svjedokinje koja je navela da je pitala tužiteljicu da joj da suglasnost za zamjenu parkinga za financiranje fasade na što joj ista nije ništa odgovorila. Naime, nije jasno zašto bi svjedokinja tužiteljicu pitala za davanje suglasnosti tuženom ako u vijeme sklapanja tog dogovora tužiteljica ne bi bila suvlasnica predmetnih nekretnini. Isto tako izostala je i ocjena dijela iskaza u kojem je svjedokinja navela da je na krizmi njene unuke, za koju sud prvog stupnja utvrđuje da je bila u rujnu 2020., na kojoj su bili prisutni i tužiteljica i tuženik, tuženik želio o davanju suglasnosti razgovarati sa tužiteljicom (očito jer je već bila suvlasnica jer je o darovanju isti bio obaviješten od svjedokinje – svoje sestre) ali da ga je u tome svjedokinja spriječila smatrajući da nije mjesto niti vrijeme na krizmi o tim temama raspravljati. Isto tako iz iskaza PT proizlazi da je ona na krizmi svoje kćeri rekla da bi tužiteljicu trebalo pitati da li daje suglasnost što također ukazuje da je u tom trenutku tužiteljica bila suvlasnica.

12. Isto tako, a kako to ističe tužiteljica u svojoj žalbi, proturiječni su i iskazi svjedokinje NT i tuženika o vremenu postizanja dogovora odnosno davanja suglasnosti za pomicanje ograde odnosno postavljanja parkirnog mjesta. Naime, svjedokinja navodi da se dogovaralo oko 4 godine prije davanja njenog iskaza dok tuženik tvrdi prije 5-6 godina pa za sada nije jasno kako sud prvog stupnja iz iskaza svjdokinja NT i ZT i tuženika, koji nisu suglasni, utvrđuje vrijeme sklapanja predmetnog sporazuma o promjeni korištenja zemljišta. Izostali su i jasni razlozi zbog čega u tom dijelu sud prvog stupnja ne prihvaća iskaz tužiteljice.

13. Nadalje valja reći da sud prvog stupnja nije dao niti valjane razloge zašto smatra da bi sklapanje dogovora o promjeni načina korištenja zemljišta a imajući u vidu da predmetna nekretnina nije etažirana, te izvođenje radova koje je nesporno tuženik poduzeo (uklanjanje stare ograde i postavljanje nove na drugom mjestu, gradnja parkinga i podzida te postavljanje fasade) ulazilo u poslove redovnog upravljanja a ne u poslove izvanredne uprave za koje je potrebna, u smislu odredbe čl. 41. st. 1. i 2. ZV, suglasnost svih suvlasnika.

14. Slijedom navedenog valjalo je temeljem čl. 369. st. 1. i 370. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja raspravit će naprijed navedene odlučne okolnosti (da li je i kada sklopljen sporazum o promjeni načina korištenja zemljišta, između koga je sklopljen, tko je u trenutku sklapanja dogovora o promjeni načina korištenja zemljišta - okućnice bio suvlasnik predmetnih nekretnina te da li isto kao i nesporno izvedeni radovi po tuženiku (uklanjanje stare ograde i postavljanje nove na drugom mjestu, gradnja parkinga i podzida te postavljanje fasade) premašuju okvir redovnog upravljanja nekretinom, u koju svrhu će provedene dokaze ocijeniti na način određen čl. 8. ZPP, za svoja utvrđenja dati valjane razloge kako bi se prvostupanjska odluka mogla ispitati te otklonivši ukazane postupovne nedostatke o predmetu spora ponovno odlučiti.

U Zagrebu, 26. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Tomislav Aralica